Aktualno
 |
| Autor Leo Jerki? |
| Petak, 28 Studeni 2014 21:08 |
|
Svjetsko vije?e za energiju vjetra (GWEC) i Greenpeace International su 2014. objavili izdanje Svjetskog pogleda na energiju vjetra (GWEO). U slijede?ih par ?lanaka ?emo prenijeti najvažnije informacije iz izvještaja. Ukoliko vas zanimaju osnovni zaklju?ci izvještaja, njih smo prenijeli u ?lanku GWEC-ov i Greenpeace-ov Global Wind Energy Outlook 2014. U pregledu po scenarijima prenosimo samo rezultate samih scenarija, a ne stanje na tržištu jer u vezi toga možete provjeriti druge ?lanke kao što su GWEC-ov svjetski pregled tržišta vjetroelektrana 2013. - ?etvrti (posljedni) dio i IEA objavila Tehnološki plan razvoja vjetra izdanje za 2013. godinu - sedmi završni dio. Rezultati regionalnih scenarija Afrika U Africi ubrzano raste potražnja za elektri?nom energijom te dolazi do sve ?eš?ih nestanaka elektri?ne energije. S obzirom na veliku kopnenu masu i relativno malu koli?inu ljudi široki miks decentraliziranih tehnologija bi trebao pokriti potrebe mnogih na kontinentu. Energija vjetra bi zbog svoje skalabilnosti mogla imati klju?nu ulogu u decentraliziranim i centraliziranim sustavima u nekoliko država. Afri?ki resursi vjetra su najbolji na obalama i isto?nim stepama, ali je do sada ve?ina komercijalnih vjetroelektrana razvijena na sjeveru zemlje. Ukupno je u Africi na kraju prošle godine bilo 1.255 MW vjetroelektrana. Više od 90% je u pet zemalja - Egiptu (550 MW), Maroku (291 MW), Etiopiji (171 MW), Tunisu (104 MW) i Cape Verde (24 MW). U budu?nosti se o?ekuje preuzimanje vode?e pozicije Južnoafri?ke Republike na tržištu.
S obzirom na veliki potencijal vjetroelektrana GWEO scenariji za energiju vejtra su prili?no druga?iji od onih koje je predstavila IEA u svojoj studiji. Prema IEA biti ?e 3,9 GW vjetroelektrana do 2020. godine, te se o?ekuje 11 GW do 2030. godine na cijelom kontinentu pri ?emu ?e se proizvoditi 10 TWh do 2020. godine i 28 TWh do 2030. godine. Time bi se otvorilo od 7.900 do 17.600 poslova. GWEO scenariji su optimisti?niji pa ?e prema Umjerenom scenariju biti 19 GW vjetroelektrana do 2020. godine koje ?e proizvoditi 50 TWh svake godine. One ?e dalje rasti za 4 do 6 GW do 2030. pa ?e do 2030. biti 75 GW elektrana koje ?e proizvoditi skoro 198 TWh elektri?ne energije za Afriku. Prema naprednom scenariju bi pak trebalo biti 21 GW do 2020. godine koje proizvode 55 TWh elektri?ne energije, dok bi do 2030. trebalo biti 86 GW sa proizvodnjom od 226 TWh elektri?ne energije. Godišnje investicije bi mogle iznositi oko 3,4 milijardi eura u 2020. godini do 6 milijardi eura do 2030. godine. Time bi se otvorile tisu?e novih lokalnih poslova po cijelom kontinentu, te bi se izbjegli troškovi uvoznog goriva. Kina Do kraja prošle godine je u Kini bilo instalirano 91,4 GW vjetroelektrana, pri ?emu je proizvedeno 140 TWh elektri?ne energije.
