Priobalni vjetar mo�e proizvesti jako puno elektri?ne energije, ali ima isti problem kao i solarna energija i kopnene vjetroelektrane, isporuka je nestalna i ovisna o vremenskim uvjetima. Istra�iva?i iz MIT-a su stoga krenuli u rje�avanje problema razvojem inovativnog sustava za spremanje energije namijenjenog upravo priobalnim vjetroelektranama.

Klju? ovog koncepta je postavljanje velikih betonskih kugli na morsko dno ispod vjetroagregata. �Ove strukture, pri ?emu bi svaka imala vi�e tisu?a tona bi se mogle koristiti kao sidri�te za plutaju?e vjetroagregate i kao na?in spremanja elektri?ne energije koju proizvedu.

Kad god vjetroagregat proizvede vi�e elektri?ne energije nego �to je potrebno, vi�ak elektri?ne energije bi se iskoristio za pokretanje pumpe koja se nalazi na dnu kuglaste strukture, te bi se pumpala morska voda iz 30 metarske �uplje kugle. Kasnije, kada bi bila potrebna elektri?na energija omogu?ilo bi se vodi da te?e nazad u kuglu kroz sustav turbine i generatora, te bi se proizvedena elektri?na energija slala nazad na obalu.

Jedna takva 25 metarska kugla u 400 metara dubokim vodama bi mogla spremiti do 6 MWh elektri?ne energije prema procjeni istra�iva?a s MIT-a. Prema tome 1.000 takvih kugli bi moglo isporu?iti elektri?nu energiju u rangu nuklearne elektrane tokom nekoliko sati, ?ime bi bile prili?no siguran izvor energije u kombinaciji s priobalnom vjetroelektranom. Ova energija bi se mogla koristiti prakti?ki odmah, te bi se i jednako brzo mogli ugasiti. Sustav bi mogao biti spojen na mre�u, te bi se energija mogla spremati i iz drugih izvora, uklju?uju?i solarne elektrane na kopnu, a ?ime bi se mogla smanjiti ovinost o vr�nim elektranama.

Sam koncept je predstavljen u radu objavljenom u IEEE Transactions kojeg su izradili Alexander Slocum i Brian Hodder iz MIT-a uz pomo? studenata. Te�ina samog betona u trometarskim zidovima kugli bi bila dovoljna da dr�i strukturu na dnu mora u slu?aju da je kugla prazna. Kugla bi mogla biti napravljena na kopnu, te odvezena na more putem specijalnog broda.

Preliminarne procjene govore o tro�kovima u iznosu od oko 12 milijuna dolara, pri ?emu bi tro�kovi padali sa razvojem. Spremanje bi ko�talo oko 6 centi po kWh, �to je vrlo zanimljivo za elektroprivrede. Prema timu, optimalna dubina na kojoj bi se kugle koristile bi bila oko 750 metara, a s vremenom bi mogle postati isplative i u pli?im vodama.

Slocum i njegovi studenti su izgradili prototip promjera 30 in?a koji je dobro funkcionirao, te time pokazao da ideja ima smisla. Tim se nada da ?e uskoro isprobati trometarsku kuglu ukoliko dobiju financiranje, a za sam sustav je MIT zatra�io patent. Istra�iva?i procjenjuju da bi se za betonske kugle potro�ila ogromna koli?ina betona za ?iju se proizvodnju tro�i uglji?ni-dioksid. Ipak, to bi se moglo smanjiti na na?in da se umjesto cementa koristi pepeo iz postoje?ih termoelektrana koji je ina?e otpadni proizvod.

Izvor: www.renewableenergyworld.com