Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Razvoj vjetroelektrana u Istočnoj Europi i bivšem SSSR-u E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 23 Studeni 2010 14:42

Prema IEA na području Istočne Europe (uz dodatak Baltičkih zemalja, svih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, te Cipar i Maltu) je u kolovozu ove godine bilo 30 projekata vjetroelektrana u razvoju kao dio mehanizma zajedničke realizacije (Annex 1 Kyoto Protokola) s ukupno instaliranom snagom od 1.280 MW. Najveći takav projekt je u Ukrajini i ima 300 MW.

Pošto je u istraživanju uzet veliki broj država, koje imaju potpuno različitu veličinu, broj stanovnika, ekonomiju i stupanj razvoja pregled potencijala u ovom članku će se odraditi po državama kako bi se mogao steći dojam do kojeg stupnja razvoja je stigla koja država i kakav je njen budući potencijal.

vjetroagregat

Potencijal, regulativa i budućnost regije

Cijelo područje Euroazije ima dobre potencijale za proizvodnju električne energije iz vjetra, ali stupanj razvoja varira od minimalnog odnosno nikakvog, pa do napretka koji bi se mogao mjeriti i sa državama Zapadne Europe. Nažalost još nisu napravljene osnovne procjene potencijala za neke zemlje bivšeg SSSR-a, koje su smještene u centralnoj Aziji. Trenutačno su glavni pokretači razvoja na ovom ogromnom području zemlje koje su ušle u Europsku Uniju, pošto one imaju obveze Europske Unije za proizvodnjom određene količine električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Tu se radi o Sloveniji, Litvi, Latviji, Estoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Postoji još jedan poticaj za sve zemlje potpisnice Kyoto protokola koji se zove mehanizam zajedničke realizacije. Prema Annexu 1 tog protokola svaka industrijalizirana zemlja može ulagati u projekte smanjivanja emisija štetnih plinova u nekoj drugoj državi kao alternativa smanjivanju svojih emisija štetnih plinova. Većina takvih projekata se fokusira na dva najveća tržišta, koja još nisu u Europskoj Uniji, Ukrajini i Rusiji.

Svjetski pregled energije vjetra (GWEO) i Međunarodna agencija za energiju (IEA) imaju scenarije za razvoj vjetroelektrana na ovom području. Prema GWEO teško je procijeniti, pogotovo u kratkom i srednjem roku, kako će se razvijati obnovljivi izvori, odnosno vjetroelektrane. Uočljivi napredak će se moći postići samo jakom političkom voljom i različitim poticajima za razvoj tehnologija vjetroelektrana. Ako takve volje ne bude, tržište će uglavnom stagnirati odnosno eventualno blago rasti.

Prema IEA stagnacija odnosno minimalni rast je referentni scenarij prema kojem će sa 215 MW godišnjih instaliranih vjetroelektrana u 2009. godini, 2015. biti 500 MW, a 2030. 750 MW. Prema tom scenariju bi do 2030. bilo instalirano 13 GW vjetroelektrana. To bi bio stvarno porazan rezultat s obzirom na potencijal cijele regije. Prosječni scenarij je puno manje crn, i prema njemu bi se godišnje instaliralo 2 GW 2020. i 8 GW 2030. godine. Ukupno bi 2020. bilo instalirano 12 GW, a 2030. 71 GW.

Napredni scenarij je još malo bolji i on procjenjuje 15,8 instaliranih GW do 2020., odnosno 4 GW u 2020. i 10 GW godišnje do 2030. Prema tom naprednome scenariju bi do 2030. više od 145.000 ljudi radilo u sektoru vjetra, dok bi u prosječnome scenariju 2030. bilo 121.500 radnih mjesta, a u stagnacijskom samo 8.500 ljudi zaposlenih u tom sektoru.

 



Index članka
Razvoj vjetroelektrana u Istočnoj Europi i bivšem SSSR-u
Pregled po drzavama
Pregled po drzavama #2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?