U prošlim predvi?anjima objavljenim 2012. godine su pedvi?anja za 2020. bila 70 GW za referentni scenarij, 200 GW za umjereni i 250 GW za napredni. Na kraju prošle godine je Kina imala 91 GW vjetroelektrana, te je ove godine prešla 100 GW ?ime su daleko ispred bilo koje druge pojedina?ne države. S obzirom na to su unaprije?eni GWEO scenariji, te je IEA-in scenarij ostao prili?no pesimisti?an. Prema IEA scenariju se o?ekuje 208 GW do 2020. godine što je samo malo iznad Kineskog konzervativnog cilja od 200 GW do 2020. Prema GWEO umjerenom scenariju bi godišnje instalacije rasle sa 16 GW prošle godine na 19 GW u 2020. godini, te bi stoga bilo 217 GW do 2020. i 414 GW do 2030. godine. Time bi se ulagalo otprilike 24 milijardi eura godišnje, te bi broj zaposlenih u industriji sko?io sa 291.000 na 319.000 u 2020. godini i 376.000 u 2030. godini. Prema naprednom scenariju bi bilo 230 GW do 2020. godine te skoro 500 GW do 2030. godine pri ?emu bi godišnje instalacije pri kraju toga ciklusa bile ?ak 33 GW. Proizvodnja elektri?ne energije iz vjetroelektrana bi pak bila 564 TWh do 2020. godine i ?ak 1.307 TWh do 2030. godine. Godišnje investicije bi iznosile 37 milijardi eura, a broj zaposlenih u industriji bi do 2030. bio ?ak 548.000. Ipak za postizanje ovoliko visokih ciljeva bi se morala dodatno razviti odnosno izgraditi elektroenergetska mreža koja je ve? sada boljka u razvoju. Osim toga bi se trebala uvesti dugoro?na stabilna politika i poticaji za razvoj vjetroelektrana. Isto?na Europa/Euroazija Pod podru?jem Isto?ne Europe/Euroazije se smatraju nove ?lanice Europske Unije kao što su Balti?ke zemlje, Malta, Cipar, Bugarska, Slovenija, Hrvatska i Rumunjska do ostalih država isto?ne Europe kao što su Srbija, Bosna i Hecegovina, Ukrajina i Rusija, te sve druge bivše država SSSR-a koje se nalaze u središnjoj Aziji. Na kraju prošle godine je ve?u instaliranu snaga vjetroelektrana imala Rumunjska sa 2.599,6 MW, Bugarska sa 681,1 MW, Hrvatska sa 301,8 MW, Cipar sa 146,7 MW, Ukrajina sa 371,3 MW, Estonija sa 279,9 MW i Litva sa 278,4 MW. Osim ?lanica Europske Unije u ostatku Isto?ne Europe nije došlo do ve?eg razvoja projekata, te su predvi?anja vrlo upitna pošto mnogo ovisi o politi?kim odlukama u nekim klju?nim zemljama kao što su Rusija i Ukrajina.
Prema IEA scenariju bi trebalo biti 7 GW vjetroelektrana do 2020. godine i 14 GW do 2030. godine. Proizvodnja elektri?ne enerije bi iznosila 17 TWh do 2020., te 37 TWh do 2030. godine. Sam razvoj ne bi imao ve?i utjecaj na proizvodnju elektri?ne energije, investicije bi iznosila 1,3 milijarde eura godišnje, a u sektoru bi radilo 17.000 ljudi. Umjereni scenarij je malo optimisti?niji te predvi?a 14 GW u 2020. i 62 GW do 2030. godine. Godišnje investicije bi iznosile 2,1 milijardi eura u 2020. godini uz 28.000 zaposlenih te 8,3 milijardi eura u 2030. godini sa 110.000 zaposlenih u sektoru. U ovom slu?aju bi prednosti za proizvodnju elektri?ne energije i zaštitu klime bili bolji. U naprednom scenariju GWEO-a se pak predvi?a ?ak 25 GW vjetroelektrana do 2020. godine koje bi proizvodile 61 TWh elektir?ne energije i uštedile 36 milijuna tona emisija uglji?nog-dioksida godišnje. Ukupna instalirana snaga bi pak bila 76 GW do 2030. godine uz poizvodnju elektri?ne energije od 199 TWh. Indija Ubrzani rast Indijske ekonomije i sve ve?i broj stanovnika i dan danas uzrokuju nestanke elektri?ne energije u toj državi unato? velikoj novoj instaliranoj snazi elektrana tokom zadnjih 20 godina. Instalirana snaga vjetroelektrana u Indiji je do srpnja 2014. godine bila 21.693 MW od 34.424 MW ukupne instalirane snage obnovljivih izvora energije (bez velikih hidroelektrana). Prema IEA scenariju ?e se tržište vjetroelektrana u Indiji smanjiti do 2020. godine. Ukupno bi prema tome bilo 47 GW do 2020. i 83 GW do 2030. godine. Time bi vjetroelektrane proizvodile 117 TWh godišnje 2020. i 219 TWh 2030. godine.
