Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Elektroenergetska neovisnost i izvoz električne energije 2017.? E-mail
Autor Edo Jerkić   
Četvrtak, 03 Siječanj 2013 14:57

Hrvatska će biti izvoznik električne energije do 2017. godine? I još k tome elektroenergetski neovisna? Oni koji prate energetiku već sada vjerojatno kolutaju očima i smatraju ovo nekom lošom i pretjeranom božićnom bajkom koja bi se na taj blagdan mogla prikazivati umjesto nekog od brojnih filmova s istom tematikom.

Pa ipak, upravo takav članak je osvanuo u Večernjem listu 22.12.2012. sa naslovom „25 milijardi kuna! Toliko HEP planira do 2016. uložiti u gradnju novih elektrana“.

Članak na svome kraju spominje i skepsu stručne zajednice uslijed slabe aktivnosti HEP-a na novim projektima u zadnjih 10 godina, te uslijed toga nedostatku stručnog kadra. Na što se spominje da je Koračević izjavio da će se zbog toga na nekim projektima tražiti međunarodni partneri i konzultanti. Istovremeno obrazujući domaće stručnjake. Pri tome se spominje i da bi hidroenergetski projekti trebali ostati u Hrvatskom vlasništvu bez sudjelovanja stranih partnera.

Sve te investicije u velikim brojkama temelje se na nekoliko najvećih: Plomin C na ugljen, hidroelektrane na Savi, termoelektrana u Rijeci – novi plinski blok, te termoelektrana Sisak na plin.

Samo marginalno se spominje učestvovanje HEP-a na tržištu obnovljivih izvora energije.

Da podsjetimo – Hrvatska trenutno za svoje potrebe potrošnje uvozi 100% ugljena i 30% plina. Pri tome se želi graditi nove elektrane na plin i ugljen, te se paralelno govori o energetskoj neovisnosti elektroenergetskog sustava? No problem je što za elektroenergetsku neovisnost nije dovoljno proizvoditi električnu energiju iz uvezenog goriva, jer to sa neovisnošću nema nikakve veze. Za tako što bi se trebalo osloniti isključivo na vlastite primarne izvore energije, i tek bi onda mogli tvrditi da krećemo na put energetske neovisnosti, pa makar i samo u elektroenergetskom sektoru. A vlastiti izvori koje Hrvatska ima su vjetar, Sunce, energija vodotoka i samo djelomično plin. Znači logika nalaže – ukoliko želimo energetsku neovisnost, moramo se osloniti na te izvore energije, pri čemu zbog svojih zaliha plin može i mora biti samo prijelazni energent.

Isto tako, ozbiljno komentirati kako će se ovi objekti izgraditi i koristiti do 2017. godine je pomalo – neozbiljno, pogotovo zna li se vrijeme potrebno samo za izgradnju jedne termoelektrane snage 500MW, a kamoli one koja tek treba ishoditi popriličan broj dozvola i odabrati dobavljača opreme. A doda li se tome i činjenica koliko se već priprema Plomin C, te koliko još problema i nepoznanica stoji pred tim projektom... Isto se odnosi na plinske elektrane u Sisku i Rijeci koje su u još ranijoj fazi razvoja, tj. za sada samo ideja.

Također, s obzirom na uporno ponavljanu mantru o nedostatnim regulacijskim sposobnostima elektroenergetskog sustava, postavlja se pitanje koliki će se postotak predviđenih novih HE (pa i postojećih), te novih TE na plin koristiti kao regulacijske u smislu omogućavanja veće penetracije intermitentnih izvora kao vjetroelektrana i sunčanih elektrana u sustav? Jer HEP kao tvrtka u vlasništvu države i nositelj javnog interesa bi morala podržati javni interes, a to su obnovljivi izvori – tako barem kaže zakon. Prema tome bi i projekti koje HEP gradi morali sudjelovati u funkciji regulacije sustava temeljenog na obnovljivim izvorima, posebno energije vjetra i Sunca.

I tko će odgovarati za navedene rokove izgradnje projekata ukoliko se isti ne ostvare? Te ukoliko se ne ostvari najava izvoza električne energije? Energetsku neovisnost je bolje ni ne komentirati, jer je to netko ionako pobrkao lončiće najavom gradnje elektrana na uvozno gorivo.

I zašto HEP i dalje uporno izbjegava tržište OIE, te ga marginalizira kada su to domaći izvori koje imamo i koje svaka ozbiljna tvrtka na svijetu masovno razvija?

I zašto se forsiraju veliki projekti koji nužno znače stranu opremu, strani konzalting, strano gorivo i strani kapital? Je li to javni interes Hrvatske? A istovremeno se mali fotonaponski sustavi ili vjetroelektrane ili male kogeneracijske i trigeneracijske elektrane na biomasu ili bioplin mogu razvijati značajno brže i uz poboljšanje regulacijskih sposobnosti sustava vrlo brzo doprinijeti stvarnoj energetskoj neovisnosti i razvoju domaćeg gospodarstva.

Puno pitanja nakon jednog kratkog članka, ima li odgovora?

Tags:     HEP      elektroenergetska neovisnost      izvoz električne energije      Plomin      plin      termoelektrana      Sisak
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?