Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz regije

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Srijeda, 09 Listopad 2013 11:20

EWEA (Europsko udruženje za energiju vjetra) je u zadnjem broju svog ?asopisa napravila pregled tržišta vjetroelektrana u Hrvatskoj, koji zvu?i pomalo preoptimisti?no i nerealno s obzirom na trenuta?no stanje na tržištu i signale koji dolaze iz Ministarstva gospodarstva. U ?lanku su kurzivom dodani komentari s obzirom na trenuta?no realno stanje tržišta.

Prema EWEA-i Hrvatska je ulaskom u Europsku Uniju ove godine postala novo svježe obe?avaju?e tržište za razvoj energije vjetra. Ipak, unato? idealnim uvjetima vjetra postoje prepreke koje bi mogle usporiti rast energija vjetra i to ponajviše zbog administracije koja se ne može odlu?iti gdje da zapravo stavi vjetroagregate. Prva vjetroelektrana je postavljena na otoku Pagu 2004., te je instalirana snaga sko?ila sa 6 MW na 131 MW izme?u 2005. i 2011. Više od 70% vjetroagregata je postavljeno na jugu u Dalmaciji, gdje su ve?e brzine vjetra, a dobro razvijena cestovna infrastruktura omogu?uje brzi prijevoz vjetroagregata unutar države. Hrvatska ima mogu?nosti i za budu?i razvoj s obzirom da feed-in-tarifa traje 14 godina i iznosi 76,03 eura/MWh ako vjetroelektrana radi do 2.250 sati, odnosno 67,85 eura/MWh ako radi više od 2.250 sati pod punim optere?enjem. U planovima postoji ?ak 4,7 GW vjetroelektrana (ako ?emo gledati prethodna energetska odobrenja i više), a cilj Hrvatske je 35% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2020. Trenuta?no se na elektroenergetsku mrežu može spojiti 400 MW vjetroelektrana i to zajedni?ki na prijenosnu i distribucijsku mrežu, ali postoje planovi da se taj kapacitet pove?a do 2014., iako nije sigurno da li ?e se to i ostvariti. Dodatna mogu?nost usporavanja tržišta je u birokraciji i samom okolišu Hrvatske.
Podaci o lokacijama i instaliranoj snazi su to?ni, kao i spomenuta sporost adminsistracije. Što se ti?e spajanja na elektroenergetsku mrežu HEP-a kvota od 400 MW postoji, iako nezavisni stru?njaci tvrde da se na mrežu može spojiti i znatno više vjetroelektrana bez potreba za velikim investicijskim zahvatima kako tvrdi HEP/HOPS. Isto tako, nitko nije siguran kada i na koji na?in ?e biti proširena i obnovljena elektroenergetska mreža, te prema HEP-u, stvoreni uvjeti za proširenje kvote. Konkretnih planova nema, a u mrežu se ne ulaže godinama, tako da podatak o 2014. godini za proširenje kvote zvu?i puno preoptimisti?no. Dodatno, nejasno je otkuda je EWEA dobila podatak o otkupnim cijenama elektri?ne energije, te posebno skaliranju sukladno proizvodnosti vjetroelektrana, me?utim nijedan od tih podataka nije u skladu sa trenutno važe?im zakonskim okvirom, te se postavlja pitanje vjerodostojnosti njihovih izvora informacija.

