Me?unarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. godine je objavila dopunu Tehnolo�kog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji puta izra?ena 2009. godine. U nizu ?lanaka koje planiramo objaviti ?e se prenijeti sve najva�nije informacije i zaklju?ci izvje�taja pri ?emu je ovo zavr�ni ?lanak o ovoj temi.

Sistemska integracija - akcije i vremenski okviri

Efektivni mehanizmi za integraciju energije vjetra su klju?an ?imbenik da se postignu ciljevi. Potrebne su specifi?ne akcije da se promovira kvalitetnije kori�tenje prijenosne mre�e,te unaprijedi rad elektroenergetskog sustava.

Velika ve?ina najboljih potencijala vjetra su udaljeni od mjesta koja imaju veliku potra�nju za energijom. ?ak i kada je mre�a blizu je naj?e�?e stara barem 40 godina, te je treba unaprijediti. Europska mre�a operatora prijenosnih elektroenergetskih mre�a (ENTSO-E) je identificirala oko 100 uskih to?aka u prijenosnoj mre�i koje treba popraviti/unaprijediti zbog sigurnosti opskrbe. Nadolaze?a tehnologija podzemnih kablova bi mogla pomo?i s ekolo�ke strane, ali uz odre?eni tro�ak. Razvoj prijenosne mre�e je nu�an za budu?i razvoj energije vjetra, te se njihov razvojni plan mora inkorporirati u planiranje budu?nosti. Puno kori�tenje trenuta?ne mre�e je tako?er bitno kako bi se izbjegla ograni?enja u proizvodnji energije vjetra. Vlade i energetski regulatori bi trebali ubrzati razvoj integriranih ekonomski optimalnih planova za nove prijenosne mre�e.

Kina tako?er razvija svoj projekt povezivanja zapada i istoka kroz tri koridora elektroenergetske mre�e koja spajaju centre potra�nje na obali na istoku sa novom instaliranom snagom na sjeveru, jugu i u sredi�njem dijelu Kine. Svaki koridor bi trebao mo?i prenositi 40 GW do 2020. godine. To bi trebalo donekle rije�iti ograni?enja u proizvodnji vjetroelektrana koja su se pojavila u Kini zadnjih godina.

Postoji mogu?nost da ?e se za razvoj prijenosnih mre�a morati uvesti poticaji kako bi se izgradili potrebni koridori. Jedan od dodatnih problema je da nitko ne �eli prvi investirati - i developer vjetroelektrane i operator prijenosne mre�e moraju biti sigurni da im investicija ne?e propasti. Zbog toga je po�eljno uvesti jednu agenciju koja planira i daje dozvole za cijele projekte �to se ve? donekle radi u Njema?koj, te se sli?no planira i u SAD-u.

Pouzdani rad sustava sa velikim udjelom energije vjetra

Varijabilnost i nesigurnost nisu nove stvari u elektroenergetskom sustavu. S obzirom da potra�nja varira o satu, danu i godi�njem dobu sustavi moraju imati dovoljni kapaciteta da brzo reagiraju na optere?enja koja uklju?uju kriva predvi?anja i nepredvidive doga?aje. Iskustva pokazuju da udio vjetra od 5-10%� ne utje?e na sustav na na?in da se moraju uvesti promjene. Sa ve?om penetracijom vjetra ?e trebati ve?e rezerve za osiguravanje sigurnosti opskrbe. Izazov se sastoji u tome da integracija vjetroelektrana mora biti takva da bude tro�kovno isplativa uz sigurnost opskrbe bez velikih rezervi.

Zbog toga treba pobolj�ati predvi?anja za bolju integraciju vjetroelektrana. Predvi?anja do dan dva unaprijed je primarni alat u upravljanju nesigurnostima. Isto tako treba biti pripravan na ekstremne uvjete kao �to su oluje. Tako?er treba pobolj�ati balans i razmjenu sa okolnim podru?jima, odnosno dr�avama kao �to se radi u Skandinaviji i Njema?koj. Tako?er treba dodatno standardizirati mre�na pravila za vjetroagregate.

