Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Struka

Kako uključiti hrvatsku brodogradnju u proizvodnju plovila i dijelova za europske vjetroelektrane na moru E-mail
Autor Iva Zelenko   
Ponedjeljak, 04 Travanj 2011 09:48

Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti održala je 29. ožujka okrugli stol pod nazivom „Može li se hrvatska brodogradnja uključiti u proizvodnju specijalnih plovila i dijelova za europske vjetroelektrane na moru?“. Akademici Zvonko Kusić, Mirko Zelić, Ivo Senjanović i Božidar Liščić otvorili su raspravu okruglog stola kojim se željelo dati doprinos napretku brodogradilišta Republike Hrvatske.

Sva velika hrvatska brodogradilišta očekuju restrukturiranje i mogućnost privatizacije, no neovisno o tome kako se te dvije faze završe, svako brodogradilište mora u cilju imati određenu količinu ekonomski isplativih poslova. Jedno od rješenja za spas hrvatske brodogradnje moglo bi biti ulaganje u nove aspekte proizvodnje kao što je proizvodnja specijaliziranih plovila i dijelova za vjetroelektrane na moru.

Razvoj vjetroelektrana i na kopnu i na moru u velikom je zamahu u cijeloj Europi, a za izgradnju vjetroelektrana na moru i njihovo održavanje trenutno je registrirano 113 tipova specijaliziranih plovila koja su u upotrebi ili u fazi projektiranja, odnosno izgradnje. Riječ je o plovilima manjih dimenzija od onih koja se inače grade u hrvatskim brodogradilištima, ali koja su, zbog svoje opremljenosti i tehnološke složenosti, zahtjevnija za izradu, te znatno skuplja.

Prema riječima akademika Senjanovića, brodogradnja potiče i održava tehnološki razvoj zemlje, te zapošljava veliki broj radnika, no s obzirom na dosadašnja dostignuća, ulaganja u razvoj i istraživanja su minimalna i ne mogu dati ozbiljnije rezultate. Iako se nastoji ponovo pokrenuti veliki makroprojekt brodogradnje, razvoj ovisi isključivo o entuzijazmu pojedinaca, nadodao je Senjanović.

Jedan od najvećih problema za razvoj i napredak hrvatske brodogradnje je nedostatak strategije, izjavio je Vedran Slapničar, predstojnik Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, te je istaknuo činjenicu da Europska unija do 2020. godine planira ulaganja u 25 brodova za instalaciju, te ih se još toliko očekuje u ostatku svijeta, a tu su još i brodovi koji služe za opsluživanje vjetroelektrana. Za sudjelovanje u proizvodnji plovila i dijelova za europske vjetroelektrane ključno je formirati konzorcij u koji moraju biti uključeni svi relevantni čimbenici od početka, a ne da svaki proizvođač nudi parcijalno svoje projekte i usluge, zaključio je Slapničar.

Za kraj okruglog stola, Kučan Edi, predsjednik uprave brodogradilišta 3. MAJ, zaključio je kako hrvatska brodogradilišta mogu graditi takva plovila, no vanjsko tržište već je puno i blokirano, što je 3. MAJ imao prilike iskusiti na prijašnjim projektima. Najveći problem brodogradilišta je nedostatak referenci u nekim segmentima, te vrlo visoki troškovi materijala u odnosu na istočne zemlje koje su, upravo zbog toga, u velikoj prednosti.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je hrvatskim brodogradilištima svakako potrebno kadrovsko, financijsko i organizacijsko restrukturiranje, kao i povećanje konkurentske sposobnosti, a brodogradnja se mora pretvoriti u morsku tehnologiju koja će biti spremna sudjelovati u novim aspektima proizvodnje, uključivati domaću industriju i povećati fleksibilnost prema novitetima u budućnosti.

Tags:     HAZU      okrugli stol      specijalizirana plovila
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?