Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Nove tehnologije

Inovativni sustav za spremanje energije kod priobalnih vjetroagregata E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 07 Svibanj 2013 16:58

Priobalni vjetar može proizvesti jako puno električne energije, ali ima isti problem kao i solarna energija i kopnene vjetroelektrane, isporuka je nestalna i ovisna o vremenskim uvjetima. Istraživači iz MIT-a su stoga krenuli u rješavanje problema razvojem inovativnog sustava za spremanje energije namijenjenog upravo priobalnim vjetroelektranama.

Ključ ovog koncepta je postavljanje velikih betonskih kugli na morsko dno ispod vjetroagregata.  Ove strukture, pri čemu bi svaka imala više tisuća tona bi se mogle koristiti kao sidrište za plutajuće vjetroagregate i kao način spremanja električne energije koju proizvedu.

Kad god vjetroagregat proizvede više električne energije nego što je potrebno, višak električne energije bi se iskoristio za pokretanje pumpe koja se nalazi na dnu kuglaste strukture, te bi se pumpala morska voda iz 30 metarske šuplje kugle. Kasnije, kada bi bila potrebna električna energija omogućilo bi se vodi da teče nazad u kuglu kroz sustav turbine i generatora, te bi se proizvedena električna energija slala nazad na obalu.

Jedna takva 25 metarska kugla u 400 metara dubokim vodama bi mogla spremiti do 6 MWh električne energije prema procjeni istraživača s MIT-a. Prema tome 1.000 takvih kugli bi moglo isporučiti električnu energiju u rangu nuklearne elektrane tokom nekoliko sati, čime bi bile prilično siguran izvor energije u kombinaciji s priobalnom vjetroelektranom. Ova energija bi se mogla koristiti praktički odmah, te bi se i jednako brzo mogli ugasiti. Sustav bi mogao biti spojen na mrežu, te bi se energija mogla spremati i iz drugih izvora, uključujući solarne elektrane na kopnu, a čime bi se mogla smanjiti ovinost o vršnim elektranama.

Sam koncept je predstavljen u radu objavljenom u IEEE Transactions kojeg su izradili Alexander Slocum i Brian Hodder iz MIT-a uz pomoć studenata. Težina samog betona u trometarskim zidovima kugli bi bila dovoljna da drži strukturu na dnu mora u slučaju da je kugla prazna. Kugla bi mogla biti napravljena na kopnu, te odvezena na more putem specijalnog broda.

Preliminarne procjene govore o troškovima u iznosu od oko 12 milijuna dolara, pri čemu bi troškovi padali sa razvojem. Spremanje bi koštalo oko 6 centi po kWh, što je vrlo zanimljivo za elektroprivrede. Prema timu, optimalna dubina na kojoj bi se kugle koristile bi bila oko 750 metara, a s vremenom bi mogle postati isplative i u plićim vodama.

Slocum i njegovi studenti su izgradili prototip promjera 30 inča koji je dobro funkcionirao, te time pokazao da ideja ima smisla. Tim se nada da će uskoro isprobati trometarsku kuglu ukoliko dobiju financiranje, a za sam sustav je MIT zatražio patent. Istraživači procjenjuju da bi se za betonske kugle potrošila ogromna količina betona za čiju se proizvodnju troši ugljični-dioksid. Ipak, to bi se moglo smanjiti na način da se umjesto cementa koristi pepeo iz postojećih termoelektrana koji je inače otpadni proizvod.

Izvor: www.renewableenergyworld.com

Tags:     mit      priobalni vjetroagregat      slocum      kugla      beton      solarna energija
Vezane vijesti
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?