Vijesti iz regije
Prva konferencija za novinare ministrice zaštite okoliša i prirode |
![]() |
Autor Iva Zelenko |
Ponedjeljak, 30 Siječanj 2012 22:20 |
Na prvoj konferenciji za novinare, održanoj 27. siječnja, ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy najavila je dopune i izmjene zakona o zaštiti okoliša s ciljem pomoći domaćoj industriji i energetskim postojenjima, te velikim poljoprivrednim subjektima da poštuju obveze koje nameće IPPC Direktiva. Ministrica Holy vidi izrazito veliku ulogu ministarstva u "zelenom razvoju", posebice kada je riječ o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, te se nada brzoj izradi kvalitetnog zakona o obnovljivim izvorima energije. Istaknula je i da će ministarstvo razmotriti reviziju odluke bivše Vlade o zabrani izgradnje vjetroelektrana na otocima i kilometar od obale, a pomoćnik ministrice, prof. dr. sc. Davor Škrlec, smatra da vjetroelektrane šalju dobru poruku i dobro funkcioniraju u turistički vrijednim područjima u Europi, te je stoga revizija ove odredbe nužna, a u ministarstvu će paziti da vjetroelektrane ne narušavaju krajobraz i ne ometaju turističku djelatnost. Osim toga, potrebna je izgradnja novih energetskih objekata, kao i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Prof. Škrlec istaknuo je kako se zbog neulaganja u prijenosni sustav HEP-a nije uspio realizirati prihvat niti 360 MW iz obnovljivih izvora do sada, posebno vjetroelektrana, a da postoji i niz ne-tehničkih mogućnosti povećanja udjela OIE na kojima treba raditi.
Najavljena je i temeljita revizija sustava procjene utjecaja na okoliš i izrade studija utjecaja na okoliš za koje se sumnja da su često bile izrađene na temelju neobjektivnih podataka, te izrađene sa ciljem kako bi neki projekti bili odobreni, suprotno objektivnim podacima. Odabir tvrtki koje izrađuju studije ministrica namjerava prenijeti na ministarstvo, a uslijediti će i trajno uzimanje dozvola onima koji se koriste neobjektivnim podacima. Naglasak je stavljen i na provedbu revizije studije utjecaja na okoliš i cijelog projekta HE Ombla, a Vladi će se dati preporuke kakva bi trebala biti sudbina tog projekta. Pozitivan stav ministrica je izrazila prema izgradnji TE Plomin C, izjavivši kako nema ništa proziv izgradnje elektrane na ugljen jer smatra da bi bili energetski osjetljivi kada bi se orijentirali na samo jedan energent. Ministarstvo će inzistirati da se u termoelektrani Plomin C koristi moderna tehnologija kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. Ministrica je izvjestila kako je s prvim potpredsjednikom Vlade, Radimirom Čačićem, razgovarala o tome da se obveznicama IPPC Direktive pokuša izaći u susret tako da putem HBOR-a dobivaju što je moguće povoljnije kredite kako bi uspjeli u financijskom dijelu poštovati obveze na temelju te uredbe. |
Zadnje vijesti
Isto tako, nije više nikakva novost da čak i postojeća mreža može primiti i više od 360MW - međutim dosadašnja (ne)izgradnja ipak velikim dijelom pada na dušu OPS-a zbog neaktivnosti i kočenja investitora u zadnjih 4 godine, pa i više. Ruku na srce, nije to jedina kočnica razvoju, ali je značajna.
360 MW se može primiti (dapače, što se tiče prijenosne mreže, moglo bi se primiti 923,5 MW) a što to do sada nije dostignuto, nije kriva prijenosna mreža. Netočno govorenje i pisanje ne može se sanirati daljim nespretnim formulacijama!
Marijan Kalea
Naravno da zna, samo je malo nespretno prenesena izjava. No, tehnikalije na stranu, činjenica je da HEP ne razvija mrežu već godinama, činjenica je da se 360MW može primiti, a da nakon pet godina niti to nije ostvareno!
Studija Energetskog instituta Hrvoje Požar Mogućnost prihvata proizvodnje vjetroelektrana u EES Republike Hrvatske je razmatrala ukupnu instaliranu snagu od 923,5 MW stvarnih i stvarno planiranih vjetroelektrana u Hrvatskoj, dakle poznatih lokacija te s mjerenim i poznatim značajkama vjetra na tim lokacijama. To je granična snaga koju može prihvatiti sadašnja prijenosna mreža 110 kV u okolini stvarnih lokacija ili udaljenija mreža, tako da se ne javlja zagušenje kojeg udaljenijeg voda, prihvaćanjem angažirane snage vjetroelektrana.
Dakle, nije prijenosna mreža ta koja ograničava prihvat vjetroelektrana, nego regulacijske sposobnosti hrvatskog EES-a; kada se u sustavu osposobe još neke elektrane za sekundarnu regulaciju i kada se sustav dogradi novim elektranama na stalne izvore energije (kao rezerva elektranama na nestalne izvore) moći će se granična snaga vjetroelektrana podignuti.
Marijan Kalea