Kada su vjetroelektrane prije nekih 30 godina zapo?ele svoj ozbiljan razvoj malo tko ih je do�ivljavao ozbiljnim pretendentima na poziciju najve?eg izvora elektri?ne energije u budu?nosti. Dapa?e, ve?ina ih je do�ivljavala kao eksperiment nekolicine entuzijasta koji nikada ne?e posti?i zna?ajniji uspjeh uslijed dostupnosti drugih izvora energije. Smatrali su ih nedovoljno efikasnim, neupravljivim, premalim, preskupim, itd.

Me?utim, malo po malo i situacija se potpuno promijenila. Po?etni entuzijasti su tako po?eli osvajati cijela tr�i�ta, prvenstveno Danske, a dijelom i Kalifornije, pa Njema?ke, i tako dalje. Odjednom su krajem 90-tih, a posebno po?etkom ovog stolje?a ti entuzijasti postali i velika imena svjetske energetike, kao �to su Siemens, GE, Vatenfall, Iberdrola, EDF, EDP i drugi . Neki prvotni mali entuzijasti su postali velika imena svjetske energetike, kao npr. Vestas, Enercon, Dong Energy i RES.

Tada, kroz samo nekoliko godina, postavljanjem ambicioznih ciljeva za implementaciju vjetroelektrana, posebice u Danskoj i Njema?koj, a onda i �panjolskoj, Portugalu, pa sada i Francuskoj, Velikoj Britaniji i drugim dr�avama, industrija se razvila, efikasnost pove?ala, cijene proizvodnje elektri?ne energije smanjile, i vjetroelektrane su postale ozbiljna konkurentna prijetnja klasi?nim elektranama na fosilna goriva. Tom trendu u zadnje vrijeme posebno je pomogao rast cijena goriva i nevoljkost institucionalnih investitora da ula�u u fosilna goriva nau�trb obnovljivih izvora energije.

Vjetroelektrane su, na vjetrovitijim lokacijama, ve? danas najjeftinija opcija proizvodnje elektri?ne energije, ne ra?unaju?i pri tome uop?e eksterne tro�kove fosilnih goriva, kao �to su zaga?enje okoli�a i utjecaj na zdravlje.

Vjetroelektrane su tako jo� po?etkom ovog stolje?a postale ozbiljna prijetnja klasi?nim elektranama i njihovim vlasnicima.

I onda su se pojavili prvi ozbiljni argumenti i �argumenti� koji su poku�avali prezentirati vjetroelektrane kao izvor elektri?ne energije koji je: skup, nepouzdan, bu?an, �tetan za ptice, nagr?uje okoli�, proizvodi CO₂, neefikasan i sli?no.

Iako danas neki od najve?ih zaga?iva?a i sami ula�u sredstva u izgradnju vjetroelektrana (velike elektroprivrede, tvrtke iz naftne industrije i dr.), ipak se ne mo�e re?i da su presretni tim rje�enjem za energetiku budu?nosti. Naime, osim svih ve? poznatih prednosti vjetroelektrana, postoji jo� jedna koja ne pa�e �velikima�. Transparentnost. Jednom izgra?ena vjetroelektrana daje, zbog svoje pouzdanosti, jasno poznatu koli?inu elektri?ne energije kroz cijeli vijek rada, uz jasno poznate tro�kove pogona i odr�avanja. Uz minimalna odstupanja. Dok je gorivo koje nas danas pokre?e, bilo ono nuklearno, ugljen, plin ili nafta podlo�no politi?kim i razno raznim drugim manipulacijama uslijed ostvarivanja �to ve?eg profita onih koji se time bave. Ali to i nije neka novost.

Od tih po?etaka lobiranja protiv vjetroelektrana do danas se skupilo dovoljno protuargumenata pomo?u kojih je ve?ina tih tema uspje�no pre�la pod kategoriju mitova. Tako danas znamo da je mit da vjetroelektrane mogu uzrokovati zna?ajniji pomor ptica, mit je da vjetroelektrane ne mogu dati dovoljno energije za sve potrebe ?ovje?anstva, mit je da su vjetroagregati jako bu?ni ili energetski neefikasni, a moj najdra�i od ovih starijih je mit da proizvode CO₂, tj. poku�aj da im se �pri�ije� proizvodnja elektri?ne energije i upotreba energije za transport kao njihov udio ispu�tanja CO₂. Me?utim to nikako nije i ne mo�e biti problem vjetroelektrana nego cjelokupno neu?inkovitog sustava. Vjetroelektrane mo�emo proizvesti i instalirati i koriste?i potpuno obnovljive izvore, a svu energiju ulo�enu u izradu jednog vjetroagregata isti proizvede u svega 7 do 9 mjeseci rada.

I �to sad kad smo dokazali da ?e ptice pre�ivjeti, energija se isporu?iti pouzdano i po cijeni manjoj od one iz fosilnih goriva, da su ve?ini ljudi vizualno atraktivne, da ne tjeraju turiste, da je buku lako ograni?iti kvalitetnim projektiranjem i planiranjem, da su efikasni i da, ako zatreba, mogu pokriti sve potrebe ?ovje?anstva za elektri?nom energijom u kombinaciji sa sustavima pohrane energije?

