Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Trošak, cijena i vrijednost energije vjetra (1. dio) E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 24 Kolovoz 2014 22:12

Ekonomija energije vjetra i općenito energetike zna ponekad biti zbunjujuća, što protivnici vjetroelektrana često koriste kako bi iste diskreditirali. Čak i osnovna ekonomija energetskog tržišta se ponekad krivo tumači u medijskim napisima.

Zbog toga će se u tri članka probati objasniti koncepti kao štu su nivelirani trošak i marginalni trošak, te proučiti način kojim su različiti proizvođači električne energije utjecali na veleprodajnu cijenu električne energije, koja može ali i ne mora biti reflektirana na maloprodajnu cijenu ovisno o komercijalnim ili regulatornim okvirima koji su na snazi. Osim toga shvaćanje vrijednosti izvora energije za društvo može utjecati na druge stvari koje je teže procjeniti u financijskom pogledu (i čija vrijednost se često osporava), a koje uključuju onečišćenje, emisiju ugljičnog-dioksida i dugotrajni rizik trošenja goriva ili energetska sigurnost zbog ovisnosti o vanjskim izvorima goriva. Ti vanjski troškovi se uvelike razlikuju ovisno o izvoru energije, te se njihovim različitim tumačenjem mogu dati u potpunosti različite preporuke za definiranje energetske politike.

Troškovi tokom radnog vijeka

Trokovi vjetroelektrana su jednostavnim rječnikom ono što je potrebno potrošiti kako bi se proizvodila električna energija. Riječ "trošak" zapravo ukazuje na dugoročni prosječan trošak takve proizvodnje tokom radnog vijeka vjetroagregata (specifično se to zove nivelirani trošak). Studije tokom godina mnogih priznatih institucija ukazuju da je sadašnja cijena oko 70 € po MWh čime su vjetroelektrane došle na razinu ispod cijena tradicionalnih izvora energije (nuklearna energija, ugljen i plin) sa ili bez troškova emisija.


Slika 1: Nivelirani troškovi energije za najčešće izvore električne energije

Male varijacije u procijenjenim troškovima energije vjetra

Studije investicijskih banaka i drugih analitičara su ukazale na sličan opseg troškova. Općenito je zanimljivo vidjeti da su procijenjeni troškovi vjetroelektrana uvijek približno isti, te se puno manje razlikuju nego za druge izvore energije i to posebno u odnosu na termoelektrane na plin koje su značajno ovisne o dugoročnim troškovima goriva. Kod vjetroelektrana se većina troškova zna unaprijed (troškovi proizvodnje i instalacije, te izgradnja prijenosne mreže ukoliko je potrebna). Jednom kada se to napravi ne postoje drugi bitni troškovi osim održavanja i kupovine rezervnih dijelova. To znači da će nivelirani trošak vjetroelektrana najviše ovisiti o diskontnoj stopi, tj. financijskoj hipotezi koja određuje trošak utrošenog novca kojim se početni troškovi investicije raspoređuju kroz svaki MWh proizvodnje tokom radnog vijeka vjetroagregata. Period amortizacije početne investicije je također relevantan. Diskontna stopa je trošak kapitala koji se koristi za projekt. On ovisi o tome da li će tvrtka naći kredit (cijena kojeg ovisi o kreditnom rejtingu ili bankabilnosti projekta) ili će dati equity (koji je najčešće skuplji). Sve zajedno to znači da će većina prihoda vjetroelektrane tokom njenog radnog vijeka biti iskorištena za otplatu početne investicije; ako diskontna stopa bude 10%, a ne 5% nivelirani troškovi rastu otprilike 40%, što je duplo više nego u slučaju termoelektrane na plin.

Graf na slici 2, koji je doduše malo zastario pokazuje glavne komponente troškova najuobičajenijih izvora energije, pokazuje veliki kontrast između elektrana na plin koje troše puno goriva s jedne strane naspram vjetroelektrana s druge, a nuklearne elektrane i termoelektrane na ugljen su negdje između.


