Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Skupa električna energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit? E-mail
Autor Edo Jerkić   
Srijeda, 16 Veljača 2011 00:32

Nedavno se na portalu Energetika.ba pojavio članak u kojem Dušan Mrakić, državni sekretar u srpskom Ministarstvu energetike objašnjava da "ukoliko bi bile usvojene primjedbe Srpskog udruženja za energiju vjetra (Sevea) moralo bi doći do značajnog poskupljenja struje da bi Elektropvrivreda Srbije (EPS) mogla ispuniti sve financijske obaveze prema investitorima u vjetroparkove."

A primjedba se odnosi na produženje garantiranog perioda otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energija sa 12 na 20 godina. Isto tako objašnjava kako EPS struju iz obnovljivih izvora otkupljuje po znatno većim cijenama od trenutnih iz drugih elektrana.

Slične zahtjeve o produženju ugovora o garantiranom otkupu električne energije Zajednica OIE pri HGK redovno upućuje na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Hrvatskoj. I dobija slične odgovore.

U istom članku se spominju i ostale uobičajene paradigme o negativnom ekonomskom učinku, tj. skupoći obnovljivih izvora energije kojima se pokušava diskreditirati njihova primjena.

Kao npr. da investitori imaju zagarantirani povratak investicije, te da zemlje (a kao primjer se navodi Danska) s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije imaju najskuplju cijenu električne energije za građane.

Naravno, slična razmišljanja su vrlo aktualna i u Hrvatskoj.

vjetroagregat

Te i takve izjave nažalost ne govore do kraja cijelu istinu, te se time pokušava stvoriti negativno ozračje za primjenu obnovljivih izvora energije. Istina je da obnovljivi izvori energije u praktički svim zemljama svijeta dobivaju ili će uskoro dobivati garantirane ugovore o otkupu električne energije na određeno vrijeme da bi se privukle privatne investicije i osigurao brži povrat sredstava, tj. osiguralo da privatne investicije uđu i u sektor energetike, a ne samo u druge daleko isplativije sektore. To je jednostavno nužno da bi se i energetski sektor podvrgnuo zakonu tržišta, te se time pokrenuo brži napredak jedne grane gospodarstva koja se u zadnjih 100+ godina bazira na istim principima – a za koje je danas sasvim jasno da su dugoročno neodrživi.

Međutim, elektroprivrede koje pri tome tvrde da su klasični izvori energije iz vlastitih pogona daleko jeftiniji od cijene koju plaćaju za obnovljive zaboravljaju da su i fosilna goriva, te njihovo korištenje itekako subvencionirani na više načina (ne samo činjenicom da vrlo rijetki plaćaju penale za zagađenje okoliša) i da je pri tome većina tih izvora već jednom, ako ne i više puta amortizirana, te je stoga lako odrediti minimalnu otkupnu cijenu energije sebi samima.

Primjerice, proizvodna cijena električne energije iz vjetroelektrana danas, nakon povrata investicije i amortiziranja opreme u garantiranom otkupnom roku električne energije na prosječnim lokacijama je jeftinija od bilo kojeg drugog izvora energije. Razlog je jednostavan. Gorivo je besplatno, a troškovi vođenja i održavanja su minimalni s jednim godišnjim servisom i daljinskim upravljanjem pogona putem sofisticirane elektronike i računala.


To ukazuje na potrebu drugačije evaluacije obnovljivih izvora energije i njihove uloge u ekonomskoj strukturi proizvodnih pogona električne energije. Jer, iako je istina da su zbog jako velikih kapitalnih troškova oni u početku skuplji, dugoročno gledano kroz cijeli vijek rada su itekako konkurentni bilo kojem drugom izvoru električne energije. Razlog je i opet – besplatno gorivo! A s obzirom da i ovdje spomenute Srbija i Hrvatska nužno moraju povećati svoje proizvodne pogone električne energije vrlo je upitno da li bi novi proizvodni pogoni mogli proizvoditi struju jeftiniju od one poticajne za primjerice vjetroelektrane u periodu dok se isti ne bi amortizirali.

Argumenti o najskupljoj električnoj energiji u Danskoj isto ne govore cijelu priču. Jer Danska i slične države nemaju samo najskuplju električnu energiju za potrošače. Među najskupljima su u tim državama i nekretnine, automobili, gorivo, itd. To je više odraz standarda i socijalnog karaktera države nego upotrebe OIE. Istina je da je cijena električne energije trenutno skočila i da će se to desiti u svakoj zemlji koja počne značajnije koristiti OIE, no ta ista Danska će zbog ranog starta prva početi osjećati i prednosti manje cijene energije iz već amortiziranih obnovljivih izvora energije. Isto bi se vjerojatno desilo i gradnjom većeg broja novih termoelektrana, neovisno o gorivu koje pri tome koriste. A prva će osjećati i prednosti veće sigurnosti opskrbe energijom uslijed sve nestabilnijeg tržišta fosilnim gorivima.

Zagarantirani povratak investicije OIE? Svatko tko se imalo ozbiljnije bavi ovim poslom mora znati da pri korištenju energije Sunca, vode, a posebno vjetra nema nikakvih garancija. Procjene proizvodnje iz tih izvora u dalekoj budućnosti, odabir opreme i puno tehničkih detalja prilikom korištenja takvih izvora utječu na nesigurnost proizvodnje, samim time na nesigurnost i varijabilnost prihoda, pa i povrata investicije u garantiranom roku otkupa električne enrergije. I takvim problemima se sa tehničkog aspekta mora pristupiti krajnje ozbiljno da bi projekt bio uspješan.

fotonaponski panel

Isto tako, izjave da bi povećanje perioda otkupa sa 12 na 20 godina povećalo cijenu električne energije za potrošače nisu realne. Jer unatoč silnom trudu teško je pronaći ijednu ozbiljnu procjenu koštanja fosilnih goriva za samo nekoliko godina unaprijed, a kamoli 12. A svi smo mi svjedoci velikih svakodnevnih potresa na tom tržištu, koje će po nekim procjenama i nestati za nekoliko desetljeća zbog iskorištenosti većine komercijalno dostupnih sirovina. Prema tome tko to danas može tvrditi da će sadašnja otkupna cijena električne energije iz OIE biti skuplja od struje proizvedene iz klasičnih elektrana za 12 godina? Dapače, produljenjem otkupa možda bi si država dugoročno osigurala jeftiniju električnu energiju. A istovremeno bi se pojednostavilo trenutno izuzetno zahtjevno i komplicirano financiranje projekata OIE u našoj regiji koju banke smatraju nesigurnom, te sukladno tome nameću veće kamatne stope nego u razvijenim i stabilnim državama, što vrlo negativno utječe na investicije.

I na kraju, iako je ovdje puno pažnje posvećeno ekonomici obnovljivih izvora energije, upotrebu istih ne bismo uopće smjeli gledati (samo) kroz tu prizmu, nego i kroz prizmu veće društvene koristi, sigurnosti opskrbe, čistijeg okoliša, kvalitetnijeg životnog prostora i sličnih „sitnica“, na koje se (a nadam se da većina misli isto) ne može staviti cijena.

Tags:     električna energija      struja      obnovljivi izvori energije      vjetroelektrane      cijena      skupo      ekonomika      održivost
Index članka
Skupa električna energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit?
#2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?