Vijesti iz regije
EWEA-in pogled na Hrvatsko tržište vjetroelektrana |
![]() |
Autor Leo Jerkić |
Srijeda, 09 Listopad 2013 11:20 |
EWEA (Europsko udruženje za energiju vjetra) je u zadnjem broju svog časopisa napravila pregled tržišta vjetroelektrana u Hrvatskoj, koji zvuči pomalo preoptimistično i nerealno s obzirom na trenutačno stanje na tržištu i signale koji dolaze iz Ministarstva gospodarstva. U članku su kurzivom dodani komentari s obzirom na trenutačno realno stanje tržišta. Prema EWEA-i Hrvatska je ulaskom u Europsku Uniju ove godine postala novo svježe obećavajuće tržište za razvoj energije vjetra. Ipak, unatoč idealnim uvjetima vjetra postoje prepreke koje bi mogle usporiti rast energija vjetra i to ponajviše zbog administracije koja se ne može odlučiti gdje da zapravo stavi vjetroagregate. Prva vjetroelektrana je postavljena na otoku Pagu 2004., te je instalirana snaga skočila sa 6 MW na 131 MW između 2005. i 2011. Više od 70% vjetroagregata je postavljeno na jugu u Dalmaciji, gdje su veće brzine vjetra, a dobro razvijena cestovna infrastruktura omogućuje brzi prijevoz vjetroagregata unutar države. Hrvatska ima mogućnosti i za budući razvoj s obzirom da feed-in-tarifa traje 14 godina i iznosi 76,03 eura/MWh ako vjetroelektrana radi do 2.250 sati, odnosno 67,85 eura/MWh ako radi više od 2.250 sati pod punim opterećenjem. U planovima postoji čak 4,7 GW vjetroelektrana (ako ćemo gledati prethodna energetska odobrenja i više), a cilj Hrvatske je 35% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2020. Trenutačno se na elektroenergetsku mrežu može spojiti 400 MW vjetroelektrana i to zajednički na prijenosnu i distribucijsku mrežu, ali postoje planovi da se taj kapacitet poveća do 2014., iako nije sigurno da li će se to i ostvariti. Dodatna mogućnost usporavanja tržišta je u birokraciji i samom okolišu Hrvatske. Turizam činu vrlo važnu granu gospodarstva u Hrvatskoj (otprilike četvrtinu BDP-a i zaposlenih), te se zbog toga posebno pazi na tu granu. Jedna od glavnih prednosti Hrvatske je prekrasno more i priroda koji su često dio nacionalnih parkova i parkova prirode te je tamo razvoj strogo ograničen. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. U nacionalnim parkovima se definitivno ne mogu postaviti vjetroagregati dok je u parkovima prirode to tehnički moguće, ali je potrebno proći vrlo strog i kompliciran proces kako bi vlasti utvrdile kako oni utječu na prirodu. Osim toga Hrvatska je usvojila i Naturu 2000 kod koje isto postoje striktni uvjeti za razvoj vjetroagragata, te je čak 47% tla i 39% voda pod Naturom. Svi ti uvjeti dodatno kompliciraju razvoj vjetroelektrana. Drugi veliki problem je birokracija koja usporava razvoj. Za početak svaka vjetroelektrana mora bti uvrštena u registar OIE projekata, te onda mora napraviti studiju izvodljivosti u idućih šest mjeseci. Nakon toga najčešće treba tri do četiri godine za prikupljanje svih dozvola za izgradnju vjetroelektrana. HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) ima priličnu moć u davanju dozvola za proizvodnju električne energije, te može sama blokirati ili pustiti neki projekt. Sama birokracija je stoga prekomplicirana te se treba poboljšati njeno funkcioniranje, što bi se moglo dogoditi uskoro s obzirom da je država ušla u Europsku Uniju. Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obveze EU koje se tiču unutrašnjih pravila tržišta, smanjenja emisija ugljičnog-dioksida i druge te ukoliko iste ne ispuni može biti sankcionirana. Time bi se mogle otvorite prilike za inozemne ulagaše, te postavljanje konkretnih ciljeva za energiju vjetra i proširivanje elektroenergetskog sustava, te pojednostavljenje birokracije. Hrvatska će morati razviti Državni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) kojim bi se trebala riješiti većina gore navedenih problema za razvoj kopnenih vjetroelektrana. Time bi se moglo krenuti u ubrzani razvoj industrije vjetra unatoč mnogim preprekama, te bi Hrvatska mogla postati destinacija za vjetroagregate. Pogled na tržište koji je objavila EWEA je iznenađujuće pun krivih informacija, informacija koje su samo djelomično točne, te preoptimističnih informacija koje su u potpunom neskladu sa signalima koje u javnost zadnjih nekoliko mjeseci pušta Ministarstvo gospodarstva. S obzirom na inače korektan rad EWEA-e, postavlja se pitanje koji su izvor informacija koristili, te zašto se u slučaju Hrvatske javlja ovakav disparitet njihovih predviđanja i informacija u odnosu na realno stanje stvari. Izvor: www.ewea.org |
Zadnje vijesti