Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Kreativnost u diskreditiranju vjetroelektrana E-mail
Autor Edo Jerki?   
Ponedjeljak, 03 Prosinac 2012 21:11

Kada su vjetroelektrane prije nekih 30 godina zapo?ele svoj ozbiljan razvoj malo tko ih je doživljavao ozbiljnim pretendentima na poziciju najve?eg izvora elektri?ne energije u budu?nosti. Dapa?e, ve?ina ih je doživljavala kao eksperiment nekolicine entuzijasta koji nikada ne?e posti?i zna?ajniji uspjeh uslijed dostupnosti drugih izvora energije. Smatrali su ih nedovoljno efikasnim, neupravljivim, premalim, preskupim, itd.

Me?utim, malo po malo i situacija se potpuno promijenila. Po?etni entuzijasti su tako po?eli osvajati cijela tržišta, prvenstveno Danske, a dijelom i Kalifornije, pa Njema?ke, i tako dalje. Odjednom su krajem 90-tih, a posebno po?etkom ovog stolje?a ti entuzijasti postali i velika imena svjetske energetike, kao što su Siemens, GE, Vatenfall, Iberdrola, EDF, EDP i drugi . Neki prvotni mali entuzijasti su postali velika imena svjetske energetike, kao npr. Vestas, Enercon, Dong Energy i RES.

Tada, kroz samo nekoliko godina, postavljanjem ambicioznih ciljeva za implementaciju vjetroelektrana, posebice u Danskoj i Njema?koj, a onda i Španjolskoj, Portugalu, pa sada i Francuskoj, Velikoj Britaniji i drugim državama, industrija se razvila, efikasnost pove?ala, cijene proizvodnje elektri?ne energije smanjile, i vjetroelektrane su postale ozbiljna konkurentna prijetnja klasi?nim elektranama na fosilna goriva. Tom trendu u zadnje vrijeme posebno je pomogao rast cijena goriva i nevoljkost institucionalnih investitora da ulažu u fosilna goriva nauštrb obnovljivih izvora energije.

Vjetroelektrane su, na vjetrovitijim lokacijama, ve? danas najjeftinija opcija proizvodnje elektri?ne energije, ne ra?unaju?i pri tome uop?e eksterne troškove fosilnih goriva, kao što su zaga?enje okoliša i utjecaj na zdravlje.

Vjetroelektrane su tako još po?etkom ovog stolje?a postale ozbiljna prijetnja klasi?nim elektranama i njihovim vlasnicima.

I onda su se pojavili prvi ozbiljni argumenti i „argumenti“ koji su pokušavali prezentirati vjetroelektrane kao izvor elektri?ne energije koji je: skup, nepouzdan, bu?an, štetan za ptice, nagr?uje okoliš, proizvodi CO2, neefikasan i sli?no.

Iako danas neki od najve?ih zaga?iva?a i sami ulažu sredstva u izgradnju vjetroelektrana (velike elektroprivrede, tvrtke iz naftne industrije i dr.), ipak se ne može re?i da su presretni tim rješenjem za energetiku budu?nosti. Naime, osim svih ve? poznatih prednosti vjetroelektrana, postoji još jedna koja ne paše „velikima“. Transparentnost. Jednom izgra?ena vjetroelektrana daje, zbog svoje pouzdanosti, jasno poznatu koli?inu elektri?ne energije kroz cijeli vijek rada, uz jasno poznate troškove pogona i održavanja. Uz minimalna odstupanja. Dok je gorivo koje nas danas pokre?e, bilo ono nuklearno, ugljen, plin ili nafta podložno politi?kim i razno raznim drugim manipulacijama uslijed ostvarivanja što ve?eg profita onih koji se time bave. Ali to i nije neka novost.

Od tih po?etaka lobiranja protiv vjetroelektrana do danas se skupilo dovoljno protuargumenata pomo?u kojih je ve?ina tih tema uspješno prešla pod kategoriju mitova. Tako danas znamo da je mit da vjetroelektrane mogu uzrokovati zna?ajniji pomor ptica, mit je da vjetroelektrane ne mogu dati dovoljno energije za sve potrebe ?ovje?anstva, mit je da su vjetroagregati jako bu?ni ili energetski neefikasni, a moj najdraži od ovih starijih je mit da proizvode CO2, tj. pokušaj da im se „prišije“ proizvodnja elektri?ne energije i upotreba energije za transport kao njihov udio ispuštanja CO2. Me?utim to nikako nije i ne može biti problem vjetroelektrana nego cjelokupno neu?inkovitog sustava. Vjetroelektrane možemo proizvesti i instalirati i koriste?i potpuno obnovljive izvore, a svu energiju uloženu u izradu jednog vjetroagregata isti proizvede u svega 7 do 9 mjeseci rada.

I što sad kad smo dokazali da ?e ptice preživjeti, energija se isporu?iti pouzdano i po cijeni manjoj od one iz fosilnih goriva, da su ve?ini ljudi vizualno atraktivne, da ne tjeraju turiste, da je buku lako ograni?iti kvalitetnim projektiranjem i planiranjem, da su efikasni i da, ako zatreba, mogu pokriti sve potrebe ?ovje?anstva za elektri?nom energijom u kombinaciji sa sustavima pohrane energije?

