Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IEA objavila Tehnološki plan razvoja vjetra izdanje za 2013. godinu - sedmi završni dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 23 Rujan 2014 22:33

Međunarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. godine je objavila dopunu Tehnološkog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji puta izrađena 2009. godine. U nizu članaka koje planiramo objaviti će se prenijeti sve najvažnije informacije i zaključci izvještaja pri čemu je ovo završni članak o ovoj temi.

Sistemska integracija - akcije i vremenski okviri

Efektivni mehanizmi za integraciju energije vjetra su ključan čimbenik da se postignu ciljevi. Potrebne su specifične akcije da se promovira kvalitetnije korištenje prijenosne mreže,te unaprijedi rad elektroenergetskog sustava.

Velika većina najboljih potencijala vjetra su udaljeni od mjesta koja imaju veliku potražnju za energijom. Čak i kada je mreža blizu je najčešće stara barem 40 godina, te je treba unaprijediti. Europska mreža operatora prijenosnih elektroenergetskih mreža (ENTSO-E) je identificirala oko 100 uskih točaka u prijenosnoj mreži koje treba popraviti/unaprijediti zbog sigurnosti opskrbe. Nadolazeća tehnologija podzemnih kablova bi mogla pomoći s ekološke strane, ali uz određeni trošak. Razvoj prijenosne mreže je nužan za budući razvoj energije vjetra, te se njihov razvojni plan mora inkorporirati u planiranje budućnosti. Puno korištenje trenutačne mreže je također bitno kako bi se izbjegla ograničenja u proizvodnji energije vjetra. Vlade i energetski regulatori bi trebali ubrzati razvoj integriranih ekonomski optimalnih planova za nove prijenosne mreže.

Kina također razvija svoj projekt povezivanja zapada i istoka kroz tri koridora elektroenergetske mreže koja spajaju centre potražnje na obali na istoku sa novom instaliranom snagom na sjeveru, jugu i u središnjem dijelu Kine. Svaki koridor bi trebao moći prenositi 40 GW do 2020. godine. To bi trebalo donekle riješiti ograničenja u proizvodnji vjetroelektrana koja su se pojavila u Kini zadnjih godina.

Postoji mogućnost da će se za razvoj prijenosnih mreža morati uvesti poticaji kako bi se izgradili potrebni koridori. Jedan od dodatnih problema je da nitko ne želi prvi investirati - i developer vjetroelektrane i operator prijenosne mreže moraju biti sigurni da im investicija neće propasti. Zbog toga je poželjno uvesti jednu agenciju koja planira i daje dozvole za cijele projekte što se već donekle radi u Njemačkoj, te se slično planira i u SAD-u.

Pouzdani rad sustava sa velikim udjelom energije vjetra

Varijabilnost i nesigurnost nisu nove stvari u elektroenergetskom sustavu. S obzirom da potražnja varira o satu, danu i godišnjem dobu sustavi moraju imati dovoljni kapaciteta da brzo reagiraju na opterećenja koja uključuju kriva predviđanja i nepredvidive događaje. Iskustva pokazuju da udio vjetra od 5-10%  ne utječe na sustav na način da se moraju uvesti promjene. Sa većom penetracijom vjetra će trebati veće rezerve za osiguravanje sigurnosti opskrbe. Izazov se sastoji u tome da integracija vjetroelektrana mora biti takva da bude troškovno isplativa uz sigurnost opskrbe bez velikih rezervi.

Zbog toga treba poboljšati predviđanja za bolju integraciju vjetroelektrana. Predviđanja do dan dva unaprijed je primarni alat u upravljanju nesigurnostima. Isto tako treba biti pripravan na ekstremne uvjete kao što su oluje. Također treba poboljšati balans i razmjenu sa okolnim područjima, odnosno državama kao što se radi u Skandinaviji i Njemačkoj. Također treba dodatno standardizirati mrežna pravila za vjetroagregate.

Korištenje fleksibilnih rezervi u odgovaraćujem vremenu je isto tako vitalno za veću penetraciju energije vjetra. Tržište mora biti organizirano na način da se potiču investicije svih fleksibilnih resursa u regiji. Takve investicije treba subvencioniati, a dio rješenja se može postići i kroz pametne mreže.

Treba provesti i velike studije za identifikaciju izazova koje operatori sustava moraju proći zbog veće integracije energije vjetra. Oni bi trebali unaprijed dobiti predviđanja proizvodnje kako bi mogli adekvatno planirati, te bi se trebali konzultirati sa proizvođačima vjetroagregata kako bi mogli uvidjeti mogućnosti vjetroagregatata u pružanju pomoćnih usluga. Fleksibilnost sustava se mora povećati. Sa većom penetracijom energije vjetra može se predvidjeti da konvencionalne elektrane proizvode manje od 50% potrebne električne energije što znači da operatori mreže moraju provjeriti kako se sustav onda ponaša, te provjeriti stabilnost istoga.

