Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Novi list: još jedan tendenciozan i neistinama te paušalnim procjenama prožet članak o vjetroelektranama E-mail
Autor Edo Jerkić   
Četvrtak, 14 Travanj 2011 08:56

Jučer, 13.04. je u riječkom Novom listu objavljen članak s naslovom "Vjetroelektrane skupe i (ne)isplative" u kojemu je iznesena zapanjujuća količina neistinitih informacija o vjetroelektranama i razvoju projekata istih. Nažalost, i ovoga puta glavnu riječ u ovakvom i sličnim člancima imaju ekoaktivisti koji pri tome ne biraju sredstva i neargumentirano iznose neistine protiv jednog od čistijih i jeftinijih načina proizvodnje električne energije, pri tome ne nudeći rješenja i ne poznavajući materiju o kojoj pričaju. Ostaje žalostan dojam da se takve stvari pišu samo zbog čitanosti i samopromocije, a za posljedice neistina niti itko odgovara, niti je ikoga briga.

Na ovom mjestu ćemo probati secirati većinu takvih tendencioznih izjava i napisa koji su se našli u ovom članku. I da ne bi bilo zabune, o svim uočenim "problemima" smo već više puta pisali i pokušali ih objasniti na što jasniji način, tako da sve skupa napisano nije ništa novo. Dapače, odgovor na većinu krivih informacija imamo sažeto u našim mitovima o vjetroelektranama. Samo se ovoga puta većina tih mitova našla na istom mjestu, s tim da su neki i kreativno iskorišteni da se ubace i danas uobičajeno nepopularne riječi kao što su "ekstraprofit" i "korupcija".

Tako se recimo u odvojenom okviru naglašava da se poticanjem gradnje vjetroelektrana potiče korupcija jer se stranim investitorima omogućuje "enormni ekstraprofit" i "vraćanje uloženog u iznimno kratkim rokovima". Mislim da bi se jednostavnom provjerom poslovanja tvrtki koje su vlasnici postojećih vjetroelektrana zaključilo da tih "enormnih ekstraprofita" nema, a većina studija isplativosti projekata bi svima pokazala povrat investicije od 8 do 11 godina - ovisno o kvaliteti projekta. Da li se to nekome čini kao iznimno kratko vrijeme? Toplo preporučam novinarima da drugi put takve informacije provjere kod vlasnika i direktora tvrtki developera ili investitora. A da je Hrvatska mala zemlja za veliku korupciju - i nije neka novost. Dapače, ovakvi članci samo pogoduju tome jer kod državnih službenika stvaraju dojam da bi se i oni mogli ogrebati za "ekstraprofit", te se stoga isti ti developeri susreću i s takvim problemima u razvoju. A usput budi rečeno, dosadašnja praksa nije otkrila korupcijske afere povezane s vjetroelektranama.

U drugom odvojenom okviru navode se sljedeće stvari vezane za studiju utjecaja na okoliš: "Da bi se SUO mogla izraditi, prije je potrebno provesti dugotrajna istraživanja koja će obuhvatiti sva godišnja doba i sve ugrožene biljne i životinjske vrste." - što je sasvim točno i ispravno. Studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane izgledaju upravo tako, te se u njih može dobiti i uvid. Dapače, zadnje rađene studije su po kompleksnosti i obuhvatu opsežne kao da se radi o puno većim investicijama i objektima. Navodi se i da "službeni stav u Hrvatskoj je takav da SUO ne treba dati odgovor da li se smije pristupiti izgradnji vjetroparka, nego samo odgovor na pitanje kako malo ublažiti negativne utjecaje vjetroparka." - ovo je recimo potpuno netočna izjava, kao što je i netočna izjava da se u Hrvatskoj nikad nije odustalo od gradnje nijedne planirane vjetroelektrane u procesu izrade SUO. Dapače, primjera vjetroelektrana koje nisu prošle studiju ili su na njih postavljena prevelika ograničenja ima nekoliko. Svi mogu tu informaciju potražiti u Ministarstvu zaštite okoliša. Jedina istina u okviru o SUO je ta da investitor plaća i sam bira izrađivača studije - što je i jedini logičan slijed. Međutim sama izrada studije ne garantira prolazak iste, jer je na kraju mora odobriti za tu svrhu odabrana komisija sastavljena od stručnjaka iz najrazličitijih oblasti djelovanja, tako da postoji neovisno stručno državno tijelo za odobravanje studije, iako se u članku sugerira suprotno.

Slovenski ekoaktivist nas pak u članku pokušava uvjeriti da će "gigantske vjetrenjače" zauzeti sva dalmatinska brda, sukladno stanju u registru OIEKP pri Ministarstvu gospodarstva. Da vas odmah umirim - to je fizički nemoguće iz više razloga. Najveći od tih razloga je nemogućnost priključenja tolikog broja projekata na mrežu, a drugi razlog je nemogućnost financiranja većine tih projekata iz razno raznih razloga (preslab vjetar, zaštita prirode, itd.) A da ne spominjemo da bi toliki broj vjetroelektrana i instaliranih vjetroagregata proizvodio više električne energije nego što je Hrvatska uopće treba tokom jedne godine. Što bi značilo snažan rast ekonomije i izvoza čiste električne energije, ali samo kada bi priključenje na sadašnji sustav HEP-a bilo uopće moguće.



Index članka
Novi list: još jedan tendenciozan i neistinama te paušalnim procjenama prožet članak o vjetroelektranama
#2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?