Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

GWEC-ov i Greenpeace-ov Global Wind Energy Outlook 2014 (3. - završni dio) E-mail
Autor Leo Jerkić   
Petak, 28 Studeni 2014 21:08

Svjetsko vijeće za energiju vjetra (GWEC) i Greenpeace International su 2014. objavili izdanje Svjetskog pogleda na energiju vjetra (GWEO). U slijedećih par članaka ćemo prenijeti najvažnije informacije iz izvještaja. Ukoliko vas zanimaju osnovni zaključci izvještaja, njih smo prenijeli u članku GWEC-ov i Greenpeace-ov Global Wind Energy Outlook 2014. U pregledu po scenarijima prenosimo samo rezultate samih scenarija, a ne stanje na tržištu jer u vezi toga možete provjeriti druge članke kao što su GWEC-ov svjetski pregled tržišta vjetroelektrana 2013. - četvrti (posljedni) dio i IEA objavila Tehnološki plan razvoja vjetra izdanje za 2013. godinu - sedmi završni dio.

Rezultati regionalnih scenarija

Afrika

U Africi ubrzano raste potražnja za električnom energijom te dolazi do sve češćih nestanaka električne energije. S obzirom na veliku kopnenu masu i relativno malu količinu ljudi široki miks decentraliziranih tehnologija bi trebao pokriti potrebe mnogih na kontinentu. Energija vjetra bi zbog svoje skalabilnosti  mogla imati ključnu ulogu u decentraliziranim i centraliziranim sustavima u nekoliko država.

Afrički resursi vjetra su najbolji na obalama i istočnim stepama, ali je do sada većina komercijalnih vjetroelektrana razvijena na sjeveru zemlje. Ukupno je u Africi na kraju prošle godine bilo 1.255 MW vjetroelektrana. Više od 90% je u pet zemalja - Egiptu (550 MW), Maroku (291 MW), Etiopiji (171 MW), Tunisu (104 MW) i Cape Verde (24 MW). U budućnosti se očekuje preuzimanje vodeće pozicije Južnoafričke Republike na tržištu.


Slika 1: Pregled po scenarijima za Afriku

S obzirom na veliki potencijal vjetroelektrana GWEO scenariji za energiju vejtra su prilično drugačiji od onih koje je predstavila IEA u svojoj studiji. Prema IEA biti će 3,9 GW vjetroelektrana do 2020. godine, te se očekuje 11 GW do 2030. godine na cijelom kontinentu pri čemu će se proizvoditi 10 TWh do 2020. godine i 28 TWh do 2030. godine. Time bi se otvorilo od 7.900 do 17.600 poslova.

GWEO scenariji su optimističniji pa će prema Umjerenom scenariju biti 19 GW vjetroelektrana do 2020. godine koje će proizvoditi 50 TWh svake godine. One će dalje rasti za 4 do 6 GW do 2030. pa će do 2030. biti 75 GW elektrana koje će proizvoditi skoro 198 TWh električne energije za Afriku.

Prema naprednom scenariju bi pak trebalo biti 21 GW do 2020. godine koje proizvode 55 TWh električne energije, dok bi do 2030. trebalo biti 86 GW sa proizvodnjom od 226 TWh električne energije. Godišnje investicije bi mogle iznositi oko 3,4 milijardi eura u 2020. godini do 6 milijardi eura do 2030. godine. Time bi se otvorile tisuće novih lokalnih poslova po cijelom kontinentu, te bi se izbjegli troškovi uvoznog goriva.

Kina

Do kraja prošle godine je u Kini bilo instalirano 91,4 GW vjetroelektrana, pri čemu je proizvedeno 140 TWh električne energije.


Slika 2: Pregled po scenarijima za Kinu

U prošlim predviđanjima objavljenim 2012. godine su pedviđanja za 2020. bila 70 GW za referentni scenarij, 200 GW za umjereni i 250 GW za napredni. Na kraju prošle godine je Kina imala 91 GW vjetroelektrana, te je ove godine prešla 100 GW čime su daleko ispred bilo koje druge pojedinačne države.

S obzirom na to su unaprijeđeni GWEO scenariji, te je IEA-in scenarij ostao prilično pesimističan. Prema IEA scenariju se očekuje 208 GW do 2020. godine što je samo malo iznad Kineskog konzervativnog cilja od 200 GW do 2020.

