Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Čačić najavio ulaganja u pučinske vjetroelektrane E-mail
Autor Leo Jerkić   
Ponedjeljak, 07 Svibanj 2012 22:11

U intervjuu koji je jučer objavljen u Novom listu Ministar gospodarstva Radimir Čačić se ponovno osvrnuo na obnovljive izvore energije. A posebno interesantno je što se osvrnuo na mogućnost gradnje pučinskih vjetroelektrana u Jadranskom moru. Pri tome je spomenuo mogućnost gradnje velikih platformi na kojima bi se onda gradile vjetroelektrane, a što bi mogao biti veliki posao za domaća brodogradilišta. U intervjuu nije spomenut nikakav vremenski okvir pokretanja takvog jednog projekta.

Između ostaloga u intervjuu se ponovno osvrnuo i na solarnu energiju te je potvrdio pojednostavljenu proceduru za manje sustave, i također spomenuo poticajnu cijenu od 3,16 kuna po kWh kroz 14 godina što je za 50 lipa više od prvotnog prijedloga novog tarifnog sustava, a za nekih 70 lipa manje od trenutačne poticajne cijene koja vrijedi za 12 godina. Spomenuo je i velike solarne elektrane u kontekstu zaustavljanja takvih projekata, tako da po svemu sudeći u Hrvatskoj neće tako skoro biti velikih elektrana na energiju Sunca.

No prava tema ovdje, a koje se Ministar Čačić dotaknuo su bile pučinske vjetroelektrane koje bi se gradile na moru na platformama koje bi mogla izgraditi naša brodogradilišta. To je prvi put da je neki političar u Hrvatskoj ozbiljno spomenuo i razmatra mogućnost korištenja takve tehnologije, a o kojoj smo pisali više puta na ovim stranicama. Tehnologiju pučinskih, tj. plutajućih vjetroelektrana trenutno razvijaju Japanci (Marubeni sa Mitsubishijem), Vestas sa EDP-om, EDF i Statoil. Svi projekti su ili u fazi planiranja izgradnje protoipa (Marubeni i EDF) ili u fazi testiranja prototipnih rješenja (EDP i Statoil). Osim toga Danci razvijaju tehnologiju Posejdon o kojoj smo također pisali koja koristi energiju vjetra, ali i valova.

Prema tome, vijest da se i Hrvatska sprema na razvoj takvog projekta zvuči sjajno. Jer radi se o sasvim novoj tehnologiji i novom pristupu koji je na razini prototipova u svijetu. Također, s obzirom na ograničenost kvalitetnih lokacija na kopnu, te na činjenicu da zbog dubine Jadranskog mora ne postoje moguće lokacije za gradnju priobalnih vjetroelektrana (niti je to preporučljivo zbog utjecaja na turizam), pučinske vjetroelektrane se svakako nameću kao dio budućeg rješenja na putu prema energetskoj neovisnosti. Time bi početak ovakvog projekta bio jedan iznenađujuće vizionarski potez Vlade, koji bi otvorio velike mogućnosti našim brodogradilištima i na stranom tržištu.

Naravno, gledajući pri tome razvoj ovih tehnologija u svijetu teško je očekivati da će se baš graditi velike platforme koji bi kao mali otoci na sebi imale vjetroagregate, ili da bi se takav projekt mogao realizirati za manje od 10 godina - no samo izraz političke volje da se primijeni takva ideja je veliki korak naprijed i šansa za hrvatskoj gospodarstvo. Treba imati na umu da je ova tehnologija i u slučajevima postojećih prototipova još barem 5 do 10 godina udaljena od komercijalne upotrebe, te da se trenutno ne znaju točni troškovi izgradnje takvih vjetroelektrana (zna se međutim da će investicijski troškovi biti veći nego za kopnene vjetroelektrane, ali i da će im učinkovitost biti značajno bolja zbog karakteristika vjetra koji puše nad otvorenim morem). Također, trenutno se testiraju razne tehnologije da se utvrdi koja će biti najpogodnija za iskorištavanje u svrhu izgradnje plutajućih vjetroelektrana. Stoga je praktički neizvedivo da takav projekt i takve elektrane sudjeluju u energetskom miksu prije 2020. godine, odnosno u kontekstu 1.200 MW potrebnih vjetroelektrana do te godine, a što je Hrvatska obaveza sukladno energetskoj strategiji i direktivama EU.

U svakom slučaju je pohvalno da su u Vladi počeli razmišljati i o budućnosti energetike i da se želi uključiti i hrvatsku brodogradnju u takve projekte. Ali s obzirom da to izgleda kao dugoročni cilj, a brodogradilišta trebaju brži oporavak, možda bi trebalo i brodogradilišta orijentirati prema proizvodnji brodova za prijevoz priobalnih vjetroagregata ili za izradu stupova za vjetroagregate, pošto je to tržište u velikoj ekspanziji. Isto tako treba biti realan i prije svega omogućiti daljnji razvoj vjetroelektrana na kopnu kako bi se ispunile obveze Hrvatske prema Europskoj Uniji i kako bi Hrvatska što prije ostvarila veliki udio obnovljivih izvora u energetskoj bilanci, te kako bi domaća industrija i stručnjaci stekli iskustvo u izgradnji i upravljanju takvim projektima.

Tags:     pučinske vjetroelektrane      intervju      solarna energija      radimir čačić      hrvatska
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?