Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

GWEC-ov i Greenpeace-ov Global Wind Energy Outlook 2014 E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 26 Listopad 2014 22:32

Svjetsko vijeće za energiju vjetra (GWEC) i Greenpeace International su objavili 2014. izdanje Svjetskog pogleda na energiju vjetra (GWEO). U slijedećih par članaka ćemo prenijeti najvažnije informacije iz izvještaja. Ukoliko vas zanimaju osnovni zaključci izvještaja, njih smo prenijeli ovdje.

Scenariji GWEO-a

Tri vizije budućnosti

Svjetski pogled na energiju vjetra (GWEO) istražuje budućnost industrije energije vjetra te radi predviđanja za 2020., 2030. i 2050. godinu. Kao osnovni scenarij razvoja je uzet scenarij Nova politika od Međunarodne energetske agencije, te su uz to razvijena dva scenarija za ovu publikaciju: GWEO Umjereni scenarij i GWEO Napredni scenarij.

Oba GWEO scenarija su se razvila tokom godina kao suradnja između GWEC-a, Greenpeacea i Njemačkog Aerospace Centra. Sama predviđanja o industriji su trenutačno još teža nego inače zbog neizvjesne budućnosti razvoja obnovljivih izvora energije. Ipak zbog sve važnije uloge energije vjetra u elektroenergetskom sustavu, različiti scenariji iz industrije su počeli konvergirati. U ovim člancima će se predstaviti svaki od tri scenarija za svaku od 10 IEA regija kao i ukupni iznosi za 2020. i 2030. godinu.

Rezultati svjetskih scenarija

IEA-in scenarija Nova politika pokazuje da će se svjetsko tržište vjetroelektrana vratiti na nivoe iz 2012. godine tokom 2016., te da će nakon toga lagano padati dok 2020. godine ne dostigne godišnju instalaciju iz 2010. Nakon toga će samo polako rasti, te nakon nekoliko godina ponovno stagnirati do 2030. godine.

Umjereni scenarij GWEO-a reflektira svijet koji radi manje više po uobičajenom poslovnom scenariju pri čemu enerija iz vjetra i dalje raste, ali se bori protiv drugih poticanih tehnologija, bez povezanog tržišta. Nestabilnost poticaja će se smanjiti, ali je još uvijek faktor.


Slika 1: Ukupna svjetska instalirana snaga vjetroelektrana po scenarijama do 2050.

Napredni scenarij GWEO-a pokauje potencijal energije vjetra da proizvede 25 do 30% svjetskih potreba za električnom energijom uz jaku potporu međunarodne zajednice koja želi postići klimatske ciljeve, a državna energetska politika želi osigurati energetsku sigurnost, stabilnost cijena te otvara poslove.

Rast energije vjetra se bazira na kombinaciji povijesnih trendova, novi i nadolazećih tržišta, te pretpostavkama o smjeru ukupnih klimatskih i energetskih politika. Iako se dvocifreni rast u oba GWEO scenarija čini velik, on je iznosio 26% u prosjeku zadnjih 18 godina, a godišnji rast tržišta je bio malo manji i to 23%.

Umjereni scenarij počinje sa otprilike 14% rasta 2014. godine, te završava na 10% do 2020. godine i na 6% do 2030. IEA-in rast je 12% ove godne, pada na 7% do 2020., te završava na 3% do 2030. Kod naprednog scenarija kumulativni rast počinje sa 15% te pada na 13% do kraja desetljeća, a završava na 6% do 2030. godine.

Rezultati scenarija

Prema IEA-inom scenariju tržište će raći do 2016. godine, te će onda pasti na ispod 40 GW/godišnje do kraja desetljeća, a do 2030. godine će pasti na 33 GW/godišnje na čemu manje više ostaje skroz do 2050. godine. Na bazi toga bi do 2020. godine bilo 611 GW, a do 2030. godine 964 GW što je otprilike 50 GW više nego što se prema ovom scenariju predviđalo prije dvije godine.


