Tokom pro�le godine je u Europi instalirano 12.819,6 MW vjetroelektrana od ?ega je 11.971,4 MW bilo u EU.

Od te instalirane snage u EU, 10.308,1 MW je bilo na kopnu, a 1.483,3 MW je bilo priobalno. Pro�le godine je rast kopnenih vjetroelektrana bio 5,3%, dok je kod priobalnih ostvaren pad od 5,3%.

Slika 1: Instalirana snaga po zemljama Europe

Investicije u EU vjetroelektrane su bile izme?u 13,1 i 18,7 milijardi eura pri ?emu su kopnene vjetroelektrane ?inile 8,9 do 12,8 milijardi eura investicija a priobalne 4,2 do 5,9 milijardi eura. Nadolaze?a tr�i�ta srednje i isto?ne Europe su instalirala 838 MW �to je 7,1% ukupnih instalacija. Pro�le godine su imale pad udjela sa 16% 2013. na 7,1% i to zbog velikog pada tr�i�ta Rumanjske gdje je do�lo do retroaktivnih legislativnih promjena i Poljske gdje je postojala nesigurnost oko novog Zakona o OIE.

Dodatno je 59,5% svih instalacija u EU pro�le godine bilo u Njema?koj i Velikoj Britaniji ?ime je nastavljen trend iz 2013. Nekoliko dr�ava sa velikim instalacijama je imalo veliki pad i to Danska, �panjolska i Italija kod kojih je ostvaren pad od 90,4%, 84,3% i 75,4%. Priobalne vjetroelektrane su imale udio od 12,6% u ukupnim instalacijama.

Instalacije elektrana

Ukupno je tokom pro�le godine u Europi instalirano oko 26,9 GW novih elektrana, �to je ?ak 9,4 GW manje nego 2013.

Najvi�e je instalirano vjetroelektrano i to 11,8 GW odnosno 43,7% svih instalacija. Soalrni fotonapon je bio drugi sa 8 GW (29,7%), a termoelektrane na ugljen su bile tre?e sa 3,3 GW (12,3%).

Slika 2: Instalacija po izvoru tokom pro�le godine

Nakon njih je bio plin sa 2,3 GW, biomasa sa 990 MW, hidroelektrane sa 436 MW, otpad sa 68 MW, geotermalne elektrane sa 46 MW i oceanska tehnologija sa 1,3 MW. Druge tehnologije nisu instalirale ni�ta tokom pro�le godine.

Tokom pro�le godine je pak iz pogona iza�lo 7,2 GW elektrana i to 2,9 GW plina, 1,1 GW elektrana na naftu, 423.5 MW vjetroelektrana, 370 MW biomase i 14,9 MW hidroelektrana.

Ukupno gledano su obnovljivi izvori energije ?inili 79,1% svih instalacija u Europi, a dodatno je to bila sedma godina zaredom da je vi�e od 55% instalirane snage u EU bilo iz OIE izvora.

Trendovi i kumulativne instalacije

U 2000. je OIE izvora instalirano samo 3,6 GW. Od 2010. se pak svake godine instalira izme?u 24,7 i 34,6 GW OIE �to je osam do deset puta vi�e nego 2000.

Njen udio je tako?er rastao u ukupnoj instaliranoj snazi. U 2000. su ?inile 22,4% svih instalacija a pro�le godine su bile 79,1%.

Od 2000. je instalirano 412,7 GW elektrana u Europi, od ?ega su 29,4% bile vjetroelektrane, dok su OIE ?inili 52,6%, a OIE i plin su imale udio od 91,1%.

Slika 3: Instalirana snaga po izvoru energije od 2000. do 2014.

Neto rast za vjetroelektrane od 2000. je bio 116,8 GW, za plin 101,3 GW a za solarni fotonapon 87,9 GW dok je najvi�e iz pogona iza�lo elektrana na naftu (25,3 GW), ugljena (24,7 GW) i nuklearne energije (13,2 GW). Drugi OIE su tako?er ostvarili rast ali je taj bio manji nego za solar i vjetar.

Slika 4: Udio pojedinog izvora energije u instaliranoj snazi u 2000. i 2014.

Udio vjetroelektrana u ukupnoj instaliranoj snazi elektrana je sko?io sa 2,4% u 2000. na 14,1% u 2014. U istom periodu je udio OIE narastao sa 24,4% u 2000. na 41,5% u 2014.

Bli�i pogled na instalaciju vjetroelektrana

Godi�nje instalacije vjetroelektrana u EU su rasle zadnjih 14 godina sa 3,2 GW u 2000. na 11,8 GW u 2014. uz godi�nji rast od 9,8%.

U 2000. godini su godi�nje instalacije vjetroelektrana u tri pionirske dr�ave - Danskoj, Njema?koj i �panjolskoj - ?inile 85% svih instalacija EU. Do 2013. su one ?inile samo 36,2% svih instalacija, a pro�le godine su ?inile 45,6% i to ponajvi�e zbog Njema?ke koja je imala rast od 63%.

Dodatno je 13 novih EU zemalja 2000. bilo bez vjetroelektrana, dok danas one imaju udio od 7,9% u ukupnom tr�i�tu. Ipak 85,7% instalacija je bilo u samo dvije dr�ave: Poljskoj i Rumunjskoj. To ukazuje da je nesigurnost obnovljivih u pojedinim dr�avama EU uzrokovalo pove?ane instalacije u zemljama sa stabilnim regulatornim okvirom.

U Europskoj Uniji sada ima 128,8 GW vjetroelektrana �to je rast od 9,8% u odnosu na pro�lu godinu, ali je ipak bio ni�i� nego kada je ostvaren rekordan rast od 12% u 2012. Njema?ka jo� uvijek ima najve?u instaliranu snagu, a prate je �panjolska, Velika Britanija, Francuska i Italija. Deset drugih dr�ava ima vi�e od 1 GW vjetroelektrana i to Danska, Gr?ka, Irska, Nizozemska, Austrija, Belgija, Poljska, Portugal, Rumunjska i �vedska. Od tih dr�ava Danska, Portugal i �vedska imaju vi�e od 4 GW vjetroelektrana.

�to se ti?e ukupnih kumulativnih instalacija Njema?ka ima 39,2 GW, �panjolska 23 GW, Velika Britanija 12,4 GW, Francuska 9,3 GW a Italija 8,7 GW. Od novih zemalja ?lanica najvi�e ima Poljska sa 3,8 GW a Rumunjska je druga sa 3 GW.

Slika 5: Instalirana snaga vjetroelektrana po dr�avama EU

Dana�nja instalirana snaga vjetroelektrana u EU bi u prosje?noj godini proizvela 284 TWh elektri?ne energije, ?ime bi pokrila 10,2% ukupne potro�nje elektri?ne energije u Europskoj Uniji. Od toga bi kopnene vjetroelektrane pokrile 9,1% potreba dok bio priobalne pokrile 1,1%.

Cijeli izvje�taj na engleskom jeziku mo�e se pro?itati ovdje.