Prema GWEO umjerenom scenariju bi godišnje instalacije rasle sa 16 GW prošle godine na 19 GW u 2020. godini, te bi stoga bilo 217 GW do 2020. i 414 GW do 2030. godine. Time bi se ulagalo otprilike 24 milijardi eura godišnje, te bi broj zaposlenih u industriji skočio sa 291.000 na 319.000 u 2020. godini i 376.000 u 2030. godini.

Prema naprednom scenariju bi bilo 230 GW do 2020. godine te skoro 500 GW do 2030. godine pri čemu bi godišnje instalacije pri kraju toga ciklusa bile čak 33 GW. Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana bi pak bila 564 TWh do 2020. godine i čak 1.307 TWh do 2030. godine. Godišnje investicije bi iznosile 37 milijardi eura, a broj zaposlenih u industriji bi do 2030. bio čak 548.000.

Ipak za postizanje ovoliko visokih ciljeva bi se morala dodatno razviti odnosno izgraditi elektroenergetska mreža koja je već sada boljka u razvoju. Osim toga bi se trebala uvesti dugoročna stabilna politika i poticaji za razvoj vjetroelektrana.

Istočna Europa/Euroazija

Pod područjem Istočne Europe/Euroazije se smatraju nove članice Europske Unije kao što su Baltičke zemlje, Malta, Cipar, Bugarska, Slovenija, Hrvatska i Rumunjska do ostalih država istočne Europe kao što su Srbija, Bosna i Hecegovina, Ukrajina i Rusija, te sve druge bivše država SSSR-a koje se nalaze u središnjoj Aziji.

Na kraju prošle godine je veću instaliranu snaga vjetroelektrana imala Rumunjska sa 2.599,6 MW, Bugarska sa 681,1 MW, Hrvatska sa 301,8 MW, Cipar sa 146,7 MW, Ukrajina sa 371,3 MW, Estonija sa 279,9 MW i Litva sa 278,4 MW.

Osim članica Europske Unije u ostatku Istočne Europe nije došlo do većeg razvoja projekata, te su predviđanja vrlo upitna pošto mnogo ovisi o političkim odlukama u nekim ključnim zemljama kao što su Rusija i Ukrajina.


Slika 3: Pregled po scenarijima za Istočnu Europu/Euroaziju

Prema IEA scenariju bi trebalo biti 7 GW vjetroelektrana do 2020. godine i 14 GW do 2030. godine. Proizvodnja električne enerije bi iznosila 17 TWh do 2020., te 37 TWh do 2030. godine. Sam razvoj ne bi imao veći utjecaj na proizvodnju električne energije, investicije bi iznosila 1,3 milijarde eura godišnje, a u sektoru bi radilo 17.000 ljudi.

Umjereni scenarij je malo optimističniji te predviđa 14 GW u 2020. i 62 GW do 2030. godine. Godišnje investicije bi iznosile 2,1 milijardi eura u 2020. godini uz 28.000 zaposlenih te 8,3 milijardi eura u 2030. godini sa 110.000 zaposlenih u sektoru. U ovom slučaju bi prednosti za proizvodnju električne energije i zaštitu klime bili bolji.

U naprednom scenariju GWEO-a se pak predviđa čak 25 GW vjetroelektrana do 2020. godine koje bi proizvodile 61 TWh elektirčne energije i uštedile 36 milijuna tona emisija ugljičnog-dioksida godišnje. Ukupna instalirana snaga bi pak bila 76 GW do 2030. godine uz poizvodnju električne energije od 199 TWh.

Indija

Ubrzani rast Indijske ekonomije i sve veći broj stanovnika i dan danas uzrokuju nestanke električne energije u toj državi unatoč velikoj novoj instaliranoj snazi elektrana tokom zadnjih 20 godina. Instalirana snaga vjetroelektrana u Indiji je do srpnja 2014. godine bila 21.693 MW od 34.424 MW ukupne instalirane snage obnovljivih izvora energije (bez velikih hidroelektrana).

Prema IEA scenariju će se tržište vjetroelektrana u Indiji smanjiti do 2020. godine. Ukupno bi prema tome bilo 47 GW do 2020. i 83 GW do 2030. godine. Time bi vjetroelektrane proizvodile 117 TWh godišnje 2020. i 219 TWh 2030. godine.


