Kao �to smo najavili ovdje u idu?ih nekoliko tjedana prenijeti ?emo najva�nije zaklju?ke godi�njeg GWEC-ovog tr�i�ta vjetroelektrana. U ovom tjednu prenosimo regionalni pregled tr�i�ta u 2014. godini.

Pregled po regijama

Azija - rekordna godina za Kinu

Azija je sedmu godinu zaredom bila najve?e regionalno tr�i�te za energiju vjetra uz ukupne instalacije ve?e od 26 GW.

�to se ti?e godi�njih instalacija Kina je i ove godine uvjerljivo zadr�ala vode?u poziciju sa 23 GW novih instalacija �to je rekordan rezultat za bilo koju zemlju. Ovo je i veliki napredak u odnosu na 2013. godinu kada je instalirano 16 GW vjetroelektrana, a sama Kina ima cilj od 200 GW vjetroelektrana do 2020. godine. Tokom pro�le godine Kina je iz vjetroelektrana proizvela 153,4 milijardi kWh elektri?ne energije, ?ime je pokrila 2,78% potreba za elektri?nom energijom. U 2013. godini je ta brojka bila 134,9 milijardi kWh odnosno 2,6% potreba za elektri?nom energijom.

Kinesko tr�i�te vjetroelektrana se skoro udvostru?ilo od 62 GW u 2011. na 114,6 GW do kraja 2014. godine, ?ime je Kina zacementirala svoje vode?e mjesto u smislu ukupne instalirane snage vjetroelektrana u svijetu. Kina je oborila sva predvi?anja �to se ti?e razvitka svog tr�i�ta, te sada ulazi u fazu postojanog razvoja, a ova brzina razvoja bi se mogla usporiti u 2016. godini. Glavni izazov na tr�i�tu je ograni?ena proizvodnja elektri?ne energije iz pojedinih regija gdje postoji velika koli?ina vjetroelektrana. Dodatno se poti?e razvoj vjetroelektrana u zonama sa lo�ijim vjetrom, ali koja su bli�e centrima optere?enja.

Indija je drugo najve?e tr�i�te vjetroelektrana u Aziji, te predstavlja dobru piliku za razvoj sektora. Indijski sektor vjetroelektrana je zadnjih par godina imao problema sa dostizanjem rekordne 2011. godine kada je instalirano 3 GW, a 2014. je pokazala znakove oporavka sa 2.315 MW. U cijeloj dr�avi ima 22.465 MW vjetroelektrana, odnosno 65,5% ukupne instalirane snage OIE izvora. U Indiji ima 260,8 GW elektrana.

Indija odnedavno ima cilj od 170 GW OIE do 2022., pri ?emu se planira 100 GW solara i 60 GW vjetroelektrana. Cilj je da OIE dostigne 15% u energetskom miksu u idu?ih deset godina.

Ostatak Azije nije ostvario tako dobar napredak pro�le gdine, ali postoje dobri znaci u toj regiji. Japansko tr�i�te je ostvarilo 130,4 MW novih instalacija za ukupno 2.788,5 MW, �to ?ini 0,5% svih ukupnih instalacija u Japanu. Japan polako transformira svoj energetski sektor koji ?e omogu?iti ra�ireni miks izvora uklju?uju?i vi�e vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije. U budu?nosti se najvi�e o?ekje od sektora priobalnog vjetra i plutaju?ih vjetroagregta.

Iako promovira "zelenu" energiju Ju�na Koreja je �to se ti?e sektora vjetra instalirala samo 47,2 MW pro�le godine te ukupno ima 608 MW. Korejski cilj je 2,5 GW priobalnih vjetroelektrana do 2019.

Pakistan je pro�le godine u pogon pustio 149,5 MW vjetroelektrana, a ukupna instalirana snaga joj je 255,5 MW. U Filipinima je u pogon u�lo 150 MW novih vjetroelektrana, a ukupna snaga im je 216 MW. Tajvan je pak instalirao 18 MW, uz ukupnu instaliranu snagu iznad 632 MW. �to se ti?e ostatka Azije o?ekuju se novi projekti u Tajlandu i Vijetnamu.

Slika 1: Godi�nja instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu od 1997-2014

Sjeverna Amerika - rekordna instalacija u Kanadi

U Kanadi je tokom pro�le godine instalirano 1.871 MW vjetroelektrana, ?ime je postala �esto najve?e tr�i�te na svijetu. U usporedbi sa 1.609 MW u 2013., Kanada je ostvarila poprili?an rast te najbolji rezultat do sada. U Kanadi ukupno ima 9.700 MW vjetroelektrana, koje su pokrile otprilike 4% potreba za elektri?nom energijom u toj dr�avi.

