Prema IEA na podru?ju Isto?ne Europe (uz dodatak Balti?kih zemalja, svih zemalja biv�eg Sovjetskog Saveza, te Cipar i Maltu) je u kolovozu ove godine bilo 30 projekata vjetroelektrana u razvoju kao dio mehanizma zajedni?ke realizacije (Annex 1 Kyoto Protokola) s ukupno instaliranom snagom od 1.280 MW. Najve?i takav projekt je u Ukrajini i ima 300 MW.

Po�to je u istra�ivanju uzet veliki broj dr�ava, koje imaju potpuno razli?itu veli?inu, broj stanovnika, ekonomiju i stupanj razvoja pregled potencijala u ovom ?lanku ?e se odraditi po dr�avama kako bi se mogao ste?i dojam do kojeg stupnja razvoja je stigla koja dr�ava i kakav je njen budu?i potencijal.

Potencijal, regulativa i budu?nost regije

Cijelo podru?je Euroazije ima dobre potencijale za proizvodnju elektri?ne energije iz vjetra, ali stupanj razvoja varira od minimalnog odnosno nikakvog, pa do napretka koji bi se mogao mjeriti i sa dr�avama Zapadne Europe. Na�alost jo� nisu napravljene osnovne procjene potencijala za neke zemlje biv�eg SSSR-a, koje su smje�tene u centralnoj Aziji. Trenuta?no su glavni pokreta?i razvoja na ovom ogromnom podru?ju zemlje koje su u�le u Europsku Uniju, po�to one imaju obveze Europske Unije za proizvodnjom odre?ene koli?ine elektri?ne energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Tu se radi o Sloveniji, Litvi, Latviji, Estoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Postoji jo� jedan poticaj za sve zemlje potpisnice Kyoto protokola koji se zove mehanizam zajedni?ke realizacije. Prema Annexu 1 tog protokola svaka industrijalizirana zemlja mo�e ulagati u projekte smanjivanja emisija �tetnih plinova u nekoj drugoj dr�avi kao alternativa smanjivanju svojih emisija �tetnih plinova. Ve?ina takvih projekata se fokusira na dva najve?a tr�i�ta, koja jo� nisu u Europskoj Uniji, Ukrajini i Rusiji.

Svjetski pregled energije vjetra (GWEO) i Me?unarodna agencija za energiju (IEA) imaju scenarije za razvoj vjetroelektrana na ovom podru?ju. Prema GWEO te�ko je procijeniti, pogotovo u kratkom i srednjem roku, kako ?e se razvijati obnovljivi izvori, odnosno vjetroelektrane. Uo?ljivi napredak ?e se mo?i posti?i samo jakom politi?kom voljom i razli?itim poticajima za razvoj tehnologija vjetroelektrana. Ako takve volje ne bude, tr�i�te ?e uglavnom stagnirati odnosno eventualno blago rasti.

Prema IEA stagnacija odnosno minimalni rast je referentni scenarij prema kojem ?e sa 215 MW godi�njih instaliranih vjetroelektrana u 2009. godini, 2015. biti 500 MW, a 2030. 750 MW. Prema tom scenariju bi do 2030. bilo instalirano 13 GW vjetroelektrana. To bi bio stvarno porazan rezultat s obzirom na potencijal cijele regije. Prosje?ni scenarij je puno manje crn, i prema njemu bi se godi�nje instaliralo 2 GW 2020. i 8 GW 2030. godine. Ukupno bi 2020. bilo instalirano 12 GW, a 2030. 71 GW.

Napredni scenarij je jo� malo bolji i on procjenjuje 15,8 instaliranih GW do 2020., odnosno 4 GW u 2020. i 10 GW godi�nje do 2030. Prema tom naprednome scenariju bi do 2030. vi�e od 145.000 ljudi radilo u sektoru vjetra, dok bi u prosje?nome scenariju 2030. bilo 121.500 radnih mjesta, a u stagnacijskom samo 8.500 ljudi zaposlenih u tom sektoru.