Slika 2: Glavne komponente troškova novih elektrana

Kao posljedica toga su marginalni troškovi za vjetroelektrane praktički nula, to jest u svakom trenutku ne košta skoro ništa proizvesti dodatni MWh električne energije (u principu samo treba više vjetra). S druge strane kod termoelektrane na plin su marginalni trošovi dosta veliki jer za svaki novi MWh treba platiti još plina, te je tako marginalni trošak vrlo povezan sa količinom plina kojeg treba uložiti da se proizvede dodatni MWh. S obzirom na totalnu razliku u strukturi troškova treba naglasiti da puštanje tržišta da odluči o boljoj tehnologiji nije tehnološki neutralan način odabira investicije za proizvodnju električne energije. Javno financiranje je jeftinije od komercijalnog; s obzirom da različite tehnologije imaju različite osjetljivosti na diskontnu stopu, na tržištu će se uvijek odabirati tehnologije koje podržavaju korištenje goriva dok će javne investicije više ići u smjeru vjetroelektrana i nuklearnih elektrana.

Troškovi vjetra su predvidivi

To znači da jednom kada se odradi investicija troškovi energija vjetra su praktički fiksni, dok su recimo kod plinskih elektrana uvijek varijabilni i ovise o troškovima goriva, te mogu postati skroz volatilni kroz duži period kao što smo vidjeli zadnjih nekoliko godina. Pozitivna strana vjetroelektrana je da su troškovi skroz predvidivi; manje pozitivno je da isti nisu baš fleksibilni i ne mogu se podesiti varijacijama cijene električne energije. Specifično, proizvođači električne energije iz vjetroelektrana unose rizik da bi cijena njihove proizvodnje mogla biti veća od cijene električne energije na tržištu u bilo kojem trenutku. Ako to uzmemo obzir kao proizvođač bez marginalnih troškova, marginalni tok novca je uvijek bolji kada se proizvodi nego kada se ne proizvodi, što znači da odluka o proizvodnji nikad neće ovisiti o cijeni. Mogućnost otplate duga koji je nastao financiranjem početne investicije ovisi o cijenama, te ako su te cijene električne energije preniske kroz predugi period sama vjetroelektrana bi mogla bankrotirati. S druge strane proizvođači iz plinskih elektrana su u riziku ovisno o relativnoj poziciji cijena plina i električne energije. To je kratkoročni rizik pošto oni uvijek mogu odlučiti ne proizvoditi električnu energiju. Oni tako mogu izbjeći gubitke u toku novca, te sama činjenica da se mogu ugasiti utječe na cijenu plina (manja potražnja) i na cijenu električne energije (manja isporuka). U stvari cijena električne energije najčešće ovisi o cijenama plina, te zapravo termoelektrane na plin sa svojim kratkoročnim troškovima utječu na cijenu električne energije.

Tržišni mehanizmi

Ovo ukazuje da odabir tržišnih mehanizama i njihov utjecaj na cijenu električne energije (umjesto državne regulacije) nije tehnološki neutralno; sa svojim mehanizmima ovisnim o cijenama, deregulirana tržišta strukturno podržavaju proizvodnju iz fosilnih goriva za razliku od javno reguliranih tržišta. U Europskoj Uniji je tako tokom zadnjih 13 godina osim vjetroelektrana i solarnih elektrana (koji su imali specifične poticaje) izgrađena samo velika količina termoelektrana na plin.

Zaključak kod troškova vjetroelektrana, ukoliko ignoriramo vanjske utjecaje i probleme sa elektroenergetskom mrežom je da je njihov trošak u istom rangu sa troškom tradicionalnih izvora energije, ali da troškovi tih različitih tehnologija imaju potpuno drugačiju vezu sa cijenama električne energije.

Izvor: www.renewablesinternational.net

Tags:     ekonomija      energija vjetra      vjetroelektrana      troškovi      marginalni      nivelizirani      tržišni mehanizmi
 
Komentari (1)
PDV na radove u izgradnji vjetroelektrane
1Četvrtak, 09 Studeni 2017 15:51
Jakov Plećaš
Poštovani,
za mog klijenta, a u svrhu izračuna novčanih tokova investicije, molim pojašnjenje:
- da li se na isporuku i ugradnju vjetroturbine, a koja isporuke i ugradnja je obavljena opd strane hrvatske firme, OBRAČUNAVA PDV ili se ovaj posao može smatrati kao "prijenos porezne obveze" dukladno čl. 75. ZAkona o PDVU (za građevinske radove).
Napominjem da vjetroturbina mora imati građevinsku i uporabnu dozvolu kao i svaka nekretnina.
Molim hitan odgovor.
Hvala unaprije.
Jakov

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?