Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

GWEC-ov svjetski pregled tržišta vjetroelektrana 2014. (4. dio) E-mail
Autor Leo Jerkić   
Ponedjeljak, 25 Svibanj 2015 22:41

Kao što smo najavili ovdje u idućih nekoliko tjedana prenijeti ćemo najvažnije zaključke godišnjeg GWEC-ovog tržišta vjetroelektrana. U ovom tjednu prenosimo pregled pojedinih svjetskih tržišta.

Pregled po državama/regijama

Afrika

Afrika ima ogromni potencijal za obnovljive izvore energije, koji bi mogli pokriti sve sadašnje i buduće potrebe za električnom energijom. I dok pretežno u podsaharskoj Africi više od 500 milijuna ljudi nema pristup električnoj energiji, OIE resursi su uglavnom neiskorišteni. Obnovljivi izvori energije bi mogli pomoći cijeloj Africi na način da budu ekonomičan, dohvatljiv izvor električne energije, te dodatno omogućiti svim građanima pristup električnoj energiji.

U Africi živi 13% ljudi, koji čine samo 4% potražnje za električnom enerigjom, a od 2000. godine do danas je potražnja za energijom u toj državi skočila za 45%. Mnoge Afričke države promoviraju elektrifikaciju, i investicije također rastu ali je neadekvatna energetska infrastruktura još uvijek veliki problem.

Najbolji tehnički vjetropotencijal postoji na istoku Afrike, a slijede ju sjeverna Afrika, južna, zapadna i središnja Afrika.

Istočna Afrika- Etiopija, Kenija i Tanzanija

Etiopija ima u pogonu dvije dvjetroelektrane ukupne snage 171 MW, a u gradnji je i druga faza vjetroelektrane Ashegoda koja će imati snagu od 150 MW. Etiopijska vlada ima ambiciozne planove za razvoj vjetroelektrana, a potencijal države je enormnih 1.350 GW. Oni još uvijek nemaju feed-in-tarifu.

Kenija također u pogonu ima dvije vjetroelektrane, ali je njihova ukupna snaga samo 18,7 MW. Ondje je Iberdrola aktivna, a trenutačno se gradi njihova druga vjetroelektrana snage 61 MW. Osim toga se ondje gradi i 310 MW vjetroelektrana Lake Turkana koja je trenutačno najveći projekt u Africi. Kenija kao i Etiopija ima izvrsne resurse vjetra, te postojeću feed-in-tarifu.

Tanzanija trenutačno nema vjetroelektrana, ali se gradi 50 MW vjetroelektrana Singida koja bi u pogon trebala ući iduće godine. Druga faza bi trebala imati još 100 MW, a nema feed-in-tarifu.

Slika 1: Ukupna instalirana snaga u Afričkim državama po godinama

Sjeverna Afrika ima dobre resurse vjetra, te je nakon loše 2013. godine, u prošloj godini izgrađeno 300 MW u Maroku i 60 MW u Africi. Ukupno sada u tim zemljama ima 1.652 MW vjetroelektrana, pri čemu je 787 MW u Maroku, 610 MW u Egiptu, 210 MW u Tunisu i 10 MW u Alžiru. U Maroku se i gradi 370 MW te razvija 1.150 MW vjetroelektrana. U Egiptu bi ove godine u pogon trebalo ući barem 300 MW vjetroelektrana, a u razvoju je više od 3 GW.

U Sjevernoj Africi trenutačno preferencijalni tretman imaju državne elektroprivrede koje razvijaju projekte, ali su vlade zaključile da to nije dovoljno za njihov ambiciozni razvoj tako da su zadnjih godina u Maroku i Egiptu identificirali potencijalne lokacije te ih ponudili privatnim tvrtkama kroz tendere. Sve te lokacije imaju osigurane dugogodišnje ugovore o otkupu električne energije. Glavni problem razvoju su, kao i u ostatku Afrike, nedovoljno razvijena mrežna infrastruktura. Egipat inače ima cilj od 7.200 MW do 2020., Maroko 2.000 MW do 2020., Tunis 1.700 MW do 2030., a a Alžir 2.000 MW do 2030.

