Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Pitanje 6.: Kakvi su Vaši planovi o otvaranju tržišta električne energije u Hrvatskoj? Kako zamišljate ulogu države i HEP-a na takvom tržištu? E-mail
Autor Uredništvo   
Četvrtak, 01 Prosinac 2011 01:00

HSS i HDSSB protive se privatizaciji HEP-a iako se zalažu za neku vrstu ograničene liberalizacije tržišta električne energije. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy zalaže se za liberalizaciju proizvodnje električne energije, ali i da prijenos i distribucija ostanu u državnom vlasništvu.

Kakvi su Vaši planovi o otvaranju tržišta električne energije u Hrvatskoj? Kako zamišljate ulogu države i HEP-a na takvom tržištu? Parlamentarni izbori 2011.

HSLS

Otvaranjem tržišta električne energije doći će do usklađivanja domaćih cijena električne energije s cijenama u regiji, a time i povećanja cijena za zaštićene potrošače, odnosno građane. Do sada je država radi socijalnog mira držala cijene električne energije pod kontrolom i nije dozvoljavla njihov rast u skladu s uvjetima na tržištu. Tako je država štitila sve potrošače, dakle one koje je trebala štititi, kojima bi povećanje cijena električne energije predstavljalo značajan udar na kućni budžet, ali i one koji su mogli plaćati tržišnu cijenu uključujući i najbogatije.

Stoga se zalažemo da se prije liberalizacije tržišta električne energije korištenjem OIB-a odredi socijalno ugroženo stanovništvo kojemu će država plaćati električnu energiju do određene potrošnje (prijedlog 1.000 kW sati mjesečno).

HDSSB

Otvaranje tržišta je neminovno, međutim pitanje je koliko smo mi kao država spremni na to. Općenito je za državu koja je na nekom nižem stupnju razvitka opasno otvarati tržište jer je domaćem gospodarstvu nemoguće konkurirati svima onima kojima se na takav način otvore vrata. Upravo je to činjenica koje se pribojavamo i smatramo da jednostavno nismo dovoljno spremni za ulazak u EU odnosno da Vlada nije dovoljno učinila na pripremi države za taj korak. Vlada je ulazak u EU postavila kao cilj sam po sebi bez obzira na cijenu, a mi na to gledamo kao na sredstvo kojim trebamo postići napredak i bolji život za stanovnike RH. Međutim, sad je gotova činjenica da ćemo mi, obzirom na preuzete obveze, morati otvoriti tržište električne energije te pri tome vidimo ulogu države i HEP-a kao regulatora tog tržišta u onoj mjeri u kojoj to omogućavaju EU propisi. Svakako smo protiv prodaje ili privatizacije HEP-a jer je to jedno od rijetkih preostalih bogatstava ove države i to tako treba ostati.

HSS

Mi u HSS-u se protivimo prodaji HEP-a i za to sigurno nećemo dići ruku. Otvaranje tržišta energijom je neminovnost. Ono što nas brine jest način na koji će to otvaranje biti provedeno imajući u vidu ukupno gospodarsko i socijalno stanje cijeloga hrvatskoga društva. Brinu me odnosi budućih ugovornih partnera za predviđene projekte obnove energetskog sektora koje mora biti financirano međunarodnim (ali i domaćim) investicijama u partnerskom odnosu i suživotu s postojećim energetskim potencijalima. Smatram da takva ulaganja, koja će biti temeljena isključivo na tržišnim principima, posebnim mehanizmima koja stoje društvu na raspolaganju je potrebno usmjeriti prema  gradnji energetskih kapaciteta koji će imati najmanji mogući utjecaj na okoliš, imati sigurnost dobave energetske sirovine (da se spriječi (smanji) ovisnost gospodarstva i domaće potrošnje o divljanju cijena na energetskom tržištu) te koliko je moguće usmjeriti u izgradnju kapaciteta za korištenje obnovljive izvore energije, oblike prihvatljive po okoliš vodeći pri tome brigu o nacionalnim prednostima. Ulogu države vidim kao regulatora odnosa na tržištu i jamca socijalne cijene energije za socijalno ugrožene skupine, na način sličan onom na koji je uređeno financiranje vodnog gospodarstva i odnos prema najnižoj cijeni vode. Ulogu HEP-a vidim kao jedne od kompanija sa značajnim udjelom na energetskom tržištu Republike Hrvatske koji će s minimalnim profitom (ne zanemarujući održavanje i obnovu postojećih kapaciteta) dodatno utjecati na stabilnost odnosa na domaćem tržištu poput poluga za primjerene intervencije u slučaju nužde (nestabilnosti na tržištu ili divljanja cijena).

Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDPH

 

Hrvatska će do 2015. godine sukladno europskim pravilima morati liberalizirati tržište električne energije i ući na zajedničko elektoenergetsko tržište Europe. Osobno ne smatram da je liberalizacija ovog tržišta loša. Vjerujem da će ona omogućiti bolju kvalitetu usluge i ponude. Protivim se konceptima koji cijenu struje koriste kao instrument socijalne politike jer se radi o tržišnoj djelatnosti, a ne o socijalnoj usluzi. Država treba stvoriti okvir koji će omogućiti  slobodno tržišno natjecanje i to kroz jačanje uloge nezavisne regulatorne agencije koja sada nije ni jaka, a ni nezavisna. Iznimno je važno da država zadrži prirodan monopol u području prijenosa i distribucije, ali nemoguće je braniti monopol u području proizvodnje električne energije i to su zadanosti koje će iznimno utjecajni HEP-ovi lobiji uskoro morati prihvatiti i svoju politiku uskladiti s tim činjenicama.

 

Komentar: HSS i HDSSB protive se privatizaciji HEP-a iako se zalažu za neku vrstu ograničene liberalizacije tržišta električne energije. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy zalaže se za liberalizaciju proizvodnje električne energije, ali i da prijenos i distribucija ostanu u državnom vlasništvu. HSLS uopće ne govori o HEP-u već o električnoj energiji kao proizvodu na tržištu s tržišnom (a ne socijalnom) cijenom i o povlaštenim cijenama samo za najugroženije slojeve stanovništva.

Činjenica je da uvođenjem Trećeg energetskog paketa mora doći do određenih promjena na tržištu električne energije, međutim treba iznimno pažljivo osmisliti tržište i regulativu kako se ne bi dogodilo da zbog krivo osmišljene regulative HEP jedini posluje s gubitkom, a na račun privatnih investitora (npr. prelijeva vodu za hidroelektrane, jer mora prihvatiti druge (skuplje) izvore, a nitko ne snosi troškove za taj gubitak (jeftinije) energije). Zato je potrebno detaljno definirati uvjete poslovanja na tržištu, a posebno tržište pomoćnih usluga, planiranje proizvodnje iz obnovljivih izvora i penale za neispunjavanje plana, valorizaciju emisija stakleničkih plinova i slično. Također je potrebno da država kao vlasnik HEP-a odredi u kojoj mjeri i s kojim izvorima HEP može i mora sudjelovati na tržištu pomoćnih usluga, a radi što bezbolnije i veće implementacije intermitentnih obnovljivih izvora energije, što će pružiti izravne koristi i HEP-u i privatnim investitorima i državi.

Kukuriku koalicija

U programu Kukuriku koalicije se odgovor na ovo pitanje ne može eksplicitno isčitati, ali u pitanjima i odgovorima na njihovoj web stranici se na više mjesta navodi: "Kukuriku koalicija ne planira prodaju HEP-a, ali planira izdvojiti prijenos i distribuciju iz HEP-a u tvrtku u 100% vlasništvu države bez mogućnosti privatizacije jer se ovdje radi o 'prirodnom' državnom monopolu.", a što bi bilo i u skladu s odredbama trećeg energetskog paketa EU. Također navode da upravo HEP vide kao pokretača zelenog gospodarstva u Hrvatskoj. Ove izjave u kombinaciji s poticanjem OIE jasno naznačuju da se pogledi Kukuriku koalicije poklapaju sa stavovima većine pristiglih odgovora.

HDZ

HDZ u svom programu jasno kaže: "Omogućit ćemo ulazak domaćih i stranih investitora u sektor energetike, ali po principu nove izgradnje, a ne prodaje postojećih infrastrukturnih energetskih objekata i kompanija. U tu svrhu ukinut je i Zakon o privatizaciji HEP-a početkom 2010. godine.". Uostalom u seriji javnih rasprava početkom godine je odlučeno da se HEP restrukturira po modelu koji ne zahtjeva izdvajanje prijenosa i distribucije iz vertikalne strukture HEP-a, što je također mogući način usuglašavanja s trećim energetskim paketom, međutim u sebi ostavlja mnogo kompliciraniju strukturu upravljanja i nadzora od modela koji predlaže Kukuriku koalicija.

Zeleni zajedno

Zeleni zajedno u svom programu ne spominju HEP niti tržište električne energije, međutim iz želje za implementacijom 100% obnovljivih do 2030. sasvim je jasno da će do liberalizacije tržišta morati doći u takvom programu.

Tags:     izbori      energetika      obnovljivih izvori energije
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?