Kori�tenje fleksibilnih rezervi u odgovara?ujem vremenu je isto tako vitalno za ve?u penetraciju energije vjetra. Tr�i�te mora biti organizirano na na?in da se poti?u investicije svih fleksibilnih resursa u regiji. Takve investicije treba subvencioniati, a dio rje�enja se mo�e posti?i i kroz pametne mre�e.

Treba provesti i velike studije za identifikaciju izazova koje operatori sustava moraju pro?i zbog ve?e integracije energije vjetra. Oni bi trebali unaprijed dobiti predvi?anja proizvodnje kako bi mogli adekvatno planirati, te bi se trebali konzultirati sa proizvo?a?ima vjetroagregata kako bi mogli uvidjeti mogu?nosti vjetroagregatata u pru�anju pomo?nih usluga. Fleksibilnost sustava se mora pove?ati. Sa ve?om penetracijom energije vjetra mo�e se predvidjeti da konvencionalne elektrane proizvode manje od 50% potrebne elektri?ne energije �to zna?i da operatori mre�e moraju provjeriti kako se sustav onda pona�a, te provjeriti stabilnost istoga.

Ograni?enja proizvodnje iz energije vjetra postaju sve ve?i problem u Kini, na sjeveru Njema?ke, u Texasu, SAD-u i �panjolskoj. Ovakve situacije su manje vi�e rje�ene unaprje?enjem mre�e, osim u Kini gdje postoji prevelika nefleksibilnost sustava. Ograni?enja bi trebala postati ve?i problem ako penetracija vjetra nadma�i 30%. Ovaj problem treba rje�iti za budu?nost investicija u sektoru, a jedno od rje�enja je kompenzacija ograni?enja.

Politika, financiranje i prihava?anje javnosti uz me?unarodnu suradnju: akcije i vremenski okviri

Jako tr�i�te je potrebno kako bi se kompletirao tehnolo�ki razvoj koji podr�ava ve?i udio vjetroelektrana na elektroenergetskom tr�i�tu. Akcija u ovom podru?ju je ve? povezana sa politikom, poticajima, financiranjem, javnim prihva?anjem i me?unarodnom suradnjom koja podr�ava br�i razvoj energije vjetra. Podjela pouka iz prija�njih aktivnosti i iskustava u razli?itim dr�avama mo�e pobolj�ati prihva?anje, shva?anje i kori�tenje vjetroelektrana.

Poticanje investicija

Prvi cilj vlade je privu?i investicije u tehnologije ?istih energija stvaranjem predvidivih i transparentnih okvirnih poticaja uklju?uju?i integraciju poticaja za obnovljive izvore energije u energetsku strategiju. Bez poticaja tr�i�te naj?e�?e stagnira. Potrebno je potaknuti konzervativno financiranje iz umirovljeni?kih fondova, a oni o?ekuju stabilne financijske povrate �to zna?i da je potrebno imati predvidivu politiku za obnovljive izvore energije koja bi smanjila rizike.

Obvezuju?i ciljevi instalirane snage sa kratkoro?nim ciljevima omogu?uju ?isti put za razvoj tehnologija, te potvr?uju poticaje vlade koji omogu?uju investiranje privatnog sektora. Dr�avni planovi se trebaju napraviti kako bi potaknuli razvoj vjetroelektrana na nivou dr�ave. Postavljanje poticaja i mehanizama za potporu razvoja vjetroelektrana mogu pobolj�ati pouzdanje investitora. Razli?ite dr�ave imaju razli?ite poticaje koji bi trebali biti fleksibilni kako bi se mogli smanjiti kada tro�ak vjetroelektrana bude manji. Ipak bilo kakve promjene ne smiju biti retroaktivne jer to smanjuje povjerenje investitora.

Javno financiranje od strane vlade ili vladinih agencija je nu�no za razvoj velikih projekata vjetroelektrana po�to ve?ina dobiva financiranje od razli?itih agencija ili vi�e njih. Osim poticaja potrebno je uo?iti koje su prepreke investicijama pri ?emu je potpis ugovora o otkupu elektri?ne energije jedan va�an korak u stabilnosti investicija. Problem je �to se u Kini i nekim dr�avama ugovor potpisuje nakon financiranja, �to je krivi na?in.