Australija

Australija je imala snažnu 2014 . godnu sa drugim najboljim godišnjim rezultatom, a tokom godine je instalirala 567 MW vjetroelektrana (najbolja je bila 2013. kada je instalirano 655 MW). Ukupno je u pogonu sada 3.806 MW vjetroelektrana, a tržište je u velikoj neizvjesnosti jer se revidira plan razvoja koji je pozivao na 20% električne energije iz vjetroelektrana do 2020.

Krajem prošle godine Australija je u pogonu imala 1.866 vjetroagregata kroz 71 vjetroelektranu. Svih 567 MW vjetroelektrana je izgrađeno kroz tri vjetroelektrane i to Snowtown 2 snage 270 MW koja se nalazi u regiji Južna Australija, Mt Mercer snage 131,2 MW koja se nalazi u Victoriji i Gullen Range snage 165,5 MW u regiji New South Wales.

U gradnji je i 380 MW vjetroelektrana koje bi trebale ući u pogon ove godine. Što se tiče instalirane snage po regijama tu je i dalje predvonik Južna Australija sa 1.475 MW vjetroelektrana, a druga je Victoria sa 1.070 MW. Vodeću ulogu od proizvođača vjetroagregata imaju Senvion i Vestas, ali sve više se pojavljuju i novi igrači i to Goldwind, Siemens i General Electric.

Slika 2: Ukupna instalirana snaga u Australiji po godinama

Zbog političke situacije u zemlji je daljnji razvoj vrlo neizvjestan pošto nova vlada želi smanjiti 2020. OIE ciljeve, unatoč postojanju brojnih studija koje pokazuju da bi to bila loša odluka zato što bi povećala cijenu električne energije na duge staze. Do sada je u vjetroelektrane uloženo 13,8 milijardi eura, a do 2020. bi se moglo uložiti još 10 milijardi eura ako ne dođe do promjena u poticajima.

Brazil

Prošla godina je bila rekordna za industriju vjetra u Brazilu, sa 2,5 GW čime je tržište i više nego udvostručeno u odnosu na 2013. godinu kada je instalirano 958 MW. Na kraju prošle godine Brazil je imao 5,9 GW vjetroelektrana.

Vjetroelektrane postižu vrlo nisku cijenu na aukcijama čime postaju sve zanimljiviji tržištu, a glavni problem su još uvijek dalekovodi kojih nema dovoljno (iako se intenzivno gradi), te stoga 334 MW vjetroelektrana nije spojeno na mrežu ni danas.

Brazil ima cilj od 12% električne energije iz vjetroelektrana do 2023. godine uz godišnji rast od barem 2 GW.

Tokom prošle godine je je izgrađeno 95 novih vjetroelektrana ukupne snage 2,5 GW, od čega je njih 69 (1,8 GW) ušlo u pogon a dodatne 23 (600 MW) su bili u testnoj fazi rada.

Slika 2: Ukupna instalirana snaga u Brazilu po godinama

Brazil ima ukupno 237 vjetroelektrana u pogonu sa instaliranom snagom od 4,9 GW, a od toga ih je 202 (5.005 MW) u pogonu, i 600 MW u testnoj fazi. Od većih vjetroelektrana su u pogon tokom prošle godine ušli kompleks Faisa snage 136,5 MW, Geibatu snage 25 MW i Unaios dos Ventos snage 169,6 MW.

Vodeći isporučioci vjetroagregata u Brazilu su Gamesa, Siemens i General Electric, a najviše vjetroelektrana je u regijama Rio Grande De Norte sa 2.092 MW i Ceara sa 1.233,2 MW.

S političke strane priče uvedena su neka nova pravila povezana sa spajanjem na mrežu koja osiguravaju spoj, uvedene su i nove smjernice za studije okoliša koje olakšavaju proces, a postoje i planovi za porezne olakšice kod pojedinih dijelova vjetroagregata.

Osim spoja na mrežu, glavni problem Brazila je transport odnosno niska kvaliteta cesta, te manjak kvalitenih transportnih kamiona i osoblja. Dodatni problem je i velika udaljenost pojedinih lokacija. Unatoč tome u budućnosti se i dalje očekuje ubrzani rast sektora, pogotovo ako se nastave česte aukcije za izgradnju novih vjetroelektrana. Ove godine bi se u Brazilu prema predviđanjima moglo instalirati čak 3,9 GW vjetroelektrana.

Tags:     gwec      vjetroelektrane      tržišta      afrika      australija      brazil      etiopija      egipat      tunis      kenija      vjetroagregati
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?