Slika 4: Pregled po scenarijima za Indiju

Prema GWEO umjerenom scenariju bi instalirana snaga bila 29 GW do 2015., te bi bila 49 GW do 2020. i 125 GW do 2030. godine. Godišnje investicije bi iznosile 6,6 milijardi eura do 2020. i 10,3 milijarde eura do 2030. godine. Zaposlenost u sektoru bi bila 86.000 do 2020. godine i preko 145.000 deset godina kasnije.

Napredni scenarij pak pokazuje još bolje mogućnosti razvoja prema kojima bi Indija mogla imati 56 GW instalirane snage do 2020. godine pri čemu bi godišnja proizvodnja električne energije bila 137 TWh uz 123.000 zaposlenih, te godišnje investicije od 8,6 milijardi eura. Do 2030. bi pak godišnja proizvodnja mogla biti 400 TWh uz instaliranu snagu od 154 GW, te godišnje investicije od 10,5 milijardi eura.

Latinska Amerika

Latinska Amerika ima neke od najboljih resursa vjetra u svijetu, te bi energija iz vjetra trebala igrati veću ulogu u pokrivanju potreba za električnom energijom u toj regiji. Zbog toga se ista smatra jednim od najperspektivnijih tržišta za korištenje energije vjetra.

Krajem prošle godine je u toj regiji bilo 4.764 MW instalirane snage vjetroelektrane pri čemu Brazil drži više od 70% instalirane snage. Krajem 2011. godine je bilo samo 2.330 MW instalirane snage, a po svemu sudeći će idućih godina doći do velikog rasta instalirane snage u toj regiji.


Slika 5: Pregled po scenarijima za Latinsku Ameriku

Prema IEA scenariju će instalirana snaga biti 15 GW do 2020. i 25 GW u regiji do 2030. godine.

Prema umjerenom scenariju GWEO se predviđa puno brži rast prema kojem bi instalirana snaga bila 28 GW do 2020. i 82 GW do 2030. godine. Utjecaj na proizvodnju električne energije iz vjetra bi onda bio popriličan sa 86 TWh u 2020. i 252 TWh u 2030. godini.

Prema naprednom scenariju se može postići i mnogo više i to 33 GW do 2020. i do 104 GW do 2030. godine. Proizvodnja bi bila 100 TWh do 2020. i 319 TWh do 2030. godine. Time bi se vrlo pozitivno i direktno utjecalo na regionalni ekonomski razvoj i poslove. Prema tom scenariju bi godišnje investicije iznosile 8,6 milijardi eura do 2030. što je veliki rast u odnosu na samo 1,4 milijardi eura u 2013. godini.

Bliski istok

IEA regiju definira kao slijedeće države: Bahrain, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Kuvajt, Libanon, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen. Neke države su veliki izvoznici nafte i plina dok su druge veliki uvoznici. Sve bolji ekonomski razvoj pojedinih zemalja u regiji utječe i na sve veću potranju za energijom pri čemu je danas još uvijek fokus na fosilnim gorivima.

Krajem 2011. je regija ima 93 MW vjetroelektrana, ali se zadnjih godina krenulo u razvoj državnih planova za obnovljive izvore enrgije. Vodeća zemlja trenutačno je Iran koja je na kraju prošle godine imala 91 MW instalirane snage vjetroelektrana.


Slika 6: Pregled po scenarijima za Bliski Istok

Prema IEA scenariju bi instalirana snaga vjetroelektrana trebala narasti do 1 GW do 2020. i 11 GW do 2030. godine.

Umjereni scenarij procjenjuje malo veći rast na 12 GW do 2030., a napredni scenarij predviđa 14 GW do 2030. godine. Električna energija priozvedena iz vjetroelektrana u ovim scenarijima bi omogućila nekim zemljama Bliskog istoka da poboljšaju svoju energetsku neovisnost, te pomogla zemljama sa velikim resursima fosilnih goriva da smanje emisije ugljičnog-dioksida, te postignu uštede u korištenju fosilnih goriva.

Ne-OECD Azija

IEA u ovu regiju ubacuje sve zemlje Azije osim Kine, Indije, Japana, Južne Koreje i Bliskog istoka. Ova regija uključuje zemlje od Afganistana do Mongolije, jugoistočne Azije i otoka na Pacifiku.

