Unato? relativno slabim rezultatima Hrvatske i do dan danas neispunjenih ciljeva gradnje vjetroelektrana do 2010. godine � Hrvatska je ipak daleko ispred svih zemalja biv�e Jugoslavije po instaliranoj snazi vjetroelektrana, ali i po udjelu proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana u elektroenergetskoj mre�i. To?nije re?eno � niti jedna od �est preostalih dr�ava nastalih raspadom Jugoslavije nema niti jednog jedinog instaliranog megavata vjetroelektrana u ovom trenutku. Pregled perspektive u tim dr�avama zapo?inje sa Bosnom i Hercegovinom.

BiH je jo� 2010. najavila dono�enje Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji, me?utim do dan danas u Federaciji BiH na snazi je istoimena Uredba koja regulira to podru?je. No, upravo ovih dana traju javne rasprave o nacrtu Zakona o kori�tenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije sukladno objavi Doma naroda Parlamenta Federacije BiH 20.12.2011 godine. Zakon, u odnosu na Uredbu sveobuhvatnije tretira problematiku obnovljivih izvora energije, osim sa aspekta proizvodnje elektri?ne energije, tako?er i sa aspekta proizvodnje toplinske energije i kogeneracije. Propisana je i izrada akcijskog plana za obnovljivu energiju u Federaciji BiH, kojim se definiraju obvezuju?i ciljevi do 2020. godine, te obaveza uskla?ivanja plana sa ciljevima elektroenergetske strategije Federacije BiH. S druge strane u Republici Srpskoj na snazi je Pravilnik o podsticanju proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora i efikasnoj kogeneraciji.

Svi navedeni dokumenti, kao i status u kojem se trenutno nalaze daju naslutiti ozbiljnu namjeru intenzivnog razvoja i izgradnje obnovljivih izvora energije, pa i vjetroelektrana ve? ove godine.

Vjetroelektrane u vi�im stadijima razvoja na podru?ju BiH se zasada mogu nabrojati na prste jedne ruke. Pri tome se glavnina projekata nalazi na podru?ju oko Livna, Kupresa, Tomislavgrada i Mostara. To podru?je pokazuje izuzetno dobar potencijal vjetra, te je za o?ekivati da ?e se prvi projekti izgraditi upravo na nekoj od lokacija u tome podru?ju.

Osim nekoliko privatnih investitora i developera, od kojih su neki do�li i na korak do isho?enja gra?evinske dozvole, vjetroelektrane razvijaju i Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB. Projekt EP BiH se nalazi na platou Podvele�je u blizini Mostara, dok se projekt Mesihovina EP HZHB nalazi u blizini istoimenog mjesta.

Pred ljeto pro�le godine trebao je biti odr�an tender za VE Podvele�je, me?utim isti je u zadnji trenutak poni�ten. Da je tender uredno pro�ao, to bi vjerojatno bila prva izgra?ena vjetroelektrana u BiH. Trenutno se jo� uvijek ?eka na raspisivanje novog tendera, te u ovom ?asu nije poznato kada bi se doti?na vjetroelektrana mogla izgraditi, ali je prili?no sigurno da to ne?e biti mogu?e prije po?etka 2013. godine. Istovremeno za VE Mesihovinu je potpisan ugovor o konzultantskim uslugama i zapo?elo se sa isho?enjem dokumentacije 2010. godine, te je nedavno odr�an pretkvalifikacijski tender odabira vjetroagregata za tu lokaciju. S obzirom na dinamiku, ni ova vjetroelektrana ne?e biti u izgradnji prije 2013. godine. Vjetroelektrana Pakline-Ljubu�a-Kupres privatnih developera Kamen-Dent je trenutno u fazi isho?enja lokacijske dozvole, a u medijima su se mogle pro?itati i najave gradnje vjetroelektrana na podru?ju Republike Srpske, makar se od doti?noga zasada ni�ta nije ostvarilo niti je blizu ostvarenju. Vjetroelektrane u odmakloj fazi razvoja razvijaju i tvrtke Vran-Duki? i Koncig.

U Uredbi Federacije BiH ciljevi do kraja 2012. godine su postavljeni na 5% ukupne potro�nje elektri?ne energije, ?ime je ve? sada jasno da se isti ne mogu dosti?i. Jo� je nejasno koji su to?no ciljevi za OIE do 2020. godine, ali pri tome ?e se vjerojatno koristiti iskustva EU.

U kona?nici, bit ?e interesantno pratiti koja ?e se vjetroelektrana prva izgraditi na podru?ju BiH, a prema sada�njem stanju projekata najbolje startne pozicije imaju dvije elektroprivrede, koje bi svoje vjetroelektrane trebale graditi 2013. godine. Situacija s razvojem vjetroelektrana u BiH bi tako mogla zapo?eti dijametralno suprotno nego u Hrvatskoj � umjesto privatnih investitora, pri?u pokre?u elektroprivrede.