EWEA (Europsko udru�enje za energiju vjetra) je u zadnjem broju svog ?asopisa napravila pregled tr�i�ta vjetroelektrana u Hrvatskoj, koji zvu?i pomalo preoptimisti?no i nerealno s obzirom na trenuta?no stanje na tr�i�tu i signale koji dolaze iz Ministarstva gospodarstva. U ?lanku su kurzivom dodani komentari s obzirom na trenuta?no realno stanje tr�i�ta.

Prema EWEA-i Hrvatska je ulaskom u Europsku Uniju ove godine postala novo svje�e obe?avaju?e tr�i�te za razvoj energije vjetra. Ipak, unato? idealnim uvjetima vjetra postoje prepreke koje bi mogle usporiti rast energija vjetra i to ponajvi�e zbog administracije koja se ne mo�e odlu?iti gdje da zapravo stavi vjetroagregate. Prva vjetroelektrana je postavljena na otoku Pagu 2004., te je instalirana snaga sko?ila sa 6 MW na 131 MW izme?u 2005. i 2011. Vi�e od 70% vjetroagregata je postavljeno na jugu u Dalmaciji, gdje su ve?e brzine vjetra, a dobro razvijena cestovna infrastruktura omogu?uje brzi prijevoz vjetroagregata unutar dr�ave. Hrvatska ima mogu?nosti i za budu?i razvoj s obzirom da feed-in-tarifa traje 14 godina i iznosi 76,03 eura/MWh ako vjetroelektrana radi do 2.250 sati, odnosno 67,85 eura/MWh ako radi vi�e od 2.250 sati pod punim optere?enjem. U planovima postoji ?ak 4,7 GW vjetroelektrana (ako ?emo gledati prethodna energetska odobrenja i vi�e), a cilj Hrvatske je 35% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potro�nji energije do 2020. Trenuta?no se na elektroenergetsku mre�u mo�e spojiti 400 MW vjetroelektrana i to zajedni?ki na prijenosnu i distribucijsku mre�u, ali postoje planovi da se taj kapacitet pove?a do 2014., iako nije sigurno da li ?e se to i ostvariti. Dodatna mogu?nost usporavanja tr�i�ta je u birokraciji i samom okoli�u Hrvatske.
Podaci o lokacijama i instaliranoj snazi su to?ni, kao i spomenuta sporost adminsistracije. �to se ti?e spajanja na elektroenergetsku mre�u HEP-a kvota od 400 MW postoji, iako nezavisni stru?njaci tvrde da se na mre�u mo�e spojiti i znatno vi�e vjetroelektrana bez potreba za velikim investicijskim zahvatima kako tvrdi HEP/HOPS. Isto tako, nitko nije siguran kada i na koji na?in ?e biti pro�irena i obnovljena elektroenergetska mre�a, te prema HEP-u, stvoreni uvjeti za pro�irenje kvote. Konkretnih planova nema, a u mre�u se ne ula�e godinama, tako da podatak o 2014. godini za pro�irenje kvote zvu?i puno preoptimisti?no. Dodatno, nejasno je otkuda je EWEA dobila podatak o otkupnim cijenama elektri?ne energije, te posebno skaliranju sukladno proizvodnosti vjetroelektrana, me?utim nijedan od tih podataka nije u skladu sa trenutno va�e?im zakonskim okvirom, te se postavlja pitanje vjerodostojnosti njihovih izvora informacija.

