U drugom dijelu ?lanka o tro�kovima, cijenama i vrijednosti energije iz vjetra ?e se detaljnije prou?iti cijena energije iz vjetra.

Postoje dvije prili?no razli?ite cijene energije iz vjetroelektrana: cijena za proizvo?a?e i ona koju pla?aju kupci. Pod kupcima se ovdje misli na otkupljiva?e elektri?ne energije u veleprodaji, a ne na krajnje kupce (male tvrtke i ku?anstva) na maloprodajnom tr�i�tu. Cijene na maloprodajnom tr�i�tu su strukturalno ve?e jer uklju?uju tro�ak prijenosa i distribuciju elektri?ne energije kroz niskonaponsku mre�u, poreze, a u nju mogu u?i i tro�kovi marketinga i drugi sli?ni tro�kovi. �to se ti?e cijene za proizvo?a?e misli se na cijenu koju dobiju za svoju stvarnu proizvodnju. Ta cijena mo�e, ali i ne mora biti povezana sa tro�kovima proizvodnje, ali bi trebala biti ve?a od tro�kova ina?e je investicija neisplativa.

Kada se uzmu u obzir svi navodi, postavlja se pitanje da li cijena uvijek mora biti vi�a ili samo u prosjeku i ako da tokom kojeg razdoblja.

S obzirom da vjetroelektrane imaju fiksne tro�kove, svi proizvo?a?i trebaju ostvariti cijenu koja je malo ve?a od dugoro?nih tro�kova. Time je investicija u vjetroelektranu profitabilna i prili?no sigurna. Ipak, vjetroelektrana je tip tehnologije kojoj odgovara svaka cijena na veleprodajnom tr�i�tu, te ukoliko nema dugoro?ni ugovor o otkupu elektri?ne energije je potpuno ovisna o nestabilnostima na tr�i�tu cijena. Ako se onda dogodi da su cijene niske, te je tok novca mali, a postoje veliki zajmovi ona mo�e brzo propasti iako prosje?no uprihoduje mnogo novaca. Zbog toga je bankrotirana vjetroelektrana uvijek dobar posao za preuzimanje, samo nekada mo�da nije dobra za investiranje ukoliko su cijene na tr�i�tu previ�e nestalne.

Efikasan sustav: feed-in-tarife

Zbog toga nije za?u?uju?e da je najefikasniji sustav za poticanje razvoja vjetroelektrana bila feed-in-tarifa prema kojoj proizvo?a? dobiva garantiranu fiksnu cijenu tokom dugog vremenskog razdoblja (prosjek je 15 do 20 godina) koja je dovoljno velika da se pokriju njihovi prosje?ni tro�kovi. Fiksnu cijenu ispla?uje elektroprivreda odgovorna za distribuciju elektri?ne energije u regiji gdje se nalazi vjetroelektrana, te je autorizirana da tro�ak iste prenese na krajnje korisnike. Sustav je jednostavan i efikasan te je ujedno najjeftiniji za promociju vjetroelektrana. Drugi mehanizmi uklju?uju kvote koje se mogu razmjenjivati (to su zeleni certifikati ili obnovljivi standardni portfelji) ili direktni poticaji uz pomo? poreznih mehanizama. Osim poreznih olak�ica koje na kraju pri?e snose poreznici, svi drugi sustavi pove?avaju tro�ak za potro�a?e elektri?ne energije kada je razlika izme?u garantirane fiksne cijena i varijabilne veleprodajne cijene pozitivna.

Dodatni sloj kompleksnosti se pojavljuje na tr�i�tima orijentiranima na cijenu, a povezan je sa va�no�?u marginalnih tro�kova. Ve?inu vremena se cijena elektri?ne energije odre?uje kroz najskupljeg proizvo?a?a koji je u to doba potreban da se zadovolji potra�nja. To je posljedica fizikalne prirode elektri?ne energije koju je u njenom izvornom obliku nemogu?e pohraniti stoga je potra�nja i ponuda u svakom trenutku jednaka. Potra�nja, osim kod nekih industrijskih korisnika, nije kratkoro?no osjetljiva na cijenu, te se mo�e smatrati skoro fiksnom, tako da se tr�i�te skoro uvijek balansira na na?in da se ponuda adaptira na potra�nju u svakom trenutku. Iako je to tehni?ki kompleksno u principu se radi na na?in da operator mre�e pove?ava ili smanjuje proizvodnju. U tr�i�noj ekonomiji to bi zna?ilo da se prvo uklju?uju najjeftiniji proizvo?a?i, a onda oni skuplji ovisno o potra�njii. U svakom trenutku je cijena zadnjeg (najskupljeg) proizvo?a?a ona koja ?e odrediti cijenu za sve druge.

Slika 1: Dispe?erske krivulje proizvodnje iz elektrana

Na lijevom grafu je prikazana uobi?ajena dispe?erska krivulja prema kojoj su hidroelektrane najjeftinije, pa ih slijede nuklearne elekrane i termoelektrane na ugljen, a najskuplje su termoelektrane na plin i lo� ulje.

Ono �to je va�no je grani?na cijena, odnosno tro�ak proizvodnje dodatnih kWh neovisnih o nivou fiksnih tro�kova. Krivulja potra�nje je prikazana sa skoro vertikalnim linijama a njezina pozicija ovisi o dobu dana kao �to se vidi na desnoj krivulji. Kri�anje dviju linija, dispe?erske i potra�nje ozna?ava cijenu. Kao �to je logi?no no?na potra�nja je manja, te zahtjeva ni�u cijenu nego tokom uobi?ajenih dnevnih cijena. Vr�na potra�nja koja je naj?e�?e predve?er zahtjeva uklju?ivanje skupih termoelektrana.