Turizam ?inu vrlo važnu granu gospodarstva u Hrvatskoj (otprilike ?etvrtinu BDP-a i zaposlenih), te se zbog toga posebno pazi na tu granu. Jedna od glavnih prednosti Hrvatske je prekrasno more i priroda koji su ?esto dio nacionalnih parkova i parkova prirode te je tamo razvoj strogo ograni?en. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. U nacionalnim parkovima se definitivno ne mogu postaviti vjetroagregati dok je u parkovima prirode to tehni?ki mogu?e, ali je potrebno pro?i vrlo strog i kompliciran proces kako bi vlasti utvrdile kako oni utje?u na prirodu. Osim toga Hrvatska je usvojila i Naturu 2000 kod koje isto postoje striktni uvjeti za razvoj vjetroagragata, te je ?ak 47% tla i 39% voda pod Naturom. Svi ti uvjeti dodatno kompliciraju razvoj vjetroelektrana.
Iako EWEA dosta spominje problem zaštite prirode, ona za sada, a ni u bližoj budu?nosti nije nikakav problem, jer postoji dovoljno potencijalnih lokacija. Ve?i problem je zabrana gradnje na otocima (gdje to itekako ima smisla) i na udaljenosti 1.000 metara od obale koji spre?ava razvoj na nekim dobrim lokacijama (a ?injenica je da se s mora mogu vidjeti vjetroelektrane ako su i na ve?oj udaljenosti od 1.000 metara od mora).

Drugi veliki problem je birokracija koja usporava razvoj. Za po?etak svaka vjetroelektrana mora bti uvrštena u registar OIE projekata, te onda mora napraviti studiju izvodljivosti u idu?ih šest mjeseci. Nakon toga naj?eš?e treba tri do ?etiri godine za prikupljanje svih dozvola za izgradnju vjetroelektrana. HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) ima prili?nu mo? u davanju dozvola za proizvodnju elektri?ne energije, te može sama blokirati ili pustiti neki projekt. Sama birokracija je stoga prekomplicirana te se treba poboljšati njeno funkcioniranje, što bi se moglo dogoditi uskoro s obzirom da je država ušla u Europsku Uniju. Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obveze EU koje se ti?u unutrašnjih pravila tržišta, smanjenja emisija uglji?nog-dioksida i druge te ukoliko iste ne ispuni može biti sankcionirana. Time bi se mogle otvorite prilike za inozemne ulagaše, te postavljanje konkretnih ciljeva za energiju vjetra i proširivanje elektroenergetskog sustava, te pojednostavljenje birokracije.
Administracija je veliki problem kod nas, te isho?enje svih dozvola (kojih ima previše) traje predugo, a na rješavanje pojedinih predmeta se ?eka i mjesecima. No, HERA po našim saznanjima za sada nije pravila nikakve probleme razvoju projekata tako da je nejasno zašto je takva ?injenica naglašena. Potencijalnih investitora još uvijek ima, ali s obzirom na birokraciju koja se ulaskom u EU još nije pojednostavila interesa je sve manje (kvota od 400 MW dodatno sve usporava).

Hrvatska ?e morati razviti Državni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) kojim bi se trebala riješiti ve?ina gore navedenih problema za razvoj kopnenih vjetroelektrana. Time bi se moglo krenuti u ubrzani razvoj industrije vjetra unato? mnogim preprekama, te bi Hrvatska mogla postati destinacija za vjetroagregate.
Prvi neslužbeni prijedlog NREAP-a od strane Ministarstva gospodarstva je vrlo negativan za vjetroelektrane te je najavljeno samo 400 MW do 2020., što ?e prakti?ki biti ispunjeno do kraja idu?e godine. Ako to ne bude promijenjeno u službenoj verziji može se o?ekivati potpuno zamrzavanje tržišta što bi bilo vrlo loše za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj op?enito.

Pogled na tržište koji je objavila EWEA je iznena?uju?e pun krivih informacija, informacija koje su samo djelomi?no to?ne, te preoptimisti?nih informacija koje su u potpunom neskladu sa signalima koje u javnost zadnjih nekoliko mjeseci pušta Ministarstvo gospodarstva. S obzirom na ina?e korektan rad EWEA-e, postavlja se pitanje koji su izvor informacija koristili, te zašto se u slu?aju Hrvatske javlja ovakav disparitet njihovih predvi?anja i informacija u odnosu na realno stanje stvari.


Izvor: www.ewea.org

Tags:     hrvatska      vjetroelektrane      ewea      birokracija      vjetroagregati      natura 2000
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?