Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Prijedlog novog tarifnog sustava za OIE E-mail
Autor Edo Jerkić   
Utorak, 10 Travanj 2012 18:43

Kao nastavak kuloarskih priča o promjeni otkupnih tarifa za obnovljive izvore energije, Ministarstvo gospodarstva je ovih dana uputilo službeni prijedlog novog tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije na mišljenje relevantnim ministarstvima, a poziv da daju mišljenje dobili su i HERA, HROTE, HEP OPS, HEP ODS, Zajednica obnovljivih izvora energije pri HGK, HUP i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Nacrt prijedloga tarifnog sustava u ovome obliku donosi mnoge izmjene u odnosu na svoju postojeću verziju, neke od kojih su pozitivne, ali i mnoge koje bi mogle potpuno zaustaviti razvoj tržišta obnovljivih kada bi bile implementirane na ovaj način. S obzirom na probleme prilikom razvoja tržišta u proteklih pet godina, koji su bili izraženi kroz administrativne barijere na koje su developeri nailazili, te na veliko zaostajanje tržišta u tom periodu s obzirom na planove i ciljeve nejasno je zašto se prvo išlo u izmjenu tarifnog sustava, a posebno tarifnih stavki. Naime tarifne stavke su bile jedina svijetla točka obnovljivih, te jedini razlog zašto su se uopće investitori odlučivali na rizik prolaska kroz svu zakonom (a nekad i svojevoljno) zadanu birokraciju. Jedini pravi put za ovu vladu i njene promovirane planove tijekom predizborne kampanje za pokretanje velikih investicija u energetiku bi bio uklanjanje administrativnih barijera čime bi se značajno podigla atraktivnost projekata i otvorilo tržište, a nakon čega bi bilo vrijeme za revidiranje i ciljeva i tarifnih stavki.

Da krenemo prvo od pozitivnih strana. U prijedlogu se definira potreba za revizijom tarifa jednom godišnje na način da se isto definira koji mjesec prije kraja godine, a počinje se primjenjivati od prvog dana sljedeće godine - time se automatski mogu regulirati ciljevi tržišta i postepeno stvarati veća konkurentnost obnovljivih i tehnologija koje se primjenjuju, ali se mogu i ublažavati oscilacije na tržištu s obzirom na kretanje cijena izgradnje takvih objekata. Također, izrijekom se uređuje tarifa prilikom građenja više elektrana srodnog tipa na istoj građevinskoj čestici - čime se onemogućava izgradnja više manjih sustava od kojih svaki prima zasebnu (veću) otkupnu cijenu, nego će se isti promatrati kao jedan sustav sa definiranom otkupnom cijenom za taj oblik postrojenja.

Dobra vijest je i da se konačno definira otkupna cijena za isporučenu električnu energiju tokom pokusnog rada. Naime u dosadašnjoj praksi takvu je energiju HEP preuzimao, ali je nije plaćao, a količine preuzete energije su u nekim slučajevima bile itekako značajne. U prijedlogu se otkup tako proizvedene energije definira na 60% prosječne proizvodne cijene električne energije. S obzirom na tokove novca u projektima i aktiviranje otplate kredita, idealno bi bilo da je taj iznos bliže punoj prosječnoj proizvodnoj cijeni električne energije, ali i ovo je veliki korak naprijed.

U prijedlogu se također spominje proširenje kvote za sunčane elektrane, i to na način da HROTE sklapa ugovore do kraja godine za integrirane sustave do ukupne snage 10MW, i neintegrirane sustave snage do ukupno 5MW. Ova odredba može izgledati kao korak naprijed (koliko god mali i nedovoljan taj korak bio), no zapravo je u kombinaciji sa novim tarifnim stavkama poprilično upitno ostvarenje tih ciljeva, posebno za neintegrirane sustave.

Jedna svakako pozitivna odredba se odnosi na solarne sustave, gdje se definira rok od godinu dana između potpisivanja ugovora o otkupu s HROTE i aktiviranja tog ugovora, tj. izgrađenosti postrojenja. Time se više ne mogu dešavati slučajevi da se ishodi dokumentacija, a projekt se ne izgradi, čime se koči razvoj drugih projekata.

Definira se i sklapanje ugovora o otkupu uz poticajnu cijenu do trenutka kada proizvodnja iz OIE ne ispuni minimalni udio električne energije iz OIE koji se utvrđuje posebnim propisom. Nažalost, iz ovoga se može zaključiti da će se i opet udio obnovljivih određivati nekim kriterijima koji minimalno zadovoljavaju nečije druge direktive, a da se neće dati prilika tom sektoru da iskaže svoj puni potencijal.

Naravno, nije beznačajno ni spomenuti da se predlaže produljenje ugovora o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije na 14 godina.

A sad, najbitnije u tarifnom sustavu - tarifne stavke. Prema ovom prijedlogu, najviše će profitirati male hidroelektrane kojima se tarifa u prosjeku povećava ovisno o planiranoj godišnjoj proizvodnji. Sve ostale tehnologije imaju određene značajno manje tarifne stavke. Bitno je napomenuti da se u pravilniku navodi i da se tarifne stavke određuju temeljem opravdanih troškova poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije, te održavanja postrojenja, te temeljem razumnog povrata sredstava investicije.

