Uz svu politi?ku volju i olak�ice, koje su apsolutni preduvjet za uop?e razvoj takvih tehnologija, moramo biti svjesni da je konkurencija nesmiljena i da u ovom trenutku i sa sada dostupnim resursima i znanjima, strate�ko partnerstvo s respektabilnim inozemnim poduze?ima je prakti?no jedino suvislo rje�enje za brzo uklju?ivanje u moderno i dinami?no me?unarodno tr�i�te na konkurentnoj razini.

�

Komentar: O?ekivano, i HDSSB i HSS i HSLS i saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy sla�u se da treba poticati proizvodnju opreme za postrojenja obnovljivih izvora energije i da je va�no takvu proizvodnju u?initi konkurentnom. Pritom HDSSB, HSS i saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy smatraju da je klju?an problem u politici. HDSSB i HSS bi prvenstveno radili na rastere?enju gospodarstva op?enito (smanjenje poreza, davanja itd.) i dodatnim poticajima za proizvodnju takve opreme. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy tome dodaje i potrebu stvaranja referenci doma?ih proizvo?a?a na doma?em tr�i�tu, �to je klju?an preduvjet za plasman na inozemna tr�i�ta. HSLS pak ponovno izla�e konkretan plan akcije � smatraju da bi strate�ko partnerstvo (vjerojatno s nekim od respektabilnih inozemnih poduze?a) bilo najbr�e i najjednostavnije rje�enje za brzo uklju?ivanje hrvatskih proizvo?a?a na doma?a i strana konkurentna tr�i�ta. HSLS jedini direktno priznaje da je nerealno o?ekivati da na�i proizvo?a?i samostalno konkuriraju inozemnim poduze?ima koja godinama razvijaju znanja i skupljaju iskustva i reference. Uz svu politi?ku volju i olak�ice, koje su apsolutni preduvjet za uop?e razvoj takvih tehnologija, moramo biti svjesni da je konkurencija nesmiljena i da u ovom trenutku i sa sada dostupnim resursima i znanjima, strate�ko partnerstvo s respektabilnim inozemnim poduze?ima je prakti?no jedino suvislo rje�enje za brzo uklju?ivanje u moderno i dinami?no me?unarodno tr�i�te na konkurentnoj razini. Pritom je svakako nu�no osigurati prijenos znanja i visokih tehnologija u Hrvatsku, jer Hrvatska ima dovoljno obrazovanih kadrova koji mogu apsorbirati takva znanja i unaprijediti poslovanje, a ne zadovoljiti se samo poslovima niske slo�enosti.

Kukuriku koalicija

Opisuju?i op?eniti problem hrvatske industrije i gospodarstva Kukuriku u svojem programu navodi sljede?e: "Klju?ni problem i kona?na posljedica takvog na?ina upravljanja (op.a. upravljanja u kojem se oslanja na zadu�ivanje za financiranje potro�nje i gdje se s izostankom politike ekonomskog razvoja neizbje�no doga?a deindustrijalizacija i jo� ve?e zadu�ivanje) je niska konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, kako tro�kovna, tako i ona koja je odre?ena�tehnolo�kim zaostajanjem."

Ispravno je uo?eno i da velika porezna optere?enja uveliko optere?uje i pravne i fizi?ke subjekte na tr�i�tu, ?ime se gu�i razvojni potencijal poduze?a, ali i obitelji. Tvrdi se i sljede?e: "Na�a je vizija konkurentno, dru�tveno i ekolo�ki odgovorno, na znanju utemeljeno i izvozno usmjereno tr�i�no gospodarstvo koje osigurava rast dodane vrijednosti, nova i dobro pla?ena radna mjesta te bolje i pravednije dru�tvo u kojemu se �tite na?ela socijalne kohezije, solidarnosti, ravnopravnosti i napretka za�sve gra?ane!" Tvrdi se da se takva vizija mo�e ostvariti jedino znatno povoljnijim uvjetima za nove doma?e i strane investicije, osobito u hrvatske proizvodne pogone.

Smatramo da bi obnovljivi izvori upravo najbolje komplementirali navedenoj viziji, te bi najbr�e mogli donijeti kvalitetnu novo stvorenu vrijednost hrvatskim radnicima i dru�tvu op?enito. Me?utim u daljnjem razmatranju se ne spominje kori�tenje nikakvih konkretnih mjera u tom smjeru, a u poglavlju o industrijskoj politici se samo kratko spominje izgradnaj novih elektrana - o ?emu smo ve? pisali u ?lanku i prvom pitanju. Sve u svemu, problemi su dobro uo?eni, ali rje�enja, osim vizije nisu ni povr�no obra?ena tako da se vizija ne pro�iruje ?ak ni na ideju koje grane industrije bi trebale biti nositelji nove industrijalizacije.

Jedini vrlo op?eniti paragraf koji se kratko bavi "zelenom industrijom" u poglavlju o za�titi okoli�a glasi: "U koordinaciji s industrijskom politikom, politikom poticanja ulaganja i uz kori�tenje sredstava iz fondova Europske unije, posebnu pozornost posvetit ?emo tehnolo�kom i proizvodnom razvoju opreme i procesa za za�titu okoli�a. To mo�e postati posebna industrijska ni�a, koja ?e pridonijeti na�em br�em i racionalnijem uskla?ivanju s ekolo�kim standardima Europske unije, a s druge strane, omogu?iti i regionalno pozicioniranje na tr�i�tima zemalja jugo-isto?ne Europe u njihovim�prilagodbama europskim ekolo�kim standardima."

HDZ

U svom poglavlju o energetici HDZ tvrdi: "Izgradnja energetske infrastrukture bit ?e pokreta? gospodarskih aktivnosti i zama�njak razvoja novog doba industrijske proizvodnje." Izjava koja u svome na?elu prati ideju vodilju programa Kukuriku koalicije, me?utim uz nikakvo obja�njenje gdje smo to pogrije�ili, i kako ?e se upravo sada industrija izvu?i iz duboke krize u kojoj se nalazi i u kojoj tehnolo�ki zna?ajno zaostajemo za novom industrijalizacijom Europe koju predvode upravo obnovljivi izvori energije i tzv. zelene tehnologije u slu�bi odr�ivog razvoja.

Nejasno je koliko ?e uop?e hrvatska industrija uspjeti sudjelovati u takvom procesu na doma?em tr�i�tu uz otvorene EU granice.

Zeleni zajedno

Zeleni zajedno u svom programu izuzetno sna�no promoviraju obnovljive izvore energije, me?utim se uop?e ne osvr?u na industrijske mogu?nosti proizvodnje opreme za kori�tenje istih.