Ograničenja proizvodnje iz energije vjetra postaju sve veći problem u Kini, na sjeveru Njemačke, u Texasu, SAD-u i Španjolskoj. Ovakve situacije su manje više rješene unaprjeđenjem mreže, osim u Kini gdje postoji prevelika nefleksibilnost sustava. Ograničenja bi trebala postati veći problem ako penetracija vjetra nadmaši 30%. Ovaj problem treba rješiti za budućnost investicija u sektoru, a jedno od rješenja je kompenzacija ograničenja.

Politika, financiranje i prihavaćanje javnosti uz međunarodnu suradnju: akcije i vremenski okviri

Jako tržište je potrebno kako bi se kompletirao tehnološki razvoj koji podržava veći udio vjetroelektrana na elektroenergetskom tržištu. Akcija u ovom području je već povezana sa politikom, poticajima, financiranjem, javnim prihvaćanjem i međunarodnom suradnjom koja podržava brži razvoj energije vjetra. Podjela pouka iz prijašnjih aktivnosti i iskustava u različitim državama može poboljšati prihvaćanje, shvaćanje i korištenje vjetroelektrana.

Poticanje investicija

Prvi cilj vlade je privući investicije u tehnologije čistih energija stvaranjem predvidivih i transparentnih okvirnih poticaja uključujući integraciju poticaja za obnovljive izvore energije u energetsku strategiju. Bez poticaja tržište najčešće stagnira. Potrebno je potaknuti konzervativno financiranje iz umirovljeničkih fondova, a oni očekuju stabilne financijske povrate što znači da je potrebno imati predvidivu politiku za obnovljive izvore energije koja bi smanjila rizike.

Obvezujući ciljevi instalirane snage sa kratkoročnim ciljevima omogućuju čisti put za razvoj tehnologija, te potvrđuju poticaje vlade koji omogućuju investiranje privatnog sektora. Državni planovi se trebaju napraviti kako bi potaknuli razvoj vjetroelektrana na nivou države. Postavljanje poticaja i mehanizama za potporu razvoja vjetroelektrana mogu poboljšati pouzdanje investitora. Različite države imaju različite poticaje koji bi trebali biti fleksibilni kako bi se mogli smanjiti kada trošak vjetroelektrana bude manji. Ipak bilo kakve promjene ne smiju biti retroaktivne jer to smanjuje povjerenje investitora.

Javno financiranje od strane vlade ili vladinih agencija je nužno za razvoj velikih projekata vjetroelektrana pošto većina dobiva financiranje od različitih agencija ili više njih. Osim poticaja potrebno je uočiti koje su prepreke investicijama pri čemu je potpis ugovora o otkupu električne energije jedan važan korak u stabilnosti investicija. Problem je što se u Kini i nekim državama ugovor potpisuje nakon financiranja, što je krivi način.

Javni angažman i okoliš

Priznate grupe za zaštitu okoliš podržavaju povećano korištenje energije vjetra, dok međunarodne, državne i regionalne politike čiji je cilj smanjivanje emisija stakleničkih plinova imaju javnu potporu. Ipak postoje lokalne grupe koje su protiv pojedinačnih projekata ili dalekovoda često zbog vizualnog utjecaja, utjecaja na vrijednost zemlje, ili utjecaja na ekologiju, šišmiše i ptice. U Europi su zbog dalekovoda neki projekti u zastoju čak 15 godina. Ako nema dovoljno informacija o utjecaju vjetroelektrane na prirodni okoliš onda donosioci odluka često odbijaju prijedloge za projekte. Potrebno je detaljno analizirati, minimizirati i ublažiti socijalne i okolišne brige povezane sa energijom vjetra. Vlade i developeri moraju surađivati kako bi se bolje shvatili lokalni utjecaji i kako bi se osiguralo transparentno razvijanje energije vjetra. Kako se ne bi radilo više studija utjecaja na okoliš za projekte na međusobno bliskim lokacijama, iste bi se mogle financirati iz javnih ili zajedničkih fondova.

Planiranje i izdavanje dozvola

Preporuča se uključivanje energije vjetra u dugoročne regionalne planove razvoja, prethodna identifikacija zona za razvoj vjetroelektrana čime bi se smanjio broj dozvola, te bi se olakšao posao developera. Velike zone razvoja bi trebale uzeti u obzir potencijale vjetra i postojeću i planiranu infrastrukturu. Razvoj prijenosnih mreža bi također trebalo koordinirati kako ne bi dolazilo do zastoja u projektima.

Primjeri takvog razvoja postoje u Europi i to Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Što se tiče pojednostavljenja ishođenja dozvola treba uzeti u obzir lokalne faktore, ali se sa standardiziranim pristupom može smanjiti nesigurnost. Takva situacija postoji u Velikoj Britaniji i Danskoj pošto tamo postoji jedna agencija koja izdaje sve dozvole uz suradnju sa operatorom prijenosnog sustava.