Neki su se nakon saznanja da im ti argumenti više ne piju vodu odlu?ili postati jako jako kreativni. Pa je tako u zadnjih par mjeseci na vidjelo izašao još jedan lijepi niz „zastrašuju?ih“ problema koje mogu prouzrokovati vjetroelektrane. Tako smo saznali da vjetroelektrane uzrokuju globalno zatopljenje, ometaju san, smetaju životu u morskim vodama.

Argumenti za takve izjave su naravno uvijek neke studije koje se problemom bave paušalno, ili su paušalno komentirane ili su jednostavno naru?ene. Tako smo saznali da stanovnici jednog malog mjesta u SAD-u, na malom uzorku ispitanika strašno mu?e problemi sa spavanjem, a oni su to eto primijetili onoga trenutka kada su postavljeni vjetroagregati. Pri tome su izra?va?i studije unaprijed najavili ispitanicima što istražuju, a uz sve to se studija ne oslanja ni na jedan konkretan podatak mjerenja buke – koja je u krajnjoj liniji i istraživana kao mogu?i uzrok problema. Uz to postoje mnoge studije koje su se bavile istim pitanjem i u kojima se puno stru?nijim metodama zaklju?ilo da vjetroagregati ni na koji na?in ne utje?u na ljudsko zdravlje. Dapa?e, kanadski lije?nici su napravili istraživanje i zajedni?ki izjavili da je utjecaj na cjelokupno zdravlje stanovništva izuzetno pozitivno.

Bilo je pokušaja i da se izgradnja priobalnih vjetroagregata dovede u vezu sa negativnim utjecajima na morski život, me?utim danski znanstvenici su promatrali morski život u blizini jedne od najstarijih i najve?ih priobalnih vjetroelektrana i nisu otkrili nikakav negativan u?inak na ribe i ostale vrste, dapa?e otkrili su pozitivne u?inke na neke vrste kojima su temelji vjetroagregata postali umjetni koraljni greben i novi dom.

No meni najdraža teza je isplivala na površinu nedavno, kada su mediji prenijeli informaciju temeljem jednog istraživanja u SAD-u o tome kako vjetroelektrane mogu uzrokovati globalno zatopljenje, a na što se nadovezao jedan ameri?ki senator i kandidat za potpredsjednika u nedavnoj predsjedni?koj kampanji u SAD-u kako vjetroelektrane „oduzimanjem“ vjetra i smanjenjem brzine istoga uzrokuju globalno zatopljenje. Drugim rije?ima, tvrdi on, veliki broj vjetroagregata smanjuje propuh na Zemlji. Naravno, predsjedni?ka kampanja ovog kandidata je poprili?no financirana sredstvima naftnih kompanija.

Ovakve izjave i „argumenti“ me posebno vesele, jer je postalo o?ito da se iz puke nemo?i neki silno trude diskreditirati vjetroelektrane na vrlo kreativne na?ine – no kada do?u u situaciju da izazivaju podsmijeh ?ak i onih manje upu?enih, onda je to jako dobar znak za daljnji razvoj cijelog sektora.

Dapa?e, treba odati priznanje svima koji rade na promoviranju, edukaciji i razbijanju mitova o vjetroelektranama, jer je društvena prihva?enost istih na tolikoj razini kao danas mogu?a samo uz stru?na istraživanja, odli?an PR i veliku dozu transparentnosti i pozitivnih promjena koje ova industrija donosi, a to su sve odli?ni preduvjeti za vjetrovitu, obnovljivu i održivu budu?nost.

I za kraj, evo predlažem još nekoliko sljede?ih tema protiv vjetroelektrana, da nam ne bude dosadno:

  • Kako priobalni i pu?inski vjetroagregati mogu nasjeckati ugroženu vrstu plavetnih kitova na slasne odreske prilikom njihovog izrona
  • Kako priobalni vjetroagregati okretanjem lopatica stvaraju valove, koji se poslije pretvore u razorni tsunami
  • Kako vjetroagregati naprave mljeveno meso od ptica koje se približe na manje od kilometra
  • Kako lopatice vjetroagregata mogu zamahom preko državne granice prouzrokovati me?udržavne napetosti i vojnu pripravnost
  • Kako se vjetroagregati mogu koristiti kao protuzra?na obrana
  • Kako vjetroagregati utje?u na populaciju mrava, i mogu li se i kako koristiti za obrezivanje vinograda

 

Slobodno napišite svoje komentare na ove teme, a možete predložiti i nova podru?ja istraživanja.

P.S. Odajem dužno poštovanje autorima ovih interesantnih fotografija/montaža, nadam se da se ne?e ljutiti što sam ih iskoristio u dobre svrhe

Tags:     vjetroelektrane      vjetroagregati      mitovi      globalno zatopljenje      emisija CO2      buka      ptice      vizualni utjecaj
Vezane vijesti
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?