Turizam ?inu vrlo va�nu granu gospodarstva u Hrvatskoj (otprilike ?etvrtinu BDP-a i zaposlenih), te se zbog toga posebno pazi na tu granu. Jedna od glavnih prednosti Hrvatske je prekrasno more i priroda koji su ?esto dio nacionalnih parkova i parkova prirode te je tamo razvoj strogo ograni?en. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. U nacionalnim parkovima se definitivno ne mogu postaviti vjetroagregati dok je u parkovima prirode to tehni?ki mogu?e, ali je potrebno pro?i vrlo strog i kompliciran proces kako bi vlasti utvrdile kako oni utje?u na prirodu. Osim toga Hrvatska je usvojila i Naturu 2000 kod koje isto postoje striktni uvjeti za razvoj vjetroagragata, te je ?ak 47% tla i 39% voda pod Naturom. Svi ti uvjeti dodatno kompliciraju razvoj vjetroelektrana.
Iako EWEA dosta spominje problem za�tite prirode, ona za sada, a ni u bli�oj budu?nosti nije nikakav problem, jer postoji dovoljno potencijalnih lokacija. Ve?i problem je zabrana gradnje na otocima (gdje to itekako ima smisla) i na udaljenosti 1.000 metara od obale koji spre?ava razvoj na nekim dobrim lokacijama (a ?injenica je da se s mora mogu vidjeti vjetroelektrane ako su i na ve?oj udaljenosti od 1.000 metara od mora).

Drugi veliki problem je birokracija koja usporava razvoj. Za po?etak svaka vjetroelektrana mora bti uvr�tena u registar OIE projekata, te onda mora napraviti studiju izvodljivosti u idu?ih �est mjeseci. Nakon toga naj?e�?e treba tri do ?etiri godine za prikupljanje svih dozvola za izgradnju vjetroelektrana. HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) ima prili?nu mo? u davanju dozvola za proizvodnju elektri?ne energije, te mo�e sama blokirati ili pustiti neki projekt. Sama birokracija je stoga prekomplicirana te se treba pobolj�ati njeno funkcioniranje, �to bi se moglo dogoditi uskoro s obzirom da je dr�ava u�la u Europsku Uniju. Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obveze EU koje se ti?u unutra�njih pravila tr�i�ta, smanjenja emisija uglji?nog-dioksida i druge te ukoliko iste ne ispuni mo�e biti sankcionirana. Time bi se mogle otvorite prilike za inozemne ulaga�e, te postavljanje konkretnih ciljeva za energiju vjetra i pro�irivanje elektroenergetskog sustava, te pojednostavljenje birokracije.
Administracija je veliki problem kod nas, te isho?enje svih dozvola (kojih ima previ�e) traje predugo, a na rje�avanje pojedinih predmeta se ?eka i mjesecima. No, HERA po na�im saznanjima za sada nije pravila nikakve probleme razvoju projekata tako da je nejasno za�to je takva ?injenica nagla�ena. Potencijalnih investitora jo� uvijek ima, ali s obzirom na birokraciju koja se ulaskom u EU jo� nije pojednostavila interesa je sve manje (kvota od 400 MW dodatno sve usporava).

Hrvatska ?e morati razviti Dr�avni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) kojim bi se trebala rije�iti ve?ina gore navedenih problema za razvoj kopnenih vjetroelektrana. Time bi se moglo krenuti u ubrzani razvoj industrije vjetra unato? mnogim preprekama, te bi Hrvatska mogla postati destinacija za vjetroagregate.
Prvi neslu�beni prijedlog NREAP-a od strane Ministarstva gospodarstva je vrlo negativan za vjetroelektrane te je najavljeno samo 400 MW do 2020., �to ?e prakti?ki biti ispunjeno do kraja idu?e godine. Ako to ne bude promijenjeno u slu�benoj verziji mo�e se o?ekivati potpuno zamrzavanje tr�i�ta �to bi bilo vrlo lo�e za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj op?enito.

Pogled na tr�i�te koji je objavila EWEA je iznena?uju?e pun krivih informacija, informacija koje su samo djelomi?no to?ne, te preoptimisti?nih informacija koje su u potpunom neskladu sa signalima koje u javnost zadnjih nekoliko mjeseci pu�ta Ministarstvo gospodarstva. S obzirom na ina?e korektan rad EWEA-e, postavlja se pitanje koji su izvor informacija koristili, te za�to se u slu?aju Hrvatske javlja ovakav disparitet njihovih predvi?anja i informacija u odnosu na realno stanje stvari.

Izvor: www.ewea.org