Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Jesu li vjetroelektrane najveći problem za okoliš u Hrvatskoj? E-mail
Autor Edo Jerkić   
Ponedjeljak, 13 Prosinac 2010 14:30

Jedna stvar koja posebno bode u oči prilikom prolaska kroz administrativnu šumu dozvola, studija i odobrenja potrebnih za izgradnju vjetroelektrane u Hrvatskoj je da su iste u zadnje vrijeme tretirane kao najveći neprijatelj okoliša i ljudi.

A to je stvarno interesantan paradoks, jer su trenutno vjetroelektrane diljem svijeta dokazano (uzevši u obzir sve kriterije) najčišći, najučinkovitiji i najisplativiji oblik proizvodnje električne energije. Uostalom, pogledajte što na temu utjecaja na okoliš kažu kolumne nekih Američkih znanstvenika.

Pri izradi prvih studija utjecaja na okoliš za vjetroelektrane u Hrvatskoj tražilo se vrlo malo toga. Kao i uvijek kad je nešto prvo, nije se još znalo (drugim riječima administracija nije bila pripremljena, kao što nije ni danas kada je priča otišla u drugu krajnost) koji su to sve utjecaji koje vjetroelektrana stvara u okolišu, nije se znalo da postoje profesionalni alati za procjenu kumulativnog utjecaja vjetroelektrana na okoliš (kao što su WindPRO i WindFarmer, koje i dan danas u Hrvatskoj i regiji koristi svega nekolicina tvrtki i stručnih osoba - ali vrlo rijetko izrađivači studija), te su stoga studije bile relativno jednostavne, čak iz ove pozicije i nedostatne za pravu procjenu utjecaja.

No onda se razvojem znanja otišlo u sasvim drugu krajnost. Počela se stvarati percepcija da vjetroelektrane utječu negativno i na stvari na koje dokazano ne utječu. Svjetska iskustva u takvim procjenama utjecaja na okoliš su se koristila samo u slučaju kada su bila negativna, a ona pozitivna se nisu koristila, te su određena istraživanja nametnuta kao svojevrsni reket prilikom kojega se na račun investitora želi istražiti određena nepoznata područja, što je inače posao određenih državnih institucija.

Pri tome se investitori nisu bunili na takav pristup, želeći svima i kroz te studije dokazati da su vjetroelektrane sigurni i ekološki iznimno prihvatljivi objekti. Problem nastaje kada se određene studije povezane sa biljnim i životinjskim svijetom koje obuhvaćaju šire područje zahvata i nisu povezane s brojem instaliranih vjetroelektrana u tom području počnu višestruko naplaćivati – a sve za posao koji je već obavljen. Još veći problem je kada se za istu vjetroelektranu nakon odobrene studije u daljnjem razvoju projekta traže naknadna mišljenja i analize koje pri tome koče projekt i stvaraju velike gubitke. A najveći problem su nerealne mjere i analize koje se predlažu za probleme koji zapravo i ne postoje – samo da bi se producirao još jedan papir i još nešto malo naplatilo. Prijedlozi nekih od tih mjera u prošlosti su uključivali i takve ideje kao što su - odmicanje vjetroagregata sa sljemena brda, da se smanji vizualni utjecaj, pri čemu se naravno strašno gubi na proizvodnji iz vjetroelektrane - ili gašenje vjetroelektrane na brzinama manjim od 5,5 m/s radi zaštite šišmiša, što je još jedna opasna mjera kada znamo da dobar dio proizvodnje i isplativosti projekta ovisi upravo i o vjetru brzine 4 do 5,5 m/s.

vjetroagregat

Jedan od zadnjih u nizu takvih problema, gdje se vidi potpuno nerazumijevanje problema je i Ekološka mreža koja stvara obrise područja za buduću Naturu 2000 (ekološka mreža EU koja bi stupila na snagu ulaskom Hrvatske u EU).

Tonći Panza, predsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK kaže – „U toj Naturi 2000 je čak 38 posto teritorija Hrvatske u zoni neke posebne ekološke zaštite koju nam je nametnula Europa. A nama to onemogućava razvoj.“

I istovremeno dok se u Hrvatskoj brani gradnja vjetroelektrana u Ekološkoj mreži, Europska komisija izdaje dokument koji je naputak vladama kako da se odnose prema izgradnji vjetroelektrana u područjima Natura 2000, naglašavajući da vjetroelektrane imaju izuzetno nizak utjecaj na okoliš, a čak i mogu doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti. O tome smo pisali u članku "Wind energy developments and Natura 2000".

Bojan Reščec, dopredsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK priča o tome kako se i drugi investitori žale na nelogičnosti prilikom izrade studija utjecaja na okoliš koje mogu dovesti do opasnih presedana koji bi potpuno zaustavili razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj. Tako za jednu studiju utjecaja na okoliš kaže – „U kratkom spisku literature mjesto je našla nekakva analiza utjecaja povećanja tzv. cut-in brzine na smanjenje smrtnosti šišmiša iz Texasa!? Rado bih vidio analizu usporedbi raznih mjera, a ne samo posljedice jedne jedine. Također bi me prvenstveno zanimao podatak o smrtnosti šišmiša na 4 vjetroelektrane u Hrvatskoj, gdje i živimo i kanimo graditi vjetroelektrane, a ne u Sjedinjenim državama!“

Kaže i da je stvar tim nelogičnija, jer se u istoj studiji gdje se pokušava progurati takav zaključak koji bi ozbiljno ugrozio mogućnost izgradnje vjetroelektrane, navodi da se na području vjetroelektrane ne očekuje prelet šišmiša, jer su njihove špilje prilično udaljene.

U Šibeniku je pak gradonačelnik, nakon nedavne neutemeljene pobune lokalnog stanovništva protiv gradnje vjetroelektrane Crno brdo izjavio da se razmatra propisana udaljenost vjetroelektrana barem 1000 m od naseljenih mjesta. Svjetska praksa je propisati udaljenost od 500 m, a s udaljenošću od 1 km mnoge lokacije koje su trenutno u visokom stupnju razvoja bi bile u opasnosti.

Tako bi se u Hrvatskoj zbog nestručnosti i paušalnih procjena lako mogli utopiti svi projekti vjetroelektrana – ukliješteni između nelogičnih udaljenosti od naseljenih mjesta, Nature 2000, šišmiša i kojekakvih drugih izmišljenih problema. A Hrvatska bi si time uskratila održivu opskrbu čistom električnom energijom, kao i veliku količinu novčanih sredstava koja bi se slila u državnu blagajnu kroz realizaciju i pogon takvog projekta, a da ne govorimo uopće o novim radnim mjestima koja stvaraju za građane.

Postavlja se pitanje – da li su šišmiši važniji od ljudi? I da li nam je stvarno draže uvoziti skupu električnu energiju i proizvoditi veliko zagađenje okoliša upotrebom zastarjelih tehnologija s fosilnim gorivima samo zato što pojedincima smeta vizualni utjecaj vjetroelektrana ili imaju neki neutemeljeni strah od njihovog utjecaja na okoliš?

Tags:     vjetroelektrane i okoliš      okoliš      utjecaj vjetroelektrana      ptice      šišmiši i vjetroelektrane      šišmiši
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?