U Srbiji, kao ni u drugim državama bivše Jugoslavije izuzev Hrvatske još nije izgrađena niti jedna vjetroelektrana. Interes investitora postoji i velik je, potencijal vjetra i lokacije s infrastrukturom postoje, a također postoje i velike najave. Međutim projekti već godinama ne napreduju prema planovima i najavama, a problemi su uobičajeni – zakonska regulativa, nerazumijevanje i manjak podrške vlasti, te otpor elektroprivrede prema spajanju vjetroelektrana na mrežu.

Prošle godine Srbija je donijela novi Zakon o energetici koji utvrđuje kategoriju povlaštenog proizvođača električne energije, te osnovne zakonske postavke za razvoj i implementaciju projekata obnovljivih izvora energije. Posebnim uredbama se definiraju uvjeti stjecanja statusa povlaštenog proizvođača pri Ministarstvu za infrastrukturu i energetiku, kao i otkupna cijena električne energije koja je trenutno određena na 9,5 c€ za period od 12 godina.

Za razliku od ostalih zemalja bivše Jugoslavije u kojima ne postoji nikakvo udruženje posvećeno isključivo energiji vjetra koje bi radilo na promoviranju iste, u Srbiji postoji SEWEA (Serbian wind energy association), udruženje koje je osnovano 2010. godine i čija je misija da surađuje sa donositeljima odluka na svim nivoima kako bi se stvorila zakonska regulativa koja podržava izgradnju vjetroelektrana. Osnivači ovog udruženja su Continental Wind Partners, Energowind, MK Fintel Wind i Kelag. SEWEA je nedugo nakon svojeg osnivanja otvorila burnu javnu raspravu sa Elektroprivredom Srbije o primjeni vjetroelektrana u Srbiji, a koja se vodila i preko medija, o čemu smo i pisali.

Uz podršku Ministarstva energetike, koje ima sličnu retoriku kao i EPS, izgradnja i razvoj vjetroelektrana u Srbiji je trenutno ograničen (450MW), i mukotrpan.

Što se najava izgradnje tiče, nedavno je najavljeno postavljanje kamena temeljca za prvu vjetroelektranu u Srbiji na Vrškoj čuki. Međutim, sličnih najava je bilo i prije, Vat energija je najavila gradnju vjetroelektrane od 60MW, a još 2010. smo pisali o skoroj izgradnji vjetroelektrane Plandište.

Svoje vjetroelektrane najavljuju i tvrtke osnivači SEWEA-e, ali i Elektroprivreda Srbije koja planira izgradnju vjetroelektrane kod Kostolca snage 30MW, čiji se dovršetak planira za 2014. godinu. Neki medijski napisi su, unatoč svim drugim najavama izgradnje vjetroelektrana, upravo ovu proglasili prvom koja će biti izgrađena u Srbiji.

Osim silnih problema koji očito postoje na tržištu vjetroelektrana u Srbiji, a koji će se vjerojatno tokom vremena riješiti, te će i Srbija doći na put veće implementacije vjetroelektrana (za to svakako ima potencijala i potreba!), postoji i jedan aspekt tržišta koji za sada ne nalazimo ni u jednoj drugoj državi bivše Jugoslavije – naime postoji tvornica koja intenzivno proizvodi komponente za vjetroagregate. U Subotici je u siječnju 2010. godine Siemens preuzeo tvornicu Loher Elektro Subotica, te se tamo trenutno dnevno proizvodi 280 generatora za Siemensove vjetroagregate, a zaposleno je 500 radnika. Proizvodnja se planira povećati na 400 generatora dnevno, što će ukupno zaposliti 750 radnika. Cjelokupna proizvodnja se izvozi, a samo ovom tvornicom Srbija ima više zaposlenih u sektoru energije vjetra nego bilo koja od drugih država bivše Jugoslavije.

Uz ovu pozitivnu vijest, svakako bi bilo korisno i dobro vidjeti da se dio tih proizvedenih generatora počne implementirati i korisiti i u Srbiji.