Tokom 2014. godine su izgra?eni projekti u kanadskim provincijama Ontario, Quebec, Alberta, Nova Scotia i Prince Edward Island. Od 37 izgra?enih vjetroelektrana, u njih 15 udio imaju lokalne vlasti. Ve?ina instalacija je ostvarena u Ontariu sa 999 MW, Quebecu sa 460 MW i Alberti sa 351 MW. I ove godine se o?ekuje rekordan rezultat.

Tr�i�te SAD-a je drugo najve?e na svijetu iza Kine. Ipak zbog nesigurnosti u federalnim poticajima se u njemu non stop prolazi kroz ciklus velikog rasta i pada. Pro�la godina je bila solidna sa 4.584 MW instalacija i ukupno 65.879 MW vjetroelektrana ukupno. Na kraju 2013. godine su vjetroelektrane pokrile 5,23% potreba za elektri?nom energijom u dr�avi. Vjetroelektrane su u zadnjih pet godina pokrile 31% svih novih instaliranih kapaciteta. �to se ti?e regija pro�le godine je predvodnik bio Texas sa 1.811 MW, a slijedili su ih Oklahoma sa 648 MW, Iowa sa 511 MW, Michigan sa 368 MW i Nebraska sa 277 MW.

Do kraja pro�le godine je u gradnji bilo ?ak 12.700 MW vjetroelektrana kroz 98 projekata, s tim da je vi�e od 7.500 MW bilo u Texasu, a slijede ih Novi Meksiko sa 680 MW i Kansas sa 670 MW.

Meksiko je pak tokom pro�le godine instalirao 633,7 MW novih vjetroelektrana, te je dostigao ukupno 2.551 MW do kraja 2014. godine. Meksiko ima cilj od 35% elektri?ne energije iz OIE do 2024., pri ?emu bi vi�e od pola potreba trebalo biti pokriveno sa vjetroelektranama. U toj dr�avi se ve? vi�e od godine dana radi na uvo?enju novog zakona koji bi trebao dodatno potaknuti razvoj sektora.

Slika 2: Godi�nja instalirana snaga po regijama 2006-2014

Europa - kratkoro?no stabilna

Tokom pro�le godine je u Europi instalirano 12.858 MW vjetroelektrana, pri ?emu su ?lanice EU pokrile 11.829 MW instalacija.� U Europi je instalirano duplo vi�e vjetroelektrana nego termoelektrana na plin i ugljen kojih je instalirano 3.305 MW odnosno 2.338 MW.

U Europskoj Uniji sada ima 128,8 GW vjetroelektrana, te 134 GW u cijeloj Europi. Kumulativni rast tr�i�ta je u 2014. godini bio 10,5%, dok je godi�nji rast u EU bio samo 4,2%. Do kraja pro�le godine su vjetroelektrane pokrile 10,2% potro�nje elektri?ne energije u EU. �to se ti?e instalacija po pojedina?nim dr�avama, o tome smo ve? pisali te ih mo�ete pogledati ovdje.

U Europskoj Uniji pak ima 8.045 MW priobalnih vjetroelektrana kroz 74 priobalne vjetroelektrane u 11 Europskih dr�ava. Tokom 2014. godine je instalirano 1,5 GW �to je 5,3% manje nego 2013. godine.

Sama industrija vjetra u Europi je prili?no pogo?ena zbog slabijeg regulativnog okvira, ekonomskih kriza i mjera kojima se ukidaju poticaji. Budu?nost je prili?no upitna te ne?e bti nimalo sigurna dok se ne zavr�i debata oko EU ciljeva 2030. godine. Plan je da se usvoji paket za OIE u neko doba idu?e godine koji bi definirao sve ciljeve Europske Unije.

Slika 3: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu 1997-2014

Latinska Amerika i Karibi - Brazil predvodi i dalje

Latinska Amerika i Karibi su imali odli?nu godinu te je tako tokom pro�le godine instalirano 3.749 MW vjetroelektrana, ?ime u regiji sada ima 8,5 GW. Pojedina tr�i�ta su do�la na kriti?nu razinu, te se u njima tako?er razvija ve?a industrija vjetra koja ?e komplementirati njihove resurse hidroelektrana i biomase. U budu?nosti se o?ekuje daljnji razvoj tr�i�ta.

