Ekonomija energije vjetra i op?enito energetike zna ponekad biti zbunjuju?a, �to protivnici vjetroelektrana ?esto koriste kako bi iste diskreditirali. ?ak i osnovna ekonomija energetskog tr�i�ta se ponekad krivo tuma?i u medijskim napisima.

Zbog toga ?e se u tri ?lanka probati objasniti koncepti kao �tu su nivelirani tro�ak i marginalni tro�ak, te prou?iti na?in kojim su razli?iti proizvo?a?i elektri?ne energije utjecali na veleprodajