Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Izazovi priobalnog vjetra E-mail
Autor Leo Jerkić   
Subota, 22 Listopad 2011 11:41

Oprezno planiranje i procjena rizika su danas osnova uspješnog implementiranja visoko sofisticiranih projekata kao što su priobalne vjetroelektrane.

Tržište priobalnih vjetroelektrana je novo tržište, prošlo je tek dva desetljeća od prve komercijalne instalacije istih. Sam sektor je ponajviše nastao zbog manjka lokacija za razvijanje velikih kopnenih vjetroelektrana u gusto naseljenim područjima zapadne Europe. Tržište se prvo razvilo u Danskoj 1991. godine izgradnjom priobalne vjetroelektrane Vindeby. Pravi rast tržišta došao je ipak nekih 10 godina kasnije izgradnjom priobalnih vjetroelektrana Miidelgrunden i Horns Rev koji je postao najveći pravi priobalni projekt sa snagom od 160 MW i udaljenošću od 14-20 km od obale.

Osim Danske, priobalne vjetroelektrane su izgradili Velika Britanija, Irska, Švedska, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Japan i Kina, dok neke druge zemlje kao što su Francuska, SAD, Kanada, Grčka i druge Europske zemlje planiraju korištenje istog tipa vjetroelektrana. Velika Britanija je razvoj počela 2003., te je uskoro preuzela vodstvo u tom segmentu tržišta od Danske. Sve je počelo Crown Estate Round 1 projektima koji su blizu obale (manje od 10 km), u plitkim vodama (manje od 15 metara) i sa srednjom snagom od 60 do 90 MW. Najveći vjetroagregati dostupni u to doba su imali 3,6 MW.

Dvije godine poslije Round 2 projektima je dodijeljeno 15 lokacija i 7 GW vjetroelektrana koje se trenutačno grade. Te lokacije imaju prosječno 150 do 500 MW i nalaze se na dubinama do 30 metara. Najveći dostupni vjetroagregat danas je pjedinačne snage čak 6 MW, dok je najveća udaljenost od obale čak 30 kilometara. Istovremeno i Njemačka razvija velike priobalne projekte, te se očekuje da će zajedno s Velikom Britanijom predvoditi priobalno tržište u idućem desetljeću.

Round 3 projekti u Velikoj Britaniji uključuju devet zona sa ukupnom snagom od čak 25 GW, a njihova gradnja bi trebala početi 2015. Snaga tih projekata će biti između 0,5 i 1 GW te će se nalaziti na dubinama od 30 do 60 metara s udaljenošću od obale koja bi mogla preći i 50 kilometara. Projekti slične snage se planiraju i u Škotskoj, a očekuje se pojava vjetroagregata snage i do 10 MW. Velika Britanija trenutačno drži otprilike 50% EU tržišta za vjetroelektrane, sa oko 1,5 GW instalirane snage, te procjenom da će se proširiti na preko 5 GW do 2015. i na otprilike 25 GW do 2020.

Time se vidi da tržište ide u smjeru građenja u dubljim vodama, dalje od obale, koristeći veće vjetroagregate, te gradnje mnogih velikih vjetroelektrana. Ako gledamo samo tržište Velike Britanije, otprilike 1 GW instalacija godišnje se planira do 2015., te više od 4 GW nakon 2015. Ovaj ogromni rast u tako kratkom vremenu je postigao to da se dio projekata smatra prototipovima, ili zato što koriste nove tehnologije (novi vjetroagregati, novi temelji, nove tehnologije prijenosa el. energije, novi koncepti instalacije vjetroagregata) ili zato što se pomiču u vode puno dublje nego ikada prije. Rad na ovakvim projektima donosi mnoge izazove industriji. Da li dobavljači mogu pratiti ovaj ogroman rast priobalne energije vjetra? Koji rizici se predviđaju u tehnologiji i konstrukciji? Ima li dovoljno hardwarea? Da li ima dovoljno kvalificiranih radnika?



Index članka
Izazovi priobalnog vjetra
#2
#3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?