Bitno je prepoznati da napori u razvijanju i implementaciji OIE uglavnom proizlaze iz povećane društvene svijesti o potrebi zaštite okoliša i provedbi principa održivog razvoja. Ključnu ulogu u stvaranju kritične mase svijesti i želje za promjenama ima obrazovni sustav.

U tom pogledu obrazovni sustav na razini osnovne i srednje škole mora kvalitetno educirati o važnosti zdravog okoliša, aktualnim problemima s okolišem, te načinima rješavanja i ublažavanja tih problema, uključujući i održivi razvoj.

Edukacijski programi i kapaciteti su nedostatni, iako u posljednjih nekoliko godina ima nekih pomaka. To je svakako vrlo bitan segment obzirom na značaj edukacije u razvitku svijesti ljudi koja je vrlo bitna za uspješnost bilo kojeg projekta. Obzirom na specifičnost programa smatramo da bi trebalo u suradnji s nevladinim sektorom osmišljavati edukacijske programe koji bi nadopunjavali redovan obrazovni program. Za takve projekte se mogu koristiti sredstva fondova EU, a svakako je zanimljivije i efikasnije sudjelovati na radionicama, tribinama i drugim vrstama projekata nego na redovnoj nastavi.

Postojeći edukacijski programi počevši od najnižih razreda osnovne škole imaju kroz različite razine konstantu edukaciju o glavnim postulatima održivog razvoja koji uključuje promoviranje brige za okoliš i učinkovitu uporabu resursa (od kurikuluma prirode, biologije, fizike, kemije pa sve do etike i filozofije). Usmjereni visokoškolski programi moraju nuditi sagledavanje osnova i širine te problematike. Problem ostaje praktična primjena tih znanja što se u najrazvijenijim državama provodi putem izrade završnih radova na konkretnim projektima, pa čak i gospodarskim. To je i kod nas, na pojedinim fakultetima i institutima prisutno, samo nažalost u daleko manjem obliku no što bismo željeli. Kvalitetne projekte mora se osmisliti, za njihovo financiranje mora se boriti, a kvaliteta projekata (kao i njihovo financiranje) ovisi o kvaliteti znanstvenog kadra koje na fakultetima provodi edukaciju.

Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDPH

Nemam puno saznanja o postojećim edukacijskim  programima i kapacitetima vezanim za energetiku i obnovljive izvore energije. Poznajem dosta domaćih stručnjaka s FER-a i Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, ali i iz drugih dijelova Hrvatske koji su vrsni poznavatelji ove problematike, a mislim da su spomenuti fakulteti i vani priznati rasadnici iznimno kvalitetnih mladih stručnjaka i stručnjakinja koji/e, nažalost, u prevelikom broju svoje karijere grade izvan Hrvatske jer tu nemaju prilike za profesionalno usavršavanje. To je za državu poražavajuća činjenica jer je država u obrazovanje tih ljudi uložila puno novca koji onda rastrošno poklanja drugim zemljama. Sve dok ne stvorimo pozitivno gospodarsko okruženje koje će tim ljudima omogućiti profesionalno usavršavanje i razvoj karijere, nažalost, nećemo uspjeti te ljude u većem broju zadržati u Hrvatskoj. To sigurno nije pitanje koje se može riješiti tijekom jednog
mandata.