Javni anga�man i okoli�

Priznate grupe za za�titu okoli� podr�avaju pove?ano kori�tenje energije vjetra, dok me?unarodne, dr�avne i regionalne politike ?iji je cilj smanjivanje emisija stakleni?kih plinova imaju javnu potporu. Ipak postoje lokalne grupe koje su protiv pojedina?nih projekata ili dalekovoda ?esto zbog vizualnog utjecaja, utjecaja na vrijednost zemlje, ili utjecaja na ekologiju, �i�mi�e i ptice. U Europi su zbog dalekovoda neki projekti u zastoju ?ak 15 godina. Ako nema dovoljno informacija o utjecaju vjetroelektrane na prirodni okoli� onda donosioci odluka ?esto odbijaju prijedloge za projekte. Potrebno je detaljno analizirati, minimizirati i ubla�iti socijalne i okoli�ne brige povezane sa energijom vjetra. Vlade i developeri moraju sura?ivati kako bi se bolje shvatili lokalni utjecaji i kako bi se osiguralo transparentno razvijanje energije vjetra. Kako se ne bi radilo vi�e studija utjecaja na okoli� za projekte na me?usobno bliskim lokacijama, iste bi se mogle financirati iz javnih ili zajedni?kih fondova.

Planiranje i izdavanje dozvola

Preporu?a se uklju?ivanje energije vjetra u dugoro?ne regionalne planove razvoja, prethodna identifikacija zona za razvoj vjetroelektrana ?ime bi se smanjio broj dozvola, te bi se olak�ao posao developera. Velike zone razvoja bi trebale uzeti u obzir potencijale vjetra i postoje?u i planiranu infrastrukturu. Razvoj prijenosnih mre�a bi tako?er trebalo koordinirati kako ne bi dolazilo do zastoja u projektima.

Primjeri takvog razvoja postoje u Europi i to Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Njema?koj i Velikoj Britaniji. �to se ti?e pojednostavljenja isho?enja dozvola treba uzeti u obzir lokalne faktore, ali se sa standardiziranim pristupom mo�e smanjiti nesigurnost. Takva situacija postoji u Velikoj Britaniji i Danskoj po�to tamo postoji jedna agencija koja izdaje sve dozvole uz suradnju sa operatorom prijenosnog sustava.

Pove?ano financiranje za istra�ivanja i razvoj

Postizanje tehnolo�kog napretka ?e morati i?i ruku uz ruku sa pove?anjem financiranja za istra�ivanje i razvoj. Postavljanje financijske osnove za istra�ivanje i razvoj �alje jasnu poruku privatnom i javnom sektoru da postoje dugoro?ni planovi. To poma�e u privla?enju dodatnih investitora. Tokom zadnja tri desetlje?a je financiranje za istra�ivanje energije vjetra bilo od 1 do 2% svih energetskih financiranja.

Slika 1: Udio financiranja energije vjetra u pojedinim dr�avama

S druge strane sama industrija vjetra je investirala oko 5% svojih prihoda u istra�ivanje i razvoj od 2000. do 2010. godine. Uglavnom se financiraju kratkoro?na istra�ivanja dok su dugoro?na naj?e�?e dio javnog sektora. S obzirom da se o?ekuje pove?ani udio energije vjetra u energetici u budu?nosti potrebno je pove?ati financiranja za dva do pet puta.

Me?unarodna suradnja: akcija i vremenski okvir

Napor u �irenju razvoja energije vjetra i drugih ?istih tehnologija ?e pomo?i efektivnom kori�tenju najboljih resursa, te ?e imati svjetske prednosti u pogledu smanjenja emisija stakleni?kih plinova. Me?unarodna suradnja mo�e pomo?i zemljama u razvoju obnovljivih izvora energije, te smanjuje njihovu ovisnost o fosilnim gorivima.

