Svjetsko vije?e za energiju vjetra (GWEC) i Greenpeace International su objavili 2014. izdanje Svjetskog pogleda na energiju vjetra (GWEO). U slijede?ih par ?lanaka ?emo prenijeti najva�nije informacije iz izvje�taja. Ukoliko vas zanimaju osnovni zaklju?ci izvje�taja, njih smo prenijeli ovdje.

Scenariji GWEO-a

Tri vizije budu?nosti

Svjetski pogled na energiju vjetra (GWEO) istra�uje budu?nost industrije energije vjetra te radi predvi?anja za 2020., 2030. i 2050. godinu. Kao osnovni scenarij razvoja je uzet scenarij Nova politika od Me?unarodne energetske agencije, te su uz to razvijena dva scenarija za ovu publikaciju: GWEO Umjereni scenarij i GWEO Napredni scenarij.

Oba GWEO scenarija su se razvila tokom godina kao suradnja izme?u GWEC-a, Greenpeacea i Njema?kog Aerospace Centra. Sama predvi?anja o industriji su trenuta?no jo� te�a nego ina?e zbog neizvjesne budu?nosti razvoja obnovljivih izvora energije. Ipak zbog sve va�nije uloge energije vjetra u elektroenergetskom sustavu, razli?iti scenariji iz industrije su po?eli konvergirati. U ovim ?lancima ?e se predstaviti svaki od tri scenarija za svaku od 10 IEA regija kao i ukupni iznosi za 2020. i 2030. godinu.

Rezultati svjetskih scenarija

IEA-in scenarija Nova politika pokazuje da ?e se svjetsko tr�i�te vjetroelektrana vratiti na nivoe iz 2012. godine tokom 2016., te da ?e nakon toga lagano padati dok 2020. godine ne dostigne godi�nju instalaciju iz 2010. Nakon toga ?e samo polako rasti, te nakon nekoliko godina ponovno stagnirati do 2030. godine.

Umjereni scenarij GWEO-a reflektira svijet koji radi manje vi�e po uobi?ajenom poslovnom scenariju pri ?emu enerija iz vjetra i dalje raste, ali se bori protiv drugih poticanih tehnologija, bez povezanog tr�i�ta. Nestabilnost poticaja ?e se smanjiti, ali je jo� uvijek faktor.

Slika 1: Ukupna svjetska instalirana snaga vjetroelektrana po scenarijama do 2050.

Napredni scenarij GWEO-a pokauje potencijal energije vjetra da proizvede 25 do 30% svjetskih potreba za elektri?nom energijom uz jaku potporu me?unarodne zajednice koja �eli posti?i klimatske ciljeve, a dr�avna energetska politika �eli osigurati energetsku sigurnost, stabilnost cijena te otvara poslove.

Rast energije vjetra se bazira na kombinaciji povijesnih trendova, novi i nadolaze?ih tr�i�ta, te pretpostavkama o smjeru ukupnih klimatskih i energetskih politika. Iako se dvocifreni rast u oba GWEO scenarija ?ini velik, on je iznosio 26% u prosjeku zadnjih 18 godina, a godi�nji rast tr�i�ta je bio malo manji i to 23%.

Umjereni scenarij po?inje sa otprilike 14% rasta 2014. godine, te zavr�ava na 10% do 2020. godine i na 6% do 2030. IEA-in rast je 12% ove godne, pada na 7% do 2020., te zavr�ava na 3% do 2030. Kod naprednog scenarija kumulativni rast po?inje sa 15% te pada na 13% do kraja desetlje?a, a zavr�ava na 6% do 2030. godine.

Rezultati scenarija

Prema IEA-inom scenariju tr�i�te ?e ra?i do 2016. godine, te ?e onda pasti na ispod 40 GW/godi�nje do kraja desetlje?a, a do 2030. godine ?e pasti na 33 GW/godi�nje na ?emu manje vi�e ostaje skroz do 2050. godine. Na bazi toga bi do 2020. godine bilo 611 GW, a do 2030. godine 964 GW �to je otprilike 50 GW vi�e nego �to se prema ovom scenariju predvi?alo prije dvije godine.

