Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Kopnene vjetroelektrane nikad nisu bili konkurentnije E-mail
Autor Leo Jerkić   
Subota, 07 Veljača 2015 23:30

Nikada nije bilo jeftinije proizvoditi električnu energiju iz vjetra, a prema podacima izgleda da će ona i ostati najjeftiniji obnovljivi izvor energije unatoč sve nižoj cijeni solarnog fotonapona.

Iako većina projekata vjetroelektrana još uvijek na neki način dobivaju financijsku podršku - razlika između proizvodnih troškova između energije vjetra i termoelektrana je sve manja, te je na nekim lokacijama u potpunosti nestala.

Troškovi kopnenih vjetroelektrana su pali prošle godine pri čemu su realni najbolji proizvodni troškovi za kopnene vjetroelektrane od 62 €/MWh, naspram 70 €/MWh prošle godine. S druge strane konvencionalni izvori za proizvodnju električne energije su ostali stabilni - pri čemu je rast cijena elektrana bio neutraliziran padom cijena goriva - te je stoga vjetar postao jeftiniji i konkurentniji. Iako je cijena nafte pala za 40% krajem prošle godine (te još uvijek pada) to do sada nije imalo veći utjecaj na cijenu plina i ugljena. Za sada je teško predvidjeti utjecaj niske cijene nafte (ukoliko ostane nizak) na cijenu fosilnih goriva u budućnosti.

Vjetroelektrane imaju sve veću konkurenciju u fotonaponu i nuklearnoj energiji. Kopnene vjetroelektrane ipak imaju nižu cijenu od obje te tehnologije, a analize pokazuju da bi troškovi priobalnih vjetroelektrana mogli postati konkurentni nuklearnim do 2023. godine.


Slika 1: Usporedba troškova pojedinih izvora energije po kW

Procjena troškova proizvodnje vjetroelektrana

Procjena brzine vjetra na lokaciji je naravno još uvijek najvažnija, jer što je ona veća to je veća proizvodnja električne energije uz nižu cijenu proizvodnje. Mjera produktivnosti je i faktor iskorištenja (godišnji omjer stvarne proizvodnje naspram nominalne snage).

Financijski režim u pojedinim državama utječe na osnovni izračun financiranja projekta. Kamatna stopa je prilično različita ovisno o regijama. Period amortizacije za otplatu zajma također jako varira, te nije nužno ekvivalentan radnom vijeku elektrane. Uglavnom se radi o periodu od 12 do 20 godina.

Kako bi ilustrirali način na koji različiti faktori (tehnički i instuticionalni) utječu na raličitu procjenu troškova za kopnene vjetroelektrane, IEA studija je pokazala da je trošak od 95 dolara/MWh za Dansku do 167 dolara/MWh za Švicarsku. Švicarski podatak je tako visok zbog visokih instalacijskih troškova i niske produktivnosti naspram prosječnih.

Troškovni trendovi

Troškovi vjetroelektrana već desetljećima padaju, pa je tako recimo u SAD-u nivelirani trošak električne energije (LCOE) za radni vijek projekta pao sa 170 dolara po MWh u 1991. na 60 dolara po MWh u 2003. godini. Instalacijski troškovi su od tada malo porasli zbog rasta cijena dobara.

Najnoviji troškovi za vjetroelektrane su u SAD-u sada 1.100 do 1.300 dolara po kW za vjetroagregate, odnosno 1.630 dolara po kW za ukupnu cijenu investicije. U Europi su troškovi otprilike isti, ali su zato u Kini puno manji, te tamo navodno neki proizvođači prodaju vjetroagregate za cijenu od 500 dolara po kW što znači da su ukupni instalacijski troškovi 30% manji.

IEA-in pregled instalacijskih troškova vjetroelektrana u obzir uzima devet lokacija na svijetu, a prema njima Kina ima najniže troškove za kopnene i priobalne vjetroelektane sa cijenama od 1.300 odnosno 4.440 dolara po kW, dok SAD ima najviše troškove sa 1.890 i 5.490 dolara po kW (malo su viši od najnovijih procjena).

Što se tiče troškova održavanja i rada oni idu od 35 dolara po kW godišnje u Kini do 47 dolara po kW u SAD-u. Kod priobalnih vjetroelektrana se pak radi o rasponu od 155 dolara po kW za Kinu do 189 za SAD.

Za instalacijski trošak od 1.300 dolara po kW, proizvodni trošak je 99 dolara/MWh ukoliko je prosječna brzina na lokaciji 6 m/s, a ista pada na samo 49 dolara/MWh ako je prosječna brzina na lokaciji 9 m/s. Ipak, čak i u Kini je trošak razvoja projekata veći za lokacije s višim brzinama vjetra, te je stoga ovu brojku od 49 dolara/MWh teško realizirati u praksi.