Desni graf pokazuje �to se doga?a ako postoji ve?a koli?ina vjetroelektrana na tr�i�tu. Kao proizvo?a? sa vrlo niskim rubnim cijenama vjetroelektrana se nalazi na lijevoj dispe?erskoj krivulji, te ukoliko je dostupna ima prednost pred svim drugim proizvo?a?ima. Injektiranjem jeftinije energije u sustav cijene padaju. Utjecaj na cijene tokom no?i je manji, ali mo�e postati bitan tokom dana, te prili?no velik tokom vr�ne potro�nje (iako je ovisan o dostupnosti vjetra u tom trenutku).

Kao �to graf iznad indicira utjecaj na cijenu je visok tokom cijelog dana, te je najve?i tokom visoke potra�nje. Kada ima mnogo vjetra, cijene padnu na razinu osnovne proizvodnje �to zna?i da do?u na rubni tro�ak nuklearne energije i ugljena, te onda vjetroelektrane vi�e nemaju utjecaj na cijenu.

Dakle, op?enito govore?i �to vi�e energija vjetra ima u sustavu cijena elektri?ne energije postaje ni�a. Sa plinom je situacija dijametralno suprotna - �to vi�e plina se koristi to cijena bude ve?a.

Zapravo na tr�i�tu sa cjenovnim sustavom mogu?e je do?i do to?ke gdje ve?a proizvodnja iz vjetroelektrana spu�ta cijene na nivo gdje energija iz vjetra konstantno osvaruje financijski gubitak. Bitno je napomenuti da bi u takvom slu?aju svi proizvo?a?i imali financijskih problema: oni sa niskim rubnim tro�kovima kao �to su vjetroelektrane i nuklearne elektrane bi imali pozitivan tok novca, ali to ne bi bilo doovljno da se otplate dugoro?ni kapitalni tro�kovi; a rubno skuplji bi bili isklju?eni te ne bi uop?e mogli isplatiti svoje tro�kovi. Takva situacija o?ito ne bi bila odr�iva kroz du�i period - ali s druge strane ipak se pomalo primi?emo takvoj situaciji u Europi.

Slijede?e to?ke treba posebno naglasiti:

- vjetroelektrane kada su dostupne imaju pozitivan utjecaj na potro�a?e, spu�taju cijene tokom dana;

- ovaj utjecaj tako?er smanjuje cijenu za druge proizvo?a?e, ?ime se djelomi?no obja�nava neprijateljstvo vlasnika termoelektrana na ugljen i nukleranih elektrana naspram vjetroelektrana: vjetar spu�ta njihove prihode tokom visoke potra�nje

- zbog efekta spu�tanja cijena vjetroelektrana strukturalno je te�ko vjetrroelektranama zara?ivati novac u tr�i�nom mehanizmu osim ako mu je penetracija u sustav vrlo niska; to zna?i da, iako su vjetroelektrane po�eljan izvor energije po svim drugim kriterijima, biti ?e potrebno na?i na?in da prihodi koje vjetroelektrane dobiju za elektri?nu energiju nisu (samo) pod utjecajem tr�i�nih cijena koje same omogu?avaju i reguliraju.

To je poanta feed-in-tarife koja daje stabilne, predvidive prihode proizvo?a?ima vjetroelektrana, te osigurava njihovu maksimalnu iskoristivost u sustavu u bilo kojem trenutku, �to utje?e na cijene tr�i�ta po�to ?ini skupu proizvodnju izli�nom.

Ove tarife imaju smisla za potro�a?e. Vi�a fiksna cijena (feed-in-tarifa) se dodaje na ra?un potro�a?a, ali po�to je ra?un ni�i nego ina?e zahvaljuju?i vjetru stvarni neto tro�ak tarife je mnogo ni�i nego �to izgleda. Studije u Njema?koj, Danskoj i �panjolskoj dokazuju da je neto tro�ak feed-in-tarife u tim zemljama zapravo negativan, �to zna?i da dodatni fiksni tro�ak na ra?unu za potro�a?e zapravo smanjuje te iste ra?une.

Drugim rije?ima garancija cijene za vjetroagregate osigurava njihovu izgradnju ?ime se smanjuju cijene elektri?ne energije. Ovaj mehanizam mo�e funkcionirati jedino uz niske rubne tro�kove proizvo?a?a. U slu?aju proizvodnje iz fosilnih goriva, te uz rast cijene fosilnih goriva bi cijena takve proizvodnje postala ve?a od garantirane cijene, te bi elektrana propala. Zapravo netko bi mogao predlo�iti "tr�i�no-neutralan" mehanizam u kojem svaki proizvo?a? koji to �eli mo�e dobiti feed-in-tarifu u doba po?etne investicije u elektranu - ali bi morao �ivjeti sa tom tarifom, a ne sa tr�i�nim cijenama tokom dogovorenog razdoblja. Nijedna termoelektrana na plin ne bi mogla uzeti takvu potvdu osim u slu?aju da mo�e dugoro?no osigurati adekvatne koli?ine plina po fiksnoj cijeni �to je u dana�nje doba jednostavno nemogu?e.

Iz toga mo�emo zaklju?iti da energija vjetra ima vrijednost za potro�a?e na na?in koji nije o?it direktno kroz cijene elektri?ne energije, te je samo marginalno povezan sa pravim tro�kovima vjetroelektrana.

Idu?i tjedan na redu je tre?i ?lanak o vrijednostima energije vjetra.

Prvi ?lanak mo�e se pro?itati�ovdje.