Povećano financiranje za istraživanja i razvoj

Postizanje tehnološkog napretka će morati ići ruku uz ruku sa povećanjem financiranja za istraživanje i razvoj. Postavljanje financijske osnove za istraživanje i razvoj šalje jasnu poruku privatnom i javnom sektoru da postoje dugoročni planovi. To pomaže u privlačenju dodatnih investitora. Tokom zadnja tri desetljeća je financiranje za istraživanje energije vjetra bilo od 1 do 2% svih energetskih financiranja.


Slika 1: Udio financiranja energije vjetra u pojedinim državama

S druge strane sama industrija vjetra je investirala oko 5% svojih prihoda u istraživanje i razvoj od 2000. do 2010. godine. Uglavnom se financiraju kratkoročna istraživanja dok su dugoročna najčešće dio javnog sektora. S obzirom da se očekuje povećani udio energije vjetra u energetici u budućnosti potrebno je povećati financiranja za dva do pet puta.

Međunarodna suradnja: akcija i vremenski okvir

Napor u širenju razvoja energije vjetra i drugih čistih tehnologija će pomoći efektivnom korištenju najboljih resursa, te će imati svjetske prednosti u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. Međunarodna suradnja može pomoći zemljama u razvoju obnovljivih izvora energije, te smanjuje njihovu ovisnost o fosilnim gorivima.

Širenje međunarodnih istraživanja i razvoja je važan korak u osiguravanju veće koordinacije između država. Ona bi mogla pomoći da se ključni aspekti adresiraju na adekvatan način po područjima državnih ekspertiza pri čemu se treba iskoristiti postojeća infrastruktura i testne aktivnosti. Dugoročna harmonizacija istraživanja u energiji vjetra bi isto mogla biti korisna.

Već postoji Wind IA međunaronda suradnja koja radi istraživanja u sektoru, a u kojoj sudjeluje više od 20 zemalja. U Europi postoji i TPWind platforma koja omogućuje suradnju javnog sektora i industrije.

Ubrzani ekonomski rast i ograničena količina energije bi mogla natjerati države u razvoju da se okrenu konvencionalnim izvorima energije ako se ne omoguće poticaji za korištenje OIE. Postoje već multilateralni pokušaji da se ovaj izazov riješi.

Vrijednost energije vjetra se posebno naglašava kroz smanjivanje utjecaja klimatskih promjena. Prednosti povezane sa inovacijom, zapošljavanjem, uštedom vode i štićenjem okoliša moraju biti adekvatno kvantificirane, te prikazane ekonomskim partnerima u zemljama u razvoju pogotovo zbog mogućnosti da pokrije potrebe za energijom i smanji energetsko siromaštvo.

Akcijski plan i slijedeći koraci

Glavni ciljevi kako bi se postiglo 15 do 18% svjetske električne energije iz energije vjetra do 2050. su:

- simuliranje manjih troškova kako bi se postigla konkurentnost troškova sa novim konvencionalnim postrojenjima do 2020. za kopnene vjetroelektrane i 2030. za priobalne. To znači povećanje financiranja za istraživanje i razvoj vjetra za dva do pet puta do 2020. godine.

- smanjiti nesigurnosti u procjeni resursa na 3% predviđene proizvodnje vjetroelektrana, te povećati tehnološku pouzdanost na bar 95% do 2020. godine i to i za priobalne vjetroelektrane

- do 2020.: objaviti i potaknuti široko korištenje smjernica za razvoj projekata, integraciju sustava i angažiranje društava. Uključiti vjetroelektrane u dugoročno planiranje sa jasnim načinom kako bi se adresirale barijere razvoja zbog prijenosnih mreža. Povećati troškovnu konkurentnost postavljanjem cijena na emisije kroz sustav razmjene emisija, pri čemu se treba postaviti normalna cijena za emisije koja će biti stabilna.

Implementacija ovog tehnološkog plana bi se mogla ostvariti kroz državne planove, ciljeve, poticaje i istraživanje i razvoj. Država treba postaviti akcijski plan na osnovu svoje energije i industrijske politike. Međunarodna suradnja će biti važna te može pomoći u postizanju državnih ciljeva. U ovom planu se identificiraju pojedinačne zadaće za istraživanje vjetra, razvoj, demonstraciju, financiranje, planirajne, integraciju mreže, zakonski i regulatorni okvir, uključivanje javnosti i međunarodnu suradnju.

Ovaj plan je zamišljen kao proces koji se razvija i koji uzima u obzir novi razvoj iz demonstracijskih projekata, politike i međunarodne suradnje. Tehnološki plan je projektiran sa ciljevima koje međunarodno društvo može koristiti kako bi osguralo da ravoj energije vjetra pomogne u smanjivanju emisija stakleničkih plinova prema planovima do 2050. godine. Stoga će IEA zajedno sa vladom, industrijom i drugim ne državnim agencijama redovito izvještavati o napretku koji je postignut u skladu sa vizijom ovog dokumenta.

Više informacija o cijelom projektu  i implementaciji može se naći ovdje.

Ostali članci u seriji:

Prvi

Drugi

Treći

Četvrti

Peti

Šesti

Vezane vijesti
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?