Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini E-mail
Autor Edo Jerki?   
Nedjelja, 26 VeljaÄŤa 2012 12:07

Unato? relativno slabim rezultatima Hrvatske i do dan danas neispunjenih ciljeva gradnje vjetroelektrana do 2010. godine – Hrvatska je ipak daleko ispred svih zemalja bivše Jugoslavije po instaliranoj snazi vjetroelektrana, ali i po udjelu proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana u elektroenergetskoj mreži. To?nije re?eno – niti jedna od šest preostalih država nastalih raspadom Jugoslavije nema niti jednog jedinog instaliranog megavata vjetroelektrana u ovom trenutku. Pregled perspektive u tim državama zapo?inje sa Bosnom i Hercegovinom.

BiH je još 2010. najavila donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji, me?utim do dan danas u Federaciji BiH na snazi je istoimena Uredba koja regulira to podru?je. No, upravo ovih dana traju javne rasprave o nacrtu Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije sukladno objavi Doma naroda Parlamenta Federacije BiH 20.12.2011 godine. Zakon, u odnosu na Uredbu sveobuhvatnije tretira problematiku obnovljivih izvora energije, osim sa aspekta proizvodnje elektri?ne energije, tako?er i sa aspekta proizvodnje toplinske energije i kogeneracije. Propisana je i izrada akcijskog plana za obnovljivu energiju u Federaciji BiH, kojim se definiraju obvezuju?i ciljevi do 2020. godine, te obaveza uskla?ivanja plana sa ciljevima elektroenergetske strategije Federacije BiH. S druge strane u Republici Srpskoj na snazi je Pravilnik o podsticanju proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora i efikasnoj kogeneraciji.

Svi navedeni dokumenti, kao i status u kojem se trenutno nalaze daju naslutiti ozbiljnu namjeru intenzivnog razvoja i izgradnje obnovljivih izvora energije, pa i vjetroelektrana ve? ove godine.

Vjetroelektrane u višim stadijima razvoja na podru?ju BiH se zasada mogu nabrojati na prste jedne ruke. Pri tome se glavnina projekata nalazi na podru?ju oko Livna, Kupresa, Tomislavgrada i Mostara. To podru?je pokazuje izuzetno dobar potencijal vjetra, te je za o?ekivati da ?e se prvi projekti izgraditi upravo na nekoj od lokacija u tome podru?ju.

Osim nekoliko privatnih investitora i developera, od kojih su neki došli i na korak do isho?enja gra?evinske dozvole, vjetroelektrane razvijaju i Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB. Projekt EP BiH se nalazi na platou Podveležje u blizini Mostara, dok se projekt Mesihovina EP HZHB nalazi u blizini istoimenog mjesta.

Pred ljeto prošle godine trebao je biti održan tender za VE Podveležje, me?utim isti je u zadnji trenutak poništen. Da je tender uredno prošao, to bi vjerojatno bila prva izgra?ena vjetroelektrana u BiH. Trenutno se još uvijek ?eka na raspisivanje novog tendera, te u ovom ?asu nije poznato kada bi se doti?na vjetroelektrana mogla izgraditi, ali je prili?no sigurno da to ne?e biti mogu?e prije po?etka 2013. godine. Istovremeno za VE Mesihovinu je potpisan ugovor o konzultantskim uslugama i zapo?elo se sa isho?enjem dokumentacije 2010. godine, te je nedavno održan pretkvalifikacijski tender odabira vjetroagregata za tu lokaciju. S obzirom na dinamiku, ni ova vjetroelektrana ne?e biti u izgradnji prije 2013. godine. Vjetroelektrana Pakline-Ljubuša-Kupres privatnih developera Kamen-Dent je trenutno u fazi isho?enja lokacijske dozvole, a u medijima su se mogle pro?itati i najave gradnje vjetroelektrana na podru?ju Republike Srpske, makar se od doti?noga zasada ništa nije ostvarilo niti je blizu ostvarenju. Vjetroelektrane u odmakloj fazi razvoja razvijaju i tvrtke Vran-Duki? i Koncig.

U Uredbi Federacije BiH ciljevi do kraja 2012. godine su postavljeni na 5% ukupne potrošnje elektri?ne energije, ?ime je ve? sada jasno da se isti ne mogu dosti?i. Još je nejasno koji su to?no ciljevi za OIE do 2020. godine, ali pri tome ?e se vjerojatno koristiti iskustva EU.

U kona?nici, bit ?e interesantno pratiti koja ?e se vjetroelektrana prva izgraditi na podru?ju BiH, a prema sadašnjem stanju projekata najbolje startne pozicije imaju dvije elektroprivrede, koje bi svoje vjetroelektrane trebale graditi 2013. godine. Situacija s razvojem vjetroelektrana u BiH bi tako mogla zapo?eti dijametralno suprotno nego u Hrvatskoj – umjesto privatnih investitora, pri?u pokre?u elektroprivrede.

Tags:     vjetroelektrane      Bosna i Hercegovina      EP BiH      EP HZHB      Mesihovina      Podveležje      Kamen-Dent      Vran Duki?      Koncig
 
Komentari (1)
JEbem vam majku
1Utorak, 04 Svibanj 2021 09:53
Haris Porcic
Pizde jedne

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?