Proizvodni troškovi priobalnih vjetroelektrana su puno veći, te uz trošak od 4.500 dolara po kW uz prosječnu brzinu od 8 m/s iznose 222 dolara/MWh dok za brzinu od 9 m/s iznose 185 dolara po MWh.

Fotonaponski sustavi

Fotonaponski sustavi su iznimno napredovali posljednih godina te je njihov trošak sada blizak kopnenim vjetroelektranama. Kao kod vjetra, proizvodnja iz solarnog fotonapona ovisi o faktoru iskorištenja koji ide od 9% u Norvešku do 24% u Phoenixu, Arizoni. Ukoliko se uzme instalirana snaga fotonapona od 1.900 dolara po kW troškovi padaju na 150 dolara po MWh sa faktorom iskorištenja od 18% odnosno 110 dolara po MWh sa faktorom iskorištenja od 23%.

Prikaz ispod prikazuje usporedbu proizvodnih troškova kopnenih vjetroelektrana i fotonapna.


Slika 2: Usporedba troškova fotonapona i kopnenih vjetroelektrana ovisno o faktoru iskorištenja

Za prikaz je uzet trošak kopnenih vjetroelektrana od 1.600 dolara po kW, a graf pokazuje  da je trošak visoko iskoristivog fotonapona usporediv sa slabo iskoristivim vjetrom (20% kapacitet iskorištenja za oba), te iznosi oko 120 dolara po MWh.

Troškovi rada i održavanja (O&M)

O&M troškovi ovise o lokaciji i veličini vjetroelektrane, ali njihov egzaktan obujam često nije jasan. Trošak rutinskog održavanja i upravljanja je samo dio ukupnog troška upravljanja vjetroelektranom. Ukoliko operater nije vlasnik zemlje, postoje troškovi koirštenja zemljišta uz kamatu i trošak spoja na elektroenergetsku mrežu. Ukupni troškovi su stoga usko povezani s lokacijom.

Nedavno su troškovi za kopnene vjetroelektrane unutar EU procijenjeni u iznosu od 6 do 32 €/MWh sa prosjekom od 14 dolara po MWh. To je procjena Ecofysa, a u isto vrijeme Fraunhofer institut  predviđa trošak od 28 dolara po MWh.

O&M troškovi otprilike čine ukupno 20 do 25% svih proizvodnih troškova kopnenih i priobalnih vjetroelektrana dok je isti oko 15% u slučaju ugljena, 10% za plin i 5% za nuklearnu energiju.


Slika 3: Trošak pojedinog dijela vjetroelektrane (kopnene i priobalne)

Proizvodni troškovi za kopnene vjetroelektrane se mogu procijeniti na 60 do 90 dolara po MWh čime postaju najjeftinija OIE tehnologija. Ipak, plin zna biti jeftiniji te kreće od cijene ispod 50 dolara po MWh. Ugljen je pak malo skuplji, a nuklearna energije ide od 92 do 146 dolara po MWh. Priobalne vjetroelektrane pak imaju trošak od 110 do 221 dolara po MWh. Naravno sve ove procjene ovise o kvaliteti lokacije za solar i vjetar odnosno trošku goriva za fosilne elektrane.

Budućnost

Proizvodni troškovi za vjetroelektrane padaju već godinama, te se isto očekuje i u budućnosti ali uz sporiji tempo. Brži pad troškova se može očekivati za priobalne vjetroelektrane dok bi fotonapon i u budućnosti mogao padati brže od vjetroelektrana pogotovo na lokacijama sa mnogo Sunca. Do 2020. godine bi troškovi za priobalne vjetroelektrane trebali pasti za 25%, dok bi za kopnene vjetroelektrane trebali pasti za 5 do 6%. Prema nekim procjenama bi u to doba fotonapon trebao postati jeftiniji od kopnenih vjetroelektrana.

Kopnene vjetroelektrane bi najčešće trebale biti najjeftinija tehnologija do 2020. osim na nekim lokacijama gdje se može dobro iskoristiti geotermalna tehnologija ili hidroelektrane. Cijena priobalnih vjetroelektrana bi trebala pasti na nivo fosilnih goriva tek u daljnjoj budućnosti, a nuklearnu bi trebala dostići već oko 2020. godine. Što se tiče fosilnih goriva pad cijene nafte nije previše utjecao na procjenu buduće cijene prirodnog plina u SAD-u i Europi. Ta cijena bi trebala skočiti za 10% u idućih deset godina, te bi stoga vjetar i s te strane trebao postati konkurentniji.

Izvor: www.windpowermonthly.com

Tags:     trošak      instalacija      kopnene vjetroelektrane      priobalne vjetroelektrane      kompetitivnost      fosilna goriva      fotonapon
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?