Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

EWEA objavila statistiku za vjetroelektrane u Europi 2014. E-mail
Autor Leo Jerkić   
Ponedjeljak, 16 Veljača 2015 22:18

Tokom prošle godine je u Europi instalirano 12.819,6 MW vjetroelektrana od čega je 11.971,4 MW bilo u EU.

Od te instalirane snage u EU, 10.308,1 MW je bilo na kopnu, a 1.483,3 MW je bilo priobalno. Prošle godine je rast kopnenih vjetroelektrana bio 5,3%, dok je kod priobalnih ostvaren pad od 5,3%.


Slika 1: Instalirana snaga po zemljama Europe

Investicije u EU vjetroelektrane su bile između 13,1 i 18,7 milijardi eura pri čemu su kopnene vjetroelektrane činile 8,9 do 12,8 milijardi eura investicija a priobalne 4,2 do 5,9 milijardi eura. Nadolazeća tržišta srednje i istočne Europe su instalirala 838 MW što je 7,1% ukupnih instalacija. Prošle godine su imale pad udjela sa 16% 2013. na 7,1% i to zbog velikog pada tržišta Rumanjske gdje je došlo do retroaktivnih legislativnih promjena i Poljske gdje je postojala nesigurnost oko novog Zakona o OIE.

Dodatno je 59,5% svih instalacija u EU prošle godine bilo u Njemačkoj i Velikoj Britaniji čime je nastavljen trend iz 2013. Nekoliko država sa velikim instalacijama je imalo veliki pad i to Danska, Španjolska i Italija kod kojih je ostvaren pad od 90,4%, 84,3% i 75,4%. Priobalne vjetroelektrane su imale udio od 12,6% u ukupnim instalacijama.

Instalacije elektrana

Ukupno je tokom prošle godine u Europi instalirano oko 26,9 GW novih elektrana, što je čak 9,4 GW manje nego 2013.

Najviše je instalirano vjetroelektrano i to 11,8 GW odnosno 43,7% svih instalacija. Soalrni fotonapon je bio drugi sa 8 GW (29,7%), a termoelektrane na ugljen su bile treće sa 3,3 GW (12,3%).


Slika 2: Instalacija po izvoru tokom prošle godine

Nakon njih je bio plin sa 2,3 GW, biomasa sa 990 MW, hidroelektrane sa 436 MW, otpad sa 68 MW, geotermalne elektrane sa 46 MW i oceanska tehnologija sa 1,3 MW. Druge tehnologije nisu instalirale ništa tokom prošle godine.

Tokom prošle godine je pak iz pogona izašlo 7,2 GW elektrana i to 2,9 GW plina, 1,1 GW elektrana na naftu, 423.5 MW vjetroelektrana, 370 MW biomase i 14,9 MW hidroelektrana.

Ukupno gledano su obnovljivi izvori energije činili 79,1% svih instalacija u Europi, a dodatno je to bila sedma godina zaredom da je više od 55% instalirane snage u EU bilo iz OIE izvora.

Trendovi i kumulativne instalacije

U 2000. je OIE izvora instalirano samo 3,6 GW. Od 2010. se pak svake godine instalira između 24,7 i 34,6 GW OIE što je osam do deset puta više nego 2000.

Njen udio je također rastao u ukupnoj instaliranoj snazi. U 2000. su činile 22,4% svih instalacija a prošle godine su bile 79,1%.

Od 2000. je instalirano 412,7 GW elektrana u Europi, od čega su 29,4% bile vjetroelektrane, dok su OIE činili 52,6%, a OIE i plin su imale udio od 91,1%.


Slika 3: Instalirana snaga po izvoru energije od 2000. do 2014.

Neto rast za vjetroelektrane od 2000. je bio 116,8 GW, za plin 101,3 GW a za solarni fotonapon 87,9 GW dok je najviše iz pogona izašlo elektrana na naftu (25,3 GW), ugljena (24,7 GW) i nuklearne energije (13,2 GW). Drugi OIE su također ostvarili rast ali je taj bio manji nego za solar i vjetar.


Slika 4: Udio pojedinog izvora energije u instaliranoj snazi u 2000. i 2014.

Udio vjetroelektrana u ukupnoj instaliranoj snazi elektrana je skočio sa 2,4% u 2000. na 14,1% u 2014. U istom periodu je udio OIE narastao sa 24,4% u 2000. na 41,5% u 2014.

Bliži pogled na instalaciju vjetroelektrana

Godišnje instalacije vjetroelektrana u EU su rasle zadnjih 14 godina sa 3,2 GW u 2000. na 11,8 GW u 2014. uz godišnji rast od 9,8%.

U 2000. godini su godišnje instalacije vjetroelektrana u tri pionirske države - Danskoj, Njemačkoj i Španjolskoj - činile 85% svih instalacija EU. Do 2013. su one činile samo 36,2% svih instalacija, a prošle godine su činile 45,6% i to ponajviše zbog Njemačke koja je imala rast od 63%.

Dodatno je 13 novih EU zemalja 2000. bilo bez vjetroelektrana, dok danas one imaju udio od 7,9% u ukupnom tržištu. Ipak 85,7% instalacija je bilo u samo dvije države: Poljskoj i Rumunjskoj. To ukazuje da je nesigurnost obnovljivih u pojedinim državama EU uzrokovalo povećane instalacije u zemljama sa stabilnim regulatornim okvirom.

U Europskoj Uniji sada ima 128,8 GW vjetroelektrana što je rast od 9,8% u odnosu na prošlu godinu, ali je ipak bio niži  nego kada je ostvaren rekordan rast od 12% u 2012. Njemačka još uvijek ima najveću instaliranu snagu, a prate je Španjolska, Velika Britanija, Francuska i Italija. Deset drugih država ima više od 1 GW vjetroelektrana i to Danska, Grčka, Irska, Nizozemska, Austrija, Belgija, Poljska, Portugal, Rumunjska i Švedska. Od tih država Danska, Portugal i Švedska imaju više od 4 GW vjetroelektrana.

Što se tiče ukupnih kumulativnih instalacija Njemačka ima 39,2 GW, Španjolska 23 GW, Velika Britanija 12,4 GW, Francuska 9,3 GW a Italija 8,7 GW. Od novih zemalja članica najviše ima Poljska sa 3,8 GW a Rumunjska je druga sa 3 GW.


Slika 5: Instalirana snaga vjetroelektrana po državama EU

Današnja instalirana snaga vjetroelektrana u EU bi u prosječnoj godini proizvela 284 TWh električne energije, čime bi pokrila 10,2% ukupne potrošnje električne energije u Europskoj Uniji. Od toga bi kopnene vjetroelektrane pokrile 9,1% potreba dok bio priobalne pokrile 1,1%.

Cijeli izvještaj na engleskom jeziku može se pročitati ovdje.

Tags:     vjetroeleketrane      kopnene      priobalne      europska unija      statistika      ewea      njemačka      velika briatnija
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?