Prema GWEO umjerenom scenariju bi instalirana snaga bila 29 GW do 2015., te bi bila 49 GW do 2020. i 125 GW do 2030. godine. Godišnje investicije bi iznosile 6,6 milijardi eura do 2020. i 10,3 milijarde eura do 2030. godine. Zaposlenost u sektoru bi bila 86.000 do 2020. godine i preko 145.000 deset godina kasnije. Napredni scenarij pak pokazuje još bolje mogu?nosti razvoja prema kojima bi Indija mogla imati 56 GW instalirane snage do 2020. godine pri ?emu bi godišnja proizvodnja elektri?ne energije bila 137 TWh uz 123.000 zaposlenih, te godišnje investicije od 8,6 milijardi eura. Do 2030. bi pak godišnja proizvodnja mogla biti 400 TWh uz instaliranu snagu od 154 GW, te godišnje investicije od 10,5 milijardi eura. Latinska Amerika Latinska Amerika ima neke od najboljih resursa vjetra u svijetu, te bi energija iz vjetra trebala igrati ve?u ulogu u pokrivanju potreba za elektri?nom energijom u toj regiji. Zbog toga se ista smatra jednim od najperspektivnijih tržišta za korištenje energije vjetra. Krajem prošle godine je u toj regiji bilo 4.764 MW instalirane snage vjetroelektrane pri ?emu Brazil drži više od 70% instalirane snage. Krajem 2011. godine je bilo samo 2.330 MW instalirane snage, a po svemu sude?i ?e idu?ih godina do?i do velikog rasta instalirane snage u toj regiji.
Prema IEA scenariju ?e instalirana snaga biti 15 GW do 2020. i 25 GW u regiji do 2030. godine. Prema umjerenom scenariju GWEO se predvi?a puno brži rast prema kojem bi instalirana snaga bila 28 GW do 2020. i 82 GW do 2030. godine. Utjecaj na proizvodnju elektri?ne energije iz vjetra bi onda bio poprili?an sa 86 TWh u 2020. i 252 TWh u 2030. godini. Prema naprednom scenariju se može posti?i i mnogo više i to 33 GW do 2020. i do 104 GW do 2030. godine. Proizvodnja bi bila 100 TWh do 2020. i 319 TWh do 2030. godine. Time bi se vrlo pozitivno i direktno utjecalo na regionalni ekonomski razvoj i poslove. Prema tom scenariju bi godišnje investicije iznosile 8,6 milijardi eura do 2030. što je veliki rast u odnosu na samo 1,4 milijardi eura u 2013. godini. Bliski istok IEA regiju definira kao slijede?e države: Bahrain, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Kuvajt, Libanon, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen. Neke države su veliki izvoznici nafte i plina dok su druge veliki uvoznici. Sve bolji ekonomski razvoj pojedinih zemalja u regiji utje?e i na sve ve?u potranju za energijom pri ?emu je danas još uvijek fokus na fosilnim gorivima. Krajem 2011. je regija ima 93 MW vjetroelektrana, ali se zadnjih godina krenulo u razvoj državnih planova za obnovljive izvore enrgije. Vode?a zemlja trenuta?no je Iran koja je na kraju prošle godine imala 91 MW instalirane snage vjetroelektrana.
Prema IEA scenariju bi instalirana snaga vjetroelektrana trebala narasti do 1 GW do 2020. i 11 GW do 2030. godine. Umjereni scenarij procjenjuje malo ve?i rast na 12 GW do 2030., a napredni scenarij predvi?a 14 GW do 2030. godine. Elektri?na energija priozvedena iz vjetroelektrana u ovim scenarijima bi omogu?ila nekim zemljama Bliskog istoka da poboljšaju svoju energetsku neovisnost, te pomogla zemljama sa velikim resursima fosilnih goriva da smanje emisije uglji?nog-dioksida, te postignu uštede u korištenju fosilnih goriva. Ne-OECD Azija IEA u ovu regiju ubacuje sve zemlje Azije osim Kine, Indije, Japana, Južne Koreje i Bliskog istoka. Ova regija uklju?uje zemlje od Afganistana do Mongolije, jugoisto?ne Azije i otoka na Pacifiku. Trenuta?no se vjetroelektrane u regiji razvijaju usporeno ali je potencijal regije ogroman, te uklju?uje i Tajland, Filipine, Vijetnam, Laos, Mongoliju, Pakistan i Šri Lanku.