�irenje me?unarodnih istra�ivanja i razvoja je va�an korak u osiguravanju ve?e koordinacije izme?u dr�ava. Ona bi mogla pomo?i da se klju?ni aspekti adresiraju na adekvatan na?in po podru?jima dr�avnih ekspertiza pri ?emu se treba iskoristiti postoje?a infrastruktura i testne aktivnosti. Dugoro?na harmonizacija istra�ivanja u energiji vjetra bi isto mogla biti korisna.

Ve? postoji Wind IA me?unaronda suradnja koja radi istra�ivanja u sektoru, a u kojoj sudjeluje vi�e od 20 zemalja. U Europi postoji i TPWind platforma koja omogu?uje suradnju javnog sektora i industrije.

Ubrzani ekonomski rast i ograni?ena koli?ina energije bi mogla natjerati dr�ave u razvoju da se okrenu konvencionalnim izvorima energije ako se ne omogu?e poticaji za kori�tenje OIE. Postoje ve? multilateralni poku�aji da se ovaj izazov rije�i.

Vrijednost energije vjetra se posebno nagla�ava kroz smanjivanje utjecaja klimatskih promjena. Prednosti povezane sa inovacijom, zapo�ljavanjem, u�tedom vode i �ti?enjem okoli�a moraju biti adekvatno kvantificirane, te prikazane ekonomskim partnerima u zemljama u razvoju pogotovo zbog mogu?nosti da pokrije potrebe za energijom i smanji energetsko siroma�tvo.

Akcijski plan i slijede?i koraci

Glavni ciljevi kako bi se postiglo 15 do 18% svjetske elektri?ne energije iz energije vjetra do 2050. su:

- simuliranje manjih tro�kova kako bi se postigla konkurentnost tro�kova sa novim konvencionalnim postrojenjima do 2020. za kopnene vjetroelektrane i 2030. za priobalne. To zna?i pove?anje financiranja za istra�ivanje i razvoj vjetra za dva do pet puta do 2020. godine.

- smanjiti nesigurnosti u procjeni resursa na 3% predvi?ene proizvodnje vjetroelektrana, te pove?ati tehnolo�ku pouzdanost na bar 95% do 2020. godine i to i za priobalne vjetroelektrane

- do 2020.: objaviti i potaknuti �iroko kori�tenje smjernica za razvoj projekata, integraciju sustava i anga�iranje dru�tava. Uklju?iti vjetroelektrane u dugoro?no planiranje sa jasnim na?inom kako bi se adresirale barijere razvoja zbog prijenosnih mre�a. Pove?ati tro�kovnu konkurentnost postavljanjem cijena na emisije kroz sustav razmjene emisija, pri ?emu se treba postaviti normalna cijena za emisije koja ?e biti stabilna.

Implementacija ovog tehnolo�kog plana bi se mogla ostvariti kroz dr�avne planove, ciljeve, poticaje i istra�ivanje i razvoj. Dr�ava treba postaviti akcijski plan na osnovu svoje energije i industrijske politike. Me?unarodna suradnja ?e biti va�na te mo�e pomo?i u postizanju dr�avnih ciljeva. U ovom planu se identificiraju pojedina?ne zada?e za istra�ivanje vjetra, razvoj, demonstraciju, financiranje, planirajne, integraciju mre�e, zakonski i regulatorni okvir, uklju?ivanje javnosti i me?unarodnu suradnju.

Ovaj plan je zami�ljen kao proces koji se razvija i koji uzima u obzir novi razvoj iz demonstracijskih projekata, politike i me?unarodne suradnje. Tehnolo�ki plan je projektiran sa ciljevima koje me?unarodno dru�tvo mo�e koristiti kako bi osguralo da ravoj energije vjetra pomogne u smanjivanju emisija stakleni?kih plinova prema planovima do 2050. godine. Stoga ?e IEA zajedno sa vladom, industrijom i drugim ne dr�avnim agencijama redovito izvje�tavati o napretku koji je postignut u skladu sa vizijom ovog dokumenta.

Vi�e informacija o cijelom projektu �i implementaciji mo�e se na?i ovdje.

Ostali ?lanci u seriji:

-�Prvi

-�Drugi

-�Tre?i

-�?etvrti

-�Peti

-��esti