Kako bi ispunila potražnju za električnom energijom, osnažila svoju ekonomiju i zaštitila okoliš, Europa će sve više ovisiti o energiji vjetra. Upravo takav zaključak donjela je EWEA u analizi sektora energije vjetra do 2050. godine, koji je izdala u svojem trećem izvješću pod nazivom Pure Power.

Prema EWEA-inim scenarijima energija vjetra bi do 2020. godine trebala imati udio u ukupnoj energetskoj potražnji od najmanje 15.7%, odnosno 230 GW (190 GW na kopnu i 40 GW na moru). Do 2030. godine taj iznos bi trebao biti 28.5%, odnosno 400 GW ukupno. Uz to, EWEA vjeruje da bi energija vjetra mogla činiti polovinu potražnje za električnom energijom u Europi do 2050. godine.

Trenutno energija vjetra ima udio od 5.3% ukupne potrošnje električne energije u Europskoj uniji, koje proizvodi iz 84.3 GW instalirane snage.

U vremenu kada cijene fosilnih goriva postaju sve nestabilnije, a nepovratne klimatske promjene i sigurnost nuklearnih elektrana postaju ozbiljno pitanje, iskorištavanje energije vjetra razmatra se više nego ikada do sada, te postaje ključno rješenje, naglasili su u uvodnoj riječi izvješća predsjednik EWEA-e, Arthouros Zervos, i glavni izvršni direktor, Christian Kjaer.

Zervos i Kjaer osvrnuli su se i na koristi koje EU ima od kontinuiranog rasta energije vjetra kao što su povećanja radnih mjesta, snažna aktivnost na području razvoja i istraživanja, smanjenje emisija stakleničkih plinova, i smanjenje uvoza skupih fosilnih goriva. Uz to su upozorili na legislative obnovljivih izvora energije koje će biti potrebne i nakon 2020. godine kako bi se osigurao daljnji rast sektora energije vjetra, te ispunjenje cilja od 100% iz obnovljivih izvora do 2050. godine.

Dosadašnje uspješno zakonodavstvo može se nastaviti ukoliko se odrede ambiciozni ciljevi za obnovljive izvore do 2030. godine koji bi ostvarili rast udjela obnovljivih izvora sa 19%, koliko čine danas, na 34% do 2020. godine i 100% do 2050. godine, smatraju Zervos i Kjaer.

Kao poticaj boljem zakonodavstvu nakon 2020. godine hitno su potrebne investicije u elektroenergetsku infrastrukturu koja bi omogućila prijenos velikih količina energije iz energije vjetra od mjesta na kojem je proizvedena do samih potrošača, i koja bi stvorila jedinstveno elektroenergetsko tržište Europske unije.

Prema Nacionalnim akcijskim planovima za obnovljive izvore energije (National Renewable Energy Action Plan (NREAPs)) država članica EU očekuje se da će ukupna instalirana snaga vjetroelektrana do 2020. godine iznositi 213 GW, odnosno da će proizvoditi 495 TWh električne energije godišnje. Prema tim istim planovima, potrošnja električne energije u 2020. godini trebala bi iznositi 3.529 TWh, pa bi energija vjetra imala 14% udjela ukupnih potreba za električnom energijom u EU, stoji u Pure Power izvješću.