Prema IEA scenariju nove politike se predvi?a 6 GW do 2020., te 23 GW do 2030. godine. Prema tome bi energjia iz vjetra godišnje proizvodila 14 TWh elektri?ne energije. S obzirom na odli?ne resurse u pojedinim zemljama GWEO umjereni scenarij predvi?a ukupnu instaliranu snagu od 6 GW do 2020. odnosno 31 GW do 2030. godine. Godišnja proizvodnja bi iznosila 15 TWh do 2020. uz uštedu emisija od 9 milijuna tona godišnje. To bi naraslo do 81 TWh do 2030. godine i 48 milijuna tona ušteda emisija stakleni?kih plinova. Godišnje investicije do 2030. bi iznosile 4 milijarde eura te bi otvorile 54.000 poslova. Napredni scenarij pak predvi?a daljnju promociju OIE prema kojem bi godišnje investicije sko?ile na 10 milijardi eura do 2030. godine te bi se otvorilo 211.000 poslova. Instalirana snaga bi do 2030. godine bila 137 GW sa godišnjom proizvodnjom od 361 TWh. OECD Europa Dok u OECD Europi godišnje instalacije po državama variraju, ukupna instalirana snaga godišnje ostaje u istom redu veli?ine. U OECD Europu spadaju sve zemlje Europske Unije osim nekih novih ?lanica navedenih ranije, te Norveška, Švicarska i Island. Prema IEA scenariju bi tržište OECD Europe trebalo narasti na 156 GW u 2016., 185 GW do 2020. i 263 GW do 2030. godine. Prema IEA bi u sektoru bilo zaposleno 220.000 u 2015. s tim da bi ta brojka padala u budu?nosti te bi završila na 173.000 do 2030. godine.
Umjereni scenarij predvi?a pak 153 GW do 2016., 203 GW do 2020. i 337 GW do 2030. godine. Prema tom scenariju bi u 2030. godišnja proizvodnja iz vjetroelektrana bila 886 TWh uz uštedu emisija stakleni?kih plinova od 532 milijuna tona. Prema ovom scenariju bi se broj zaposlenih pove?ao na 236.000 do 2020. te 273.000 do 2030. godine. Napredni scenarij predvi?a rast instalirane snage na 226 GW do 2020. i 386 GW d 2030. godine. Time bi godišnje investicije iznosile 22 milijarde eura do 2020. uz 316.000 zaposlenih u sektoru. U 2030. bi pak godišnja proizvodnja iznosila 1.014 TWh uz izbjegavanje emisija stakleni?kih plinova od 609 milijuna tona. OECD Pacifik Geografija i stanovništvo ?etiri zemlje uklju?ene u ovu regiju ?ine Australiju, Novi Zeland, Japan i Južnu Koreju su prili?no razli?ite. Novi Zeland i Južna Koreja su udaljeni 10.000 kilometara i imaju totalno druga?iju klimu. Ipak ono što ih veže je visoka energetska potrošnja, velika razvijenost te smanjenje emisija prema Kyoto protokolu (vrijedi za sve osim za Južnu Koreju). Scenarij Nove politike IEA o?ekuje instaliranu snagu od 19 GW do 2020. godine uz porast na 43 GW do 2030. godine. Utjecaj na ukupnu ekonomiju i klimu bi po ovom scenariju bio marginalan s obzirom na ekonomsku i politi?ku mo? ovih zemalja. Godišnje investicije bi iznosile 2,5 milijardi eura do 2020. te bi narasle na 2,7 milijardi eura do 2030. godine. Uzmemo li u obzir klimatske promjene utjecaj energije vjetra bi bio mali, te bi se njome uštedilo samo 30 milijuna tona uglji?nog-dioksida do 2020. i 68 milijuna tona do 2030. godine. Samo Japan je prošle godine imao emisije od 1,32 milijarde tona uglji?nog-dioksida.
