Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Nove smjernice za klimatsko i energetsko zakonodavstvo do 2030. godine E-mail
Autor Iva Zelenko   
Subota, 25 Listopad 2014 10:48

Europska komisija jučer je objavila nove smjernice, odnosno ciljeve za donošenje zakonodavnih odluka vezanih uz pitanje klime i energetike u razdoblju do 2030. godine. Smjernice se odnose na smanjenje emisija, sustav trgovanja emisijama (ETS), obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, stvaranje jedinstvenog, funkcionalnog, energetskog tržišta i energetsku sigurnost.

Europsko vijeće pozvalo je zemlje članice EU da najkasnije do kraja prve četvrtine 2015. godine odrede svoje energetske ciljeve i zakonodavne mjere do 2030. godine, te da ti klimatski i energetski ciljevi budu ambiciozni.

Vijeće je prihvatilo obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine u odnosu na razinu emisije iz 1990. godine. Cilj se odnosi na sve zemlje članice EU, koje smanjenje emisija moraju provesti na financijski najučinkoviti način. Dodatno, do 2030. godine, emisije sektora unutar ETS-a moraju biti smanjenje za 43% u odnosu na razinu iz 2005. godine, dok emisije u sektorima izvan ETS moraju biti smanjene za 30% u odnosu na razinu iz 2005. godine.

Kvalitetan, reformiran sustav trgovanja emisijama (ETS) biti će osnovna europska mjera za ostvarivanje stabilizacije tržišta, a godišnji faktor smanjenja maksimalno dozvoljenih emisija biti će povećan sa 1,7% na 2,2% i vrijediti će od 2021. godine na dalje. Postojeće mjere nastaviti će se i u razdoblju nakon 2020. godine kako bi se smanjio rizik povećanja emisija CO2, i to sve dok se u drugim gospodarstvima ne provedu jednako učinkovite mjere. Određeni industrijski sektori i dalje će dobivati besplatne emisijske dozvole, ali pojedinosti u vezi s europskim tržištem emisijskih jedinica bit će poznate tek iduće godine kad Komisija izradi zakonski tekst.

Do 2030. godine zemlje članice će u svojem elektroenergetskom miksu morati imati najmanje 27% energije iz obnovljivih izvora, i taj je cilj obvezujuć na razini Unije. Također, određen je i indikativni cilj od 27% za mjere energetske učinkovitosti i energetskih ušteda, koji se revizijom 2020. godine može povećati na i do 30%.

Vijeće je istaknulo značaj u potpunosti povezanog i učinkovitog unutarnjeg energetskog tržišta, te je pozvalo Europsku komisiju da osigura sve kako bi se ispunio cilj od minimalno 10% povezanosti elektroenergetske mreže najkasnije do 2020. godine. Posebna pažnja stavljena je na integraciju energetskih tržišta koja još nisu ostvarila zadani minimum, a to su baltičke države, Portugal i Španjolska. Također je dogovoreno da će se do 2030. godine povezanost među europskim elektroenergetskim tržištima povećati za 15%.

Povećanje sigurnosti isporuke i smanjenje ovisnosti o uvoznoj električnoj energiji i plin još je jedan cilj Vijeća, koje je istaknulo kako je sigurnost isporuke moguće povećati okrećući se obnovljivim izvorima i održivim tehnologijama smanjenja emisija ugljičnog dioksida. Dodatno, za zemlje nižeg prosječnog dohotka, među kojima je i Hrvatska, dogovoren je financijski mehanizam potpore investicijama u modernizaciju energetike i energetsku učinkovitost.

U Greenpeace-u smatraju kako su ovakvim odlukama čelnici EU povukli ručnu kočnicu čistoj energetici, te da globalna borba protiv klimatskih promjena treba radikalnu šok-terapiju. Zoran Tomić, voditelj Greenpeace-a u Hrvatskoj, dodatno je istaknuo kako je ono što EU nudi tek "šačica mirišljavih soli", dok ljudi diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj žele čistiju energiju. I Europa i Hrvatska mogu i moraju učiniti više da se zaustavi poguban utjecaj klimatskih promjena.

Iduće godine nova Europska komisija na čelu s Jean-Claude Junckerom pripremit će zakonske mjere za provedbu navedenih ciljeva u zemljama EU. Novi predsjednik Komisije i njegov tim ističu kako žele Europu koja će biti lider u obnovljivoj energetici. Sada su na potezu da donesu snažne klimatsko-energetske mjere. Posebno je važno da te mjere ne daju popust prljavoj energetici i teškoj industriji, što je do sada bio slučaj, zaključio je Tomić.

Dogovor čelnika EU važan je za Europu, ali on je ujedno i polazišna točka za ključne pregovore o klimi iduće godine u Parizu. Čelnici EU ostavili su mogućnost da se na pariškoj konferenciji poveća cilj za smanjenje emisija. Greenpeace ih poziva da ambicije povećaju tako što će postupno isključivati ugljen i nuklearnu energiju, a pripremati se za gospodarstvo pogonjeno 100% obnovljivom energijom.

 

Izvor: http://www.consilium.europa.eu/, http://www.greenpeace.org/croatia/hr/

Tags:     EU      Greenpeace      ciljevi      smjernice      2020      2030      energetska učinkovitost      međunarodno tržište      ETS      energetska siurnost
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?