Neki su se nakon saznanja da im ti argumenti vi�e ne piju vodu odlu?ili postati jako jako kreativni. Pa je tako u zadnjih par mjeseci na vidjelo iza�ao jo� jedan lijepi niz �zastra�uju?ih� problema koje mogu prouzrokovati vjetroelektrane. Tako smo saznali da vjetroelektrane uzrokuju globalno zatopljenje, ometaju san, smetaju �ivotu u morskim vodama.

Argumenti za takve izjave su naravno uvijek neke studije koje se problemom bave pau�alno, ili su pau�alno komentirane ili su jednostavno naru?ene. Tako smo saznali da stanovnici jednog malog mjesta u SAD-u, na malom uzorku ispitanika stra�no mu?e problemi sa spavanjem, a oni su to eto primijetili onoga trenutka kada su postavljeni vjetroagregati. Pri tome su izra?va?i studije unaprijed najavili ispitanicima �to istra�uju, a uz sve to se studija ne oslanja ni na jedan konkretan podatak mjerenja buke � koja je u krajnjoj liniji i istra�ivana kao mogu?i uzrok problema. Uz to postoje mnoge studije koje su se bavile istim pitanjem i u kojima se puno stru?nijim metodama zaklju?ilo da vjetroagregati ni na koji na?in ne utje?u na ljudsko zdravlje. Dapa?e, kanadski lije?nici su napravili istra�ivanje i zajedni?ki izjavili da je utjecaj na cjelokupno zdravlje stanovni�tva izuzetno pozitivno.

Bilo je poku�aja i da se izgradnja priobalnih vjetroagregata dovede u vezu sa negativnim utjecajima na morski �ivot, me?utim danski znanstvenici su promatrali morski �ivot u blizini jedne od najstarijih i najve?ih priobalnih vjetroelektrana i nisu otkrili nikakav negativan u?inak na ribe i ostale vrste, dapa?e otkrili su pozitivne u?inke na neke vrste kojima su temelji vjetroagregata postali umjetni koraljni greben i novi dom.

No meni najdra�a teza je isplivala na povr�inu nedavno, kada su mediji prenijeli informaciju temeljem jednog istra�ivanja u SAD-u o tome kako vjetroelektrane mogu uzrokovati globalno zatopljenje, a na �to se nadovezao jedan ameri?ki senator i kandidat za potpredsjednika u nedavnoj predsjedni?koj kampanji u SAD-u kako vjetroelektrane �oduzimanjem� vjetra i smanjenjem brzine istoga uzrokuju globalno zatopljenje. Drugim rije?ima, tvrdi on, veliki broj vjetroagregata smanjuje propuh na Zemlji. Naravno, predsjedni?ka kampanja ovog kandidata je poprili?no financirana sredstvima naftnih kompanija.

Ovakve izjave i �argumenti� me posebno vesele, jer je postalo o?ito da se iz puke nemo?i neki silno trude diskreditirati vjetroelektrane na vrlo kreativne na?ine � no kada do?u u situaciju da izazivaju podsmijeh ?ak i onih manje upu?enih, onda je to jako dobar znak za daljnji razvoj cijelog sektora.

Dapa?e, treba odati priznanje svima koji rade na promoviranju, edukaciji i razbijanju mitova o vjetroelektranama, jer je dru�tvena prihva?enost istih na tolikoj razini kao danas mogu?a samo uz stru?na istra�ivanja, odli?an PR i veliku dozu transparentnosti i pozitivnih promjena koje ova industrija donosi, a to su sve odli?ni preduvjeti za vjetrovitu, obnovljivu i odr�ivu budu?nost.

I za kraj, evo predla�em jo� nekoliko sljede?ih tema protiv vjetroelektrana, da nam ne bude dosadno:

• Kako priobalni i pu?inski vjetroagregati mogu nasjeckati ugro�enu vrstu plavetnih kitova na slasne odreske prilikom njihovog izrona
• Kako priobalni vjetroagregati okretanjem lopatica stvaraju valove, koji se poslije pretvore u razorni tsunami
• Kako vjetroagregati naprave mljeveno meso od ptica koje se pribli�e na manje od kilometra
• Kako lopatice vjetroagregata mogu zamahom preko dr�avne granice prouzrokovati me?udr�avne napetosti i vojnu pripravnost
• Kako se vjetroagregati mogu koristiti kao protuzra?na obrana
• Kako vjetroagregati utje?u na populaciju mrava, i mogu li se i kako koristiti za obrezivanje vinograda

�

Slobodno napi�ite svoje komentare na ove teme, a mo�ete predlo�iti i nova podru?ja istra�ivanja.

P.S. Odajem du�no po�tovanje autorima ovih interesantnih fotografija/monta�a, nadam se da se ne?e ljutiti �to sam ih iskoristio u dobre svrhe