Umjereni scenarij pak predvi?a 45 GW vjetroelektrana do 2030. godine, dok napredni scenarij predvi?a 79 GW u istom scenariju. Do 2020. godine bi instalirana snaga po ovim scenarijima bila prakti?ki jednaka kao i kod IEA. Sa 79 GW instalirane snage bi godišnja proizvodnja bila 208 TWh uz uštedu emisija od 125 milijuna tona uglji?nog-dioksida godišnje. Skoro 6,3 milijardi eura investicija godišnje bi teklo do 2030. godine, a sektor bi zapošljavao preko 105.000 ljudi. OCED Sjeverna Amerika IEA-ina Sjeverna Amerika je definirana sa Kanadom, SAD-om i Meksikom pri ?emu neke regije imaju odli?ne resurse vjetra. U ovoj regiji imamo tri razli?ita tržišta Kanade, Meksika i Sjedinjenih Ameri?kih Država pri ?emu razli?ite regije odnosno savezne države u Kanadi i SAD-u imaju vlasititu politiku, te postoji ve?a varijabilnost izme?u regija nego u jednoj Kini.
Prema IEA scenariju se o?ekuje 118 GW do 2020. i 181 GW do 2030. godine. Godišnja proizvodnja iz vjetra bi bila 341 TWh uz uštedu emisija od 205 milijuna tona godišnje do 2020. Do 2030. godine bi bilo 540 TWh uz uštedu emisija od 324 milijuna tona. S druge strane GWEO scenariji predvi?aju puno važniju ulogu energije vjetra do 2020. odnosno 2030. godine. Prema umjerenom scenariju bi instalirana snaga vjetroelektrana narasla sa 70,8 GW u 2013. na 156 GW do 2020. odnosno 296 GW do 2030. godine. Godišnja proizvodnja elektri?ne energije bi bila 881 TWh do 2030. uz uštedu emisija od 529 milijuna tona. Po ovom scenariju vršne investicije bi bile oko 2020. sa 15 milijardi eura godišnje, te bi se stabilizirale tokom desetlje?a do 2030. godine. Prema naprednom scneariju bi bilo ?ak 174 GW do 2020. i 400 GW do 2030. godine. Time bi se do 2030. godišnje štedilo ?ak 715 milijuna tona uglji?nog-dioksida uz 419.000 zaposlenih ljudi u industriji, te godišnju proizvodnju iz energije vjetra od ?ak 1.191 TWh na podru?u Sjeverne Amerike. Svijet Kada bi se svi prije navedeni scenariji zbrojili dobili bi podatke koji su vidljivi u tablici.
Prema IEA scenariju bi tako bilo 573 GW vjetroelektrana do 2020. pri ?emu bi ta brojka narasla na 880 GW do 2030. i 1.471 GW do 2050. godine (sama tablica je ovdje proširena za razdoblje do 2050. godine). U tablici osim instalirane snage može se po scenarijima vidjeti i godišnji rast, godišnje instalacije, proizvodnju elektri?ne energije, penetraciju energije vjetra u svjetskoj proizvodnji i to ovisno da li ?e potražnja u svijetu rasti ubrzano ili usporeno, uštede u emisijama uglji?nog-dioksida, kapitalne troškove, investicije i ukupnu zaposlenost u sektoru. U umjerenom scenariju GWEO-a bi se pak dostiglo 712 GW do 2020., 1.480 GW do 2030. i 2.672 GW do 2050. godine. U naprednom scenariju su brojke još fascinantnije, te se govori o 801 GW do 2020., 1.934 GW do 2030. i ?ak 4.042 GW do 2050. godine. Prema ovom naprednom scenariju bi tako u sektoru do 2050. godine radilo 3,86 miljuna ljudi, godišnje investicije bi bile ve?e od 100 milijardi eura, a energija vjetra bi pokrivala 25 do 30% potreba za elektri?nom energijom svijeta. Godišnja proizvodnja bi tada bila 10.624 TWh elektri?ne energije. Ukoliko se te brojke ostvare do 2050. godine, to bi zna?ilo veliku pobjedu za energiju vjetra odnosno obnovljive izvore energije u svijetu. |
Zadnje vijesti