Tokom pro�le godine deset je tr�i�ta instaliralo nove vjetroelektrane uklju?uju?i Brazil, ?ile, Argentinu, Honduras, Kosta Riku, Nikaragvu, Venecuelu i Ekvador. Sam Brazil je instalirao ?ak 2.472 MW vjetroelektrana, a na tom tr�i�tu se i u budu?nosti o?ekuje daljnji rast. Samo tr�i�te ima ogroman potencijal,a jedini problem su spajanja na elektroenergetsku mre�u koja nekad ne idu najbr�e.

?ile je tokom pro�le godine instalirao ?ak 506 MW, te sada ima ukupno 836 MW. Urugvaj je instalirao 405 MW, te sada ima 464 MW ukupno, a Peru je isntalirao 146 MW za ukupno 148 MW. Argentina je pak instalirala 53 MW novih vjetroelektrana te je time do�la na ukupno 271 MW. Karipski otoci su pak do�li na ukupno 250 MW do kraja 2014. godine. Za usporedbu 2013. godine je instalirano ukupno 1.219 MW u cijeloj regiji odnosno 1.225 MW u 2012. godini.

Afrika i Bliski istok

Ova regija je tokom 2014. godine instalirala gotovo 1 GW (933 MW) vjetroelektrana uz ukupnu instaliranu snagu od 2.545 MW.

Ju�noafri?ka Republika je tu bila glavni novi pokreta? sa 560 MW novih instalacija pro�le godine te 570 MW ukupno. To je samo po?etak tr�i�ta u toj dr�avi. U Maroku je pak u pogon u�la najve?a Afri?ka vjetroelektrana Tarfaya snage 300 MW, a ukupna instalirana snaga u dr�avi je porasla na preko 786 MW. U Egiptu je po prvi puta od 2010. godine instalirana nova snaga i to ukupno 60 MW za ukupnu instaliranu snagu od 610 MW. U Keniji je pak instalirano 13,6 MW na vjetroelektrani Ngong II, koja se nalazi 30 kilometara zapadno od Nairobija.

Na kraju pro�le godine je 99% instalirane snage u regiji bilo u 10 dr�ava - Egiptu (610 MW), Maroku (787 MW), JAR-u (570 MW), Tunisu (245 MW), Etiopiji (171 MW), Iranu (91 MW), Cape Verde (24 MW), Keniji (19 MW), Izraelu (6,25 MW) i Al�iru (10 MW).

Afrika bi trebala postati nova regija za razvoj vjetroelektrana s obzirom da se trenutno i grade projekti u JAR-u, Keniji, Tanzaniji, Maroku, Etiopiji i Mauriciusu.

Pacifik

U regiji Pacifik je pro�le godine nadma�eno 4,4 GW ukupne instalirane snage. Australsko tr�i�te je instaliralo 567 MW pro�le godine (pad u odnosu na 2013. godinu kada je instalirano 655 MW), te sada ima ukupno 3.806 MW vjetroelektrana. Tokom pro�le godine su investicije u tr�i�te pale za 88%, a 14,76% elektri?ne energije je do�loiz OIE. Nova vlada Australije ne podr�ava OIE sektor tako da ta industrija prolazi kroz velike probleme trenuta?no. Novi Zeland i ostatak Pacifika nije instalirao nijednu novu vjetroelektranu tokom pro�le godine.

2014 - odli?na godina

Nakon usporavanja tr�i�ta pro�le godine, industrija vjetra je postigla rekordan rezultat u instalacijama u 2014. godini. Ukupno je instalirano 51.473 MW vjetroelektrana, �to je bio godi�nji rast od 44% te dobar pokazatelj za budu?nost. Ukupna instalirana snaga je bila 369.957 MW na kraju 2014. godine.

Vjetroelektrane predstavljaju zrelu tehnologiju, koja je kompetitivna i pouzdana. Stabilnost cijena i niske cijene je ?ine atraktivnom za elektroprivrede, nezavisne proizvo?a?e i druge aktere na tr�i�tu. Industrija vjetra je klju?no rje�enje za klimatske promjene, one?i�?enje zraka, energetsku sigurnost, stabilnost cijena i poticanje zapo�ljavanja i novih industrija. Vjetroelektrane su najkompetitivniji izvor energije u mnogim zemljama, pri ?emu su povoljnije i od fosilnih goriva.