Što se sunčanih elektrana tiče, tu je smanjenje tarifnih stavki najznačajnije. Pri tome su najviše stradale velike sunčane elektrane planirane na zemlji (neintegrirane). Naime prema prijedlogu otkupna cijena za iste je 1,1kn/kWh. Time je jasno određeno da su takve elektrane nepoželjne, jer se sa takvom tarifom uz trenutne investicijske troškove one jednostavno ne isplate i za njih se sigurno nije primijenjivao kriterij opravdanih troškova poslovanja, izgradnje i održavanja. S obzirom da se jedino na taj način mogao očekivati brži rast sunčanih elektrana na tržištu u kratkom razdoblju, jasno je da od toga neće biti ništa. Istovremeno, malo smisla onda ima i propisanih 5MW neintegriranih sustava do kraja godine. Otkupna cijena za integrirane sustave je pak 1,60, 2,23 i 2,63 kn/kWh - za iste one grupe postrojenja koje se nalaze i u trenutno važećem tarifnom sustavu - iznad 30kW, od 10 do 30 kW, i do 10kW. Također značajno smanjenje, koje će svakako eliminirati puno projekata u sjevernom dijelu Hrvatske, ali ostavlja mogućnost iskorištavanja u priobalju. Uvodi se i posebni korekcijski faktor za toplinske sustave u kombinaciji sa fotonaponom, što je pohvalno, ali i posebni korekcijski faktor za neintegrirane sustave do 10kW (2,00kn/kWh) na građevinskoj čestici postojeće građevine (npr. treking sustav kao u Španskom). Premda je istina da su fotonaponski sustavi doživjeli najveći pad investicijskih troškova od svih tehnologija u zadnjih 5 godina, taj pad nije bio toliki da bi opravdao ovako niske cijene. Posebno zato što je Hrvatska iznimno nerazvijeno tržište gdje su popratni troškovi instalacije i razvoja ovakvih sustava, pa i sami sustavi još uvijek skuplji (pa i značajno skuplji) nego u nekim drugim zemljama. Posebno se to odnosi na neintegrirane sustave koji se sigurno ne mogu isplatiti s otkupnom cijenom od 1,1kn/kWh - poštenije bi onda bilo reći da takvi sustavi uopće nisu poželjni. Ni jednima ni drugima s obzirom na pad cijene ne pomaže puno ni produljenje otkupa na 14 godina.

Vjetroelektrane bi prema prijedlogu doživjele pad otkupne cijene na 0,62kn/kWh - pad od gotovo 20%. Opet, apsolutno tržišno neutemeljeno s obzirom da se investicijski troškovi u vjetroelektrane ne mijenjaju već 5-6 godina. Istina je da 14 godina ugovora o otkupu ponešto ublažuje smanjenje otkupne cijene, ali ne dovoljno za sve one vjetroelektrane koje su pri kraju svog razvojnog puta i trebale bi potpisati ugovor o otkupu ove godine i biti izgrađene ove ili sljedeće godine. Male vjetroelektrane do 1MW bi ostale na istoj poticajnoj cijeni - makar nije sasvim jasno što se htjelo postići takvim izdvajanjem "malih" vjetroelektrana, te na što se točno pri tome misli. Na pojedinačne vjetroagregate snage ispod 1MW, ali još uvijek velikih dimenzija - ili možda na male vjetroagregate snage nekoliko kW.  U bilo kojem slučaju ova tarifna stavka neće puno pomoći niti imati puno smisla.

Elektranama na biomasu otkupna cijena je smanjena za 15 do 30%, a elektranama na bioplin za 10 do 30%. S obzirom na relativno malu izgrađenost takvih elektrana i na to da se cijena investicije nije značajnije mijenjala u proteklim godinama, sasvim je jasno da će i takvi projekti biti značajno pogođeni ovim predloženim promjenama.

Geotermalne elektrane su također doživjele pad na 1,2kn/kWh, što možda neće zaustaviti one projekte koji imaju najtoplije geotermalne izvore u državi, ali će sigurno stvoriti mnoge probleme potencijalnim projektima na svim drugim lokacijama.

Cijena za elektrane na tekuća biogoriva, deponijski plin, plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, te za elektrane na valove i plimu i oseku se definiraju kao prosječna proizvodna cijena električne energije.

Za kraj se može samo zaključiti da se ovakvim poduzetim koracima šalje jedan vrlo nepovoljan signal investitorima u obnovljive izvore. Uz već poslovično neefikasnu birokraciju koja u ovom slučaju ne radi na korist, nego na štetu i projekata i građana, sada se smanjuju i otkupne cijene prije nego što se krenulo u poboljšavanje učinkovitosti administrativnih procedura. To nije način da se pokrene zeleno gospodarstvo, a čime se ova vlada hvalila u vrijeme prije izbora. Da bi se razvio ovaj sektor i došlo u poziciju da se razmišlja o smanjenju otkupnih cijena - put je trebao biti sasvim drugačiji. Prvo pojednostavljenje procedura, otvaranje tržišta, razvoj gospodarstva, pa tek onda revizija tarifa. Ostaje za nadati se da će tarifni sustav u komunikaciji sa institucijama, stručnjacima i organizacijama navedenim na početku ovog članka doživjeti određene izmjene, te da će završna službena verzija izgledati ipak značajno drugačije. Ovako bi se sektor obnovljivih ponovno nalazio u maćehinskom odnosu u vrijeme kada svi pričaju samo o izgradnji termoelektrana i velikih hidroelektrana s upitnom isplativošću.

Trenutna najveća kočnica razvoju obnovljivih je birokracija koja u proteklih 5 godina nije dopustila izgradnju planirane količine obnovljivih izvora energije. Hoće li sada prepreka biti i cijena otkupa energije?

Tags:     tarifni sustav      obnovljivi izvori energije      MINGO      HERA      HROTE      HEP OPS      HEP ODS      Zajednica obnovljivih izvora energije      HGK      HUP      sunčane elektrane      vjetroelektrane      hidroelektrane      biomasa      bioplin      geotermalne elektrane      cijena otkupa električne energije
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?