Sarah Azau, novinarka EWEA-e je istra�ila podstrukture priobalnih vjetroelektrana, a njene rezultate prenosimo u ovom ?lanku.

Svatko tko je bio u prilici vidjeti priobalni vjetroagregat je sigurno bio impresioniran veli?inom cijele strukture i lopatica, ali te�ko da je bio impresioniran samim donjim dijelom vjetroagregata, tzv �podstrukturom� koja se ve?im dijelom nalazi ispod povr�ine mora.

Unato? tome sama podstruktura je prakti?ki najva�niji dio, posebno zbog te�kih uvjeta na moru koji se znaju pojaviti na podru?ju instalacije priobalnih vjetroelektrana. Podstruktura zbog toga mora biti jaka i stabilna uz minimalni rizik pomicanja vjetroagregata neovisno o ja?ini vjetra i valova, te tako?er mora biti prakti?na i dovoljno jeftina za proizvodnju i transport.

Trenuta?no postoje tri glavne vrste podstruktura za priobalne vjetroagregate, koje se odabiru na temelju tro�kova, dubine mora, vrsti morskog dna i vrsti vjetroagregata.

Naj?e�?a vrsta podstruktura je tzv. �monopile� � ?eli?ni stup koji je se usadi u dno more. Monopile se naj?e�?e koristi za dubine mora od 20-25 metara ili manje od toga. Monopile struktura se jednostavno napravi, nije preskupa, te se lako postavlja u plitkim vodama. Ipak, za sada se ne koriste u dubljim vodama jer tamo postaju previ�e nestabilni.

Druga naj?e�?a vrsta su �strukture koje koriste gravitaciju� (GBS) koje sjede na dnu mora, pri ?emu se u njih ubrizgava pijesak, beton, kamenje ili �eljezo kako bi se pove?ala masa temelja, a samim time i stabilnost strukture.

Tre?a naj?e�?a vrsta su �space frame strukture� koje koriste nekoliko naslaga odnosno stupova. Postoje tri osnovne vrste tih struktura i to su �tripodi� i �tri-pilei� koji imaju tri odvojene noge i �jacketi�. Jacketi se ve? godinama koriste u industriji nafte i plina, a u odnosu na sve druge strukture dosta su kompleksnije i skuplje, ali zato im je masa manja. Do sada su se jacketi koristili za ?etiri priobalne vjetroelektrane i to Beatrice Demonstrator u Velikoj Britaniji, Alpha Ventus u Njema?koj, Thornton Bank u Belgiji i Ornonde u Velikoj Britaniji.

Na slikama se mogu vidjeti skice svake od gore navedenih podstruktura:

�

Slika 1: Monopile i GBS podstruktura

Slika 2: Space frame podstrukture

Budu?nost podstruktura

U budu?nosti se o?ekuje daljnje kori�tenje monopile struktura tamo gdje su uvjeti odgovaraju?i za njihovo kori�tenje. GBS-ovi ?e se koristiti za lokacije s plitkim morima koja su zaklonjenija od vanjskih utjecaja. Space frame strukture ?e se koristiti sve vi�e s obzirom da se planira gradnja priobalnih vjetroelektrana na podru?jima ve?e dubine mora.

O?ekuje se i razvoj novih tehnologija, a najbli�e komercijalnoj upotrebi trenuta?no je koncept plutaju?ih platformi koje bi se koristile za mjesta s dubinom mora ve?om od 50 metara. Takvih lokacija postoji napretek u mediteranu, atlantiku i morima oko Norve�ke.

Postoji vi�e razli?itih koncepata plutaju?ih platformi a najdalje je trenuta?no stigao Statoil sa svojim konceptom �Hywind� koji �ima dugoro?ni testni pogon i to sa Siemensovim 2,3 MW vjetroagregatom koji je postavljen na platformu pokraj obale Norve�ke 2009. Prototipove jo� imaju BlueH koji ima platformu na moru ju�no od Italije i WindFloat koji je u rujnu ove godine postavio Vestasov 2 MW vjetroagregat na svoj prototip plutaju?e platforme.

Vjerojatno najva�nija ?injenica u vezi podstruktura je ta �to su tehni?ke barijere za zapo?injanje njihove proizvodnje relativno male. Nova postrojenja se mogu sagraditi prili?no brzo, te se njihovom izgradnjom in�enjerske tvrtke mogu brzo ubaciti u posao sa priobalnim vjetroelektranama. Same podstrukture ?ine 20% ukupnih tro�kova za priobalni vjetroagregat, tako da se i u tome vidi va�nost uloge proizvo?a?a podstruktura u cijelom lancu industrije priobalnih vjetroelektrana.

Izvor: Wind directions