Trenutačno se vjetroelektrane u regiji razvijaju usporeno ali je potencijal regije ogroman, te uključuje i Tajland, Filipine, Vijetnam, Laos, Mongoliju, Pakistan i Šri Lanku.


Slika 7: Pregled po scenarijima za NE-OECD Aziju

Prema IEA scenariju nove politike se predviđa 6 GW do 2020., te 23 GW do 2030. godine. Prema tome bi energjia iz vjetra godišnje proizvodila 14 TWh električne energije.

S obzirom na odlične resurse u pojedinim zemljama GWEO umjereni scenarij predviđa ukupnu instaliranu snagu od 6 GW do 2020. odnosno 31 GW do 2030. godine. Godišnja proizvodnja bi iznosila 15 TWh do 2020. uz uštedu emisija od 9 milijuna tona godišnje. To bi naraslo do 81 TWh do 2030. godine i 48 milijuna tona ušteda emisija stakleničkih plinova. Godišnje investicije do 2030. bi iznosile 4 milijarde eura te bi otvorile 54.000 poslova.

Napredni scenarij pak predviđa daljnju promociju OIE prema kojem bi godišnje investicije skočile na 10 milijardi eura do 2030. godine te bi se otvorilo 211.000 poslova. Instalirana snaga bi do 2030. godine bila 137 GW sa godišnjom proizvodnjom od 361 TWh.

OECD Europa

Dok u OECD Europi godišnje instalacije po državama variraju, ukupna instalirana snaga godišnje ostaje u istom redu veličine. U OECD Europu spadaju sve zemlje Europske Unije osim nekih novih članica navedenih ranije, te Norveška, Švicarska i Island.

Prema IEA scenariju bi tržište OECD Europe trebalo narasti na 156 GW u 2016., 185 GW do 2020. i 263 GW do 2030. godine. Prema IEA bi u sektoru bilo zaposleno 220.000 u 2015. s tim da bi ta brojka padala u budućnosti te bi završila na 173.000 do 2030. godine.


Slika 8: Pregled po scenarijima za OECD Europu

Umjereni scenarij predviđa pak 153 GW do 2016., 203 GW do 2020. i 337 GW do 2030. godine. Prema tom scenariju bi u 2030. godišnja proizvodnja iz vjetroelektrana bila 886 TWh uz uštedu emisija stakleničkih plinova od 532 milijuna tona. Prema ovom scenariju bi se broj zaposlenih povećao na 236.000 do 2020. te 273.000 do 2030. godine.

Napredni scenarij predviđa rast instalirane snage na 226 GW do 2020. i 386 GW d 2030. godine. Time bi godišnje investicije iznosile 22 milijarde eura do 2020. uz 316.000 zaposlenih u sektoru. U 2030. bi pak godišnja proizvodnja iznosila 1.014 TWh uz izbjegavanje emisija stakleničkih plinova od 609 milijuna tona.

OECD Pacifik

Geografija i stanovništvo četiri zemlje uključene u ovu regiju čine Australiju, Novi Zeland, Japan i Južnu Koreju su prilično različite. Novi Zeland i Južna Koreja su udaljeni 10.000 kilometara i imaju totalno drugačiju klimu. Ipak ono što ih veže je visoka energetska potrošnja, velika razvijenost te smanjenje emisija prema Kyoto protokolu (vrijedi za sve osim za Južnu Koreju).

Scenarij Nove politike IEA očekuje instaliranu snagu od 19 GW do 2020. godine uz porast na 43 GW do 2030. godine. Utjecaj na ukupnu ekonomiju i klimu bi po ovom scenariju bio marginalan s obzirom na ekonomsku i političku moć ovih zemalja. Godišnje investicije bi iznosile 2,5 milijardi eura do 2020. te bi narasle na 2,7 milijardi eura do 2030. godine. Uzmemo li u obzir klimatske promjene utjecaj energije vjetra bi bio mali, te bi se njome uštedilo samo 30 milijuna tona ugljičnog-dioksida do 2020. i 68 milijuna tona do 2030. godine. Samo Japan je prošle godine imao emisije od 1,32 milijarde tona ugljičnog-dioksida.


Slika 9: Pregled po scenarijima za OECD Europu

Umjereni scenarij pak predviđa 45 GW vjetroelektrana do 2030. godine, dok napredni scenarij predviđa 79 GW u istom scenariju. Do 2020. godine bi instalirana snaga po ovim scenarijima bila praktički jednaka kao i kod IEA.