Slika 2: Ukupna �instalirana snaga vjetroelektrana 2020. i 2030. po scenarijama po regijama

Umjereni scenarij predvi?a godi�nje tr�i�te iznad 65 GW/godi�nje do 2020. godine sa ukupnom instaliranom snagom od 712 GW do 2020. Ovo je 50 GW manje nego �to se predvi?alo prije dvije godine �to pokazuje da je dugoro?ni utjecaj nedostatka rasta zadnjih par godina velik. Ipak o?ekuje se prili?an rast nakon 2020. godine pri ?emu bi godi�nja instalacija bila iznad 85 GW do 2030. ?ime bi se dostiglo 1.500 GW do kraja desetlje?a.

Napredni scenarij GWEO-a odra�ava ambiciozan rast tokom ovog desetlje?a, te predvi?a br�e ostvarivanje dekarbonizacije elektroenergetskog sektora nego sukladno trenutnim trendovima. Godi�nje tr�i�te bi naraslo na iznad 90 GW do kraja desetlje?a ?ime bi se dostiglo 800 GW do 2020. godine i ?ak 2.000 GW do 2030. godine. To se mo�e posti?i samo sa robusnim klimatskim re�imom, te politi?kom voljom da se smanje klimatske promjene na svjetskoj razini �to se do sada nije dogodilo.

Proizvodnja i udio u opskrbi elektri?ne energije

Nazivna snaga, promjer rotora i prosje?na visina vjetroagregata je konstantno rasla tokom godina. Dok je prosje?na veli?ina vjetroagregata prili?no varirala od zemlje do zemlje i od regije do regije, prosje?na veli?ina vjetroagregata pro�le godine je bila 1,93 MW naspram prosje?ne instalirane snage vjetroagregata od 1,34 MW za sve postoje?e vjetroagregate na svijetu ?ime se vidi i daljnji rast. Ovo bi se trebalo nastaviti pogotovo zbog sve ve?ih priobalnih vjetroagregata, te ve?e efikasnosti vjetroagregata koji se razvijaju na na?in da iskoriste maksimalnu koli?inu energiju iz novih lokacija kao i zamjenu starih sa novima na lokacijama koje su u pogonu ve? 20 godina. Tako?er treba napomenuti da postoji trend instalacije manjih vjetroagregata na vi�e stupove sa du�im lopaticama na lokacijama bli�e distributivnim centrima gdje su prosje?ne brzine vjetra ni�e. To je naj?e�?e i bli�e velikih gradova koji tro�e najvi�e elektri?ne energije.

Faktor iskori�tenja vjetroagregata (brojka koja ukazuje na postotak godi�njeg vremena u kojem vjetroagregat radi na nazivnoj snazi) ponajvi�e ovisi o resursima vjetra na lokaciji, ali i o efikasnosti vjetroagregata, ?injenici da li VA odgovara lokaciji, te dostupnosti tokom radnog vijeka. Na primjer 1 MW vjetroagregat sa faktorom iskori�tenja od 25% ?e godi�nje proizvesti 2190 MWh elektri?ne energije dok ?e 2 MW sa 35% faktorom iskori�tenja proizvesti ?ak 6132 MWh elektri?ne energije u godini. Prosje?ni faktori iskori�tenja danas su otprilike 28%, ali ovise od regije do regije, te isti raste sa razvojem na vjetrovitim lokacijama kao �to su Brazil, Meksiko i sli?no. Osim toga sve vi�e se razvijaju posebni vjetroagregati za lokacije sa ni�im resursima vjetra. Obi?no se radi o vi�im stupovima sa manjim generatorima i du�im lopaticama.

Ipak za GWEO scenarij je ostavljen faktor iskori�tenja od 28% do 2020. godine, nakon ?ega je isti pove?an na 30%. Realnost je da ?e ipak biti ve?i od 30% s obzirom na trendove razvoja vjetroagegata.

U idu?em ?lanku o?ekujte daljnji svjetski pregled po scenarijima.