Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Poučak VE Crno brdo - senzacionalizam, krive informacije i izmišljotine - ili kako pokušati uništiti već gotov projekt E-mail
Autor Edo Jerkić   
Utorak, 07 Prosinac 2010 12:48

U današnjoj Slobodnoj dalmaciji izašao je članak pod naslovom "Vjetroparkovi uništavaju okoliš i blokiraju gradnju naselja", a u podnaslovu piše "Ozbiljno smo ugroženi bukom koja premašuje dopuštene dnevne granice od 50, odnosno noćne od 40 decibela. Prijeti nam opasnost od eventualnih lomova lopatica, rotora, otkidanja komada leda pri hladnoći".

Ako i zanemarimo činjenicu da su parkovi mjesta odmora i zabave, a ovdje pričamo o vjetroelektranama koje proizvode električnu energiju, sama tvrdnja da vjetroelektrane uništavaju okoliš je već vrlo zabrinjavajuća. Jer ukazuje na činjenicu da je to jedan oblik proizvodnog pogona električne energije koji bi bio krajnje neprihvatljiv za okoliš. Na svijetu postoji tisuće i tisuće nezavisnih studija (a zadnja je izašla prije par dana) koje pokazuju upravo suprotno - da je proizvodnja električne energije iz vjetra upravo ekološki i u svakom drugom pogledu najprihvatljiviji oblik proizvodnje električne energije.

Nadalje - vrijeme je da se prestanemo lagati i preuveličavati "probleme" koje vjetroagregati stvaraju. Jedan od pretjerano potenciranih problema je i buka. Nejasno je temeljem čega to autor i sugovornici koji izjavljuju takve stvari imaju problema s bukom dok vjetroagregati još nisu ni u pokusnom radu. A isto tako, u obaveznom procesu ishođenja Studije utjecaja na okoliš je buka jedna od glavnih tema, te se na istu uvijek postavljaju rigorozni zahtjevi - upravo zbog smanjenja njenog utjecaja. U nastavku članka se spominje i blizina vjetroagregata autocesti - autocesta je daleko veći zagađivač po pitanju buke od vjetroelektrana i vrlo vjerojatno se u podnožju samih vjetroagregata neće moći čuti njihova buka uslijed maskiranja iste pozadinskom bukom s autoceste. U svakom slučaju građani imaju pravo zatražiti dodatno mjerenje buke nakon ovakvog zahvata u okolišu i interventne mjere (ograničenje izlazne snage pri radu ili odštetu u visini izrade nove stolarije s boljom izolacijom od buke na kućama) ukoliko se pokaže da buka stvarno premašuje zakonom određene granice.

Opasnosti od lomova lopatica i rotora su zanemarive. U cjelokupnoj povijesti rada vjetroagregata na svjetskoj razini se na prste jedne ruke (ako i toliko) može nabrojati slučajeve u kojima se desilo pucanje lopatica, s tim da u tim incidentima nije bilo nastradalih i komadi nikad nisu letjeli dalje od 200 metara od vjetragregata.

Isto tako, poznavajući klimatsku zonu u kojoj je vjetroelektrana smještena, zaleđivanje lopatica je skoro pa nemoguće, no u slučaju zaleđivanja vjetroagregati i tako ne mogu raditi zbog narušene aerodinamike lopatica.

U tekstu se spominje i mala udaljenost od autoceste od 200 metara na pojedinim mjestima. Samo za ilustraciju, to je udaljenost na koju se u Njemačkoj i Danskoj sasvim normalno postavljaju velike vjetroelektrane s mnogobrojnim vjetroagregatima - te se za iste nikada nitko nije žalio da negativno utječu na promet u bilo kojem pogledu.

A tvrdnje da vjetroagregati svojim odbljescima i vrtnjom stvaraju mučnine su toliko paušalne da ih ne želim ni komentirati.

Uostalom, u procesu ishođenja dozvola, svaka vjetroelektrana mora prvo dobiti suglasnost te iste lokalne zajednice koja se sada buni, a u procesu ishođenja studije utjecaja na okoliš organizira se javna rasprava o rezultatima studije koji se daju na uvid i gdje su navedeni (i pažljivo uzeti u obzir) svi štetni utjecaji vjetroelektrane na bližu i širu regiju. Studija utjecaja na okoliš je u Hrvatskoj za vjetroelektrane trenutno kompliciranija za odraditi nego za neke po okoliš daleko štetnije projekte - da počnemo samo od toga da je gradnja vjetroelektrana zabranjena na otocima, dok istovremeno na njima nije zabranjena gradnja termoelektrana.

A o motivima ovakvih istupa tek za vrijeme gradnje značajne investicije (koja donosi i veliku financijsku korist lokalnom stanovništvu) ne želim ni nagađati - to zaključite sami.

No da ne bi sve ostalo na Slobodnoj dalmaciji, sličan članak s istim problemima prenio je i stručni portal Energetika.ba.

Da stvar bude još bolja, u Slobodnoj dalmaciji od prije par dana (04.12.) u vijesti o gradnji ove vjetroelektrane navodi se da je to "prva investicija u vjetroelektrane u Hrvatskoj u kojoj glavnu riječ vodi domaća tvrtka." što je još jedna potpuno kriva informacija. Naime prije nekoliko tjedana završila je gradnja VE Velika Popina / ZD6 u kojoj je investitor (bez partnera!) i izvođač dijela radova Dalekovod. A što bi na to trebali reći Hrvatski vlasnici tvrtke Adria Wind Power, koja je 100% vlasnik i developer prve vjetroelektrane u Hrvatskoj Ravne 1 na otoku Pagu!

Uglavnom, jedan od razloga postojanja ovog portala je upravo reakcija na ovakve napise u novinama kojima se koči napredak, potkopava mogućnost za bolje sutra i čistu energetsku neovisnost, te ozbiljno šteti državnim interesima - jer na kraju krajeva država je sama propisala da su vjetroelektrane i ostali obnovljivi izvori energije od državnog interesa. Pri tome ne treba bježati od utjecaja koje vjetroelektrane imaju na okoliš, ali ih treba stručno i s mjerom staviti u okvire u koje i pripadaju - bez senzacionalizma, paušalnih procjena i izmišljotina!

Tags:     Crno brdo      vjetroelektrana      buka      utjecaj na okoliš      autocesta      lopatice      rotor      studija utjecaja na okoliš      zaleđivanje      aerodinamika
 
Komentari (1)
VE Fužine
1Ponedjeljak, 03 Lipanj 2013 12:07
Vedran
A zar je stvarno potrebno krčiti šumu i uništavati krajolik kada u dalmatinskom zaleđu i južnoj lici postoje toliko pogodne lokacije za iskorištavanje energije vjetra?

Meni su vjetroelektrane "cool" i podržavam ih, ali treba biti i razuman i ne pretjerivati.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?