Slika 2: Ukupna  instalirana snaga vjetroelektrana 2020. i 2030. po scenarijama po regijama

Umjereni scenarij predviđa godišnje tržište iznad 65 GW/godišnje do 2020. godine sa ukupnom instaliranom snagom od 712 GW do 2020. Ovo je 50 GW manje nego što se predviđalo prije dvije godine što pokazuje da je dugoročni utjecaj nedostatka rasta zadnjih par godina velik. Ipak očekuje se priličan rast nakon 2020. godine pri čemu bi godišnja instalacija bila iznad 85 GW do 2030. čime bi se dostiglo 1.500 GW do kraja desetljeća.

Napredni scenarij GWEO-a odražava ambiciozan rast tokom ovog desetljeća, te predviđa brže ostvarivanje dekarbonizacije elektroenergetskog sektora nego sukladno trenutnim trendovima. Godišnje tržište bi naraslo na iznad 90 GW do kraja desetljeća čime bi se dostiglo 800 GW do 2020. godine i čak 2.000 GW do 2030. godine. To se može postići samo sa robusnim klimatskim režimom, te političkom voljom da se smanje klimatske promjene na svjetskoj razini što se do sada nije dogodilo.

Proizvodnja i udio u opskrbi električne energije

Nazivna snaga, promjer rotora i prosječna visina vjetroagregata je konstantno rasla tokom godina. Dok je prosječna veličina vjetroagregata prilično varirala od zemlje do zemlje i od regije do regije, prosječna veličina vjetroagregata prošle godine je bila 1,93 MW naspram prosječne instalirane snage vjetroagregata od 1,34 MW za sve postojeće vjetroagregate na svijetu čime se vidi i daljnji rast. Ovo bi se trebalo nastaviti pogotovo zbog sve većih priobalnih vjetroagregata, te veće efikasnosti vjetroagregata koji se razvijaju na način da iskoriste maksimalnu količinu energiju iz novih lokacija kao i zamjenu starih sa novima na lokacijama koje su u pogonu već 20 godina. Također treba napomenuti da postoji trend instalacije manjih vjetroagregata na više stupove sa dužim lopaticama na lokacijama bliže distributivnim centrima gdje su prosječne brzine vjetra niže. To je najčešće i bliže velikih gradova koji troše najviše električne energije.

Faktor iskorištenja vjetroagregata (brojka koja ukazuje na postotak godišnjeg vremena u kojem vjetroagregat radi na nazivnoj snazi) ponajviše ovisi o resursima vjetra na lokaciji, ali i o efikasnosti vjetroagregata, činjenici da li VA odgovara lokaciji, te dostupnosti tokom radnog vijeka. Na primjer 1 MW vjetroagregat sa faktorom iskorištenja od 25% će godišnje proizvesti 2190 MWh električne energije dok će 2 MW sa 35% faktorom iskorištenja proizvesti čak 6132 MWh električne energije u godini. Prosječni faktori iskorištenja danas su otprilike 28%, ali ovise od regije do regije, te isti raste sa razvojem na vjetrovitim lokacijama kao što su Brazil, Meksiko i slično. Osim toga sve više se razvijaju posebni vjetroagregati za lokacije sa nižim resursima vjetra. Obično se radi o višim stupovima sa manjim generatorima i dužim lopaticama.

Ipak za GWEO scenarij je ostavljen faktor iskorištenja od 28% do 2020. godine, nakon čega je isti povećan na 30%. Realnost je da će ipak biti veći od 30% s obzirom na trendove razvoja vjetroagegata.

U idućem članku očekujte daljnji svjetski pregled po scenarijima.

Tags:     gweo      gwec      greenpeace      iea      vjetroelektrane      lopatice      svjetki pogled na energiju vjetra      scenariji      umjereni      napredni
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?