Sa 79 GW instalirane snage bi godišnja proizvodnja bila 208 TWh uz uštedu emisija od 125 milijuna tona ugljičnog-dioksida godišnje. Skoro 6,3 milijardi eura investicija godišnje bi teklo do 2030. godine, a sektor bi zapošljavao preko 105.000 ljudi.

OCED Sjeverna Amerika

IEA-ina Sjeverna Amerika je definirana sa Kanadom, SAD-om i Meksikom pri čemu neke regije imaju odlične resurse vjetra.

U ovoj regiji imamo tri različita tržišta Kanade, Meksika i Sjedinjenih Američkih Država pri čemu različite regije odnosno savezne države u Kanadi i SAD-u imaju vlasititu politiku, te postoji veća varijabilnost između regija nego u jednoj Kini.


Slika 10: Pregled po scenarijima za OECD Sjevernu Ameriku

Prema IEA scenariju se očekuje 118 GW do 2020. i 181 GW do 2030. godine. Godišnja proizvodnja iz vjetra bi bila 341 TWh uz uštedu emisija od 205 milijuna tona godišnje do 2020. Do 2030. godine bi bilo 540 TWh uz uštedu emisija od 324 milijuna tona.

S druge strane GWEO scenariji predviđaju puno važniju ulogu energije vjetra do 2020. odnosno 2030. godine. Prema umjerenom scenariju bi instalirana snaga vjetroelektrana narasla sa 70,8 GW u 2013. na 156 GW do 2020. odnosno 296 GW do 2030. godine. Godišnja proizvodnja električne energije bi bila 881 TWh do 2030. uz uštedu emisija od 529 milijuna tona. Po ovom scenariju vršne investicije bi bile oko 2020. sa 15 milijardi eura godišnje, te bi se stabilizirale tokom desetljeća do 2030. godine.

Prema naprednom scneariju bi bilo čak 174 GW do 2020. i 400 GW do 2030. godine. Time bi se do 2030. godišnje štedilo čak 715 milijuna tona ugljičnog-dioksida uz 419.000 zaposlenih ljudi u industriji, te godišnju proizvodnju iz energije vjetra od čak 1.191 TWh na područu Sjeverne Amerike.

Svijet

Kada bi se svi prije navedeni scenariji zbrojili dobili bi podatke koji su vidljivi u tablici.


Tablica 1: Pregled za cijeli svijet kroz petogodišnja razdoblja po scenarijima

Prema IEA scenariju bi tako bilo 573 GW vjetroelektrana do 2020. pri čemu bi ta brojka narasla na 880 GW do 2030. i 1.471 GW do 2050. godine (sama tablica je ovdje proširena za razdoblje do 2050. godine). U tablici osim instalirane snage može se po scenarijima vidjeti i godišnji rast, godišnje instalacije, proizvodnju električne energije, penetraciju energije vjetra u svjetskoj proizvodnji i to ovisno da li će potražnja u svijetu rasti ubrzano ili usporeno, uštede u emisijama ugljičnog-dioksida, kapitalne troškove, investicije i ukupnu zaposlenost u sektoru.

U umjerenom scenariju GWEO-a bi se pak dostiglo 712 GW do 2020., 1.480 GW do 2030. i 2.672 GW do 2050. godine. U naprednom scenariju su brojke još fascinantnije, te se govori o 801 GW do 2020., 1.934 GW do 2030. i čak 4.042 GW do 2050. godine. Prema ovom naprednom scenariju bi tako u sektoru do 2050. godine radilo 3,86 miljuna ljudi, godišnje investicije bi bile veće od 100 milijardi eura, a energija vjetra bi pokrivala 25 do 30% potreba za električnom energijom svijeta. Godišnja proizvodnja bi tada bila 10.624 TWh električne energije. Ukoliko se te brojke ostvare do 2050. godine, to bi značilo veliku pobjedu za energiju vjetra odnosno obnovljive izvore energije u svijetu.

Tags:     gweo      gwec      greenpeace      vjetroelektrane      energija vjetra      investicije      zaposlenost      emisije ugljičnog-dioksida      regije      amerika      pacifik      latinska amerika      kina      indija      europa      afrika
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?