Vijesti iz regije
![]() |
Autor Leo Jerki? |
Srijeda, 09 Listopad 2013 11:20 |
EWEA (Europsko udruženje za energiju vjetra) je u zadnjem broju svog ?asopisa napravila pregled tržišta vjetroelektrana u Hrvatskoj, koji zvu?i pomalo preoptimisti?no i nerealno s obzirom na trenuta?no stanje na tržištu i signale koji dolaze iz Ministarstva gospodarstva. U ?lanku su kurzivom dodani komentari s obzirom na trenuta?no realno stanje tržišta. Prema EWEA-i Hrvatska je ulaskom u Europsku Uniju ove godine postala novo svježe obe?avaju?e tržište za razvoj energije vjetra. Ipak, unato? idealnim uvjetima vjetra postoje prepreke koje bi mogle usporiti rast energija vjetra i to ponajviše zbog administracije koja se ne može odlu?iti gdje da zapravo stavi vjetroagregate. Prva vjetroelektrana je postavljena na otoku Pagu 2004., te je instalirana snaga sko?ila sa 6 MW na 131 MW izme?u 2005. i 2011. Više od 70% vjetroagregata je postavljeno na jugu u Dalmaciji, gdje su ve?e brzine vjetra, a dobro razvijena cestovna infrastruktura omogu?uje brzi prijevoz vjetroagregata unutar države. Hrvatska ima mogu?nosti i za budu?i razvoj s obzirom da feed-in-tarifa traje 14 godina i iznosi 76,03 eura/MWh ako vjetroelektrana radi do 2.250 sati, odnosno 67,85 eura/MWh ako radi više od 2.250 sati pod punim optere?enjem. U planovima postoji ?ak 4,7 GW vjetroelektrana (ako ?emo gledati prethodna energetska odobrenja i više), a cilj Hrvatske je 35% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2020. Trenuta?no se na elektroenergetsku mrežu može spojiti 400 MW vjetroelektrana i to zajedni?ki na prijenosnu i distribucijsku mrežu, ali postoje planovi da se taj kapacitet pove?a do 2014., iako nije sigurno da li ?e se to i ostvariti. Dodatna mogu?nost usporavanja tržišta je u birokraciji i samom okolišu Hrvatske. Turizam ?inu vrlo važnu granu gospodarstva u Hrvatskoj (otprilike ?etvrtinu BDP-a i zaposlenih), te se zbog toga posebno pazi na tu granu. Jedna od glavnih prednosti Hrvatske je prekrasno more i priroda koji su ?esto dio nacionalnih parkova i parkova prirode te je tamo razvoj strogo ograni?en. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. U nacionalnim parkovima se definitivno ne mogu postaviti vjetroagregati dok je u parkovima prirode to tehni?ki mogu?e, ali je potrebno pro?i vrlo strog i kompliciran proces kako bi vlasti utvrdile kako oni utje?u na prirodu. Osim toga Hrvatska je usvojila i Naturu 2000 kod koje isto postoje striktni uvjeti za razvoj vjetroagragata, te je ?ak 47% tla i 39% voda pod Naturom. Svi ti uvjeti dodatno kompliciraju razvoj vjetroelektrana. Drugi veliki problem je birokracija koja usporava razvoj. Za po?etak svaka vjetroelektrana mora bti uvrštena u registar OIE projekata, te onda mora napraviti studiju izvodljivosti u idu?ih šest mjeseci. Nakon toga naj?eš?e treba tri do ?etiri godine za prikupljanje svih dozvola za izgradnju vjetroelektrana. HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) ima prili?nu mo? u davanju dozvola za proizvodnju elektri?ne energije, te može sama blokirati ili pustiti neki projekt. Sama birokracija je stoga prekomplicirana te se treba poboljšati njeno funkcioniranje, što bi se moglo dogoditi uskoro s obzirom da je država ušla u Europsku Uniju. Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obveze EU koje se ti?u unutrašnjih pravila tržišta, smanjenja emisija uglji?nog-dioksida i druge te ukoliko iste ne ispuni može biti sankcionirana. Time bi se mogle otvorite prilike za inozemne ulagaše, te postavljanje konkretnih ciljeva za energiju vjetra i proširivanje elektroenergetskog sustava, te pojednostavljenje birokracije. Hrvatska ?e morati razviti Državni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) kojim bi se trebala riješiti ve?ina gore navedenih problema za razvoj kopnenih vjetroelektrana. Time bi se moglo krenuti u ubrzani razvoj industrije vjetra unato? mnogim preprekama, te bi Hrvatska mogla postati destinacija za vjetroagregate. Pogled na tržište koji je objavila EWEA je iznena?uju?e pun krivih informacija, informacija koje su samo djelomi?no to?ne, te preoptimisti?nih informacija koje su u potpunom neskladu sa signalima koje u javnost zadnjih nekoliko mjeseci pušta Ministarstvo gospodarstva. S obzirom na ina?e korektan rad EWEA-e, postavlja se pitanje koji su izvor informacija koristili, te zašto se u slu?aju Hrvatske javlja ovakav disparitet njihovih predvi?anja i informacija u odnosu na realno stanje stvari. Izvor: www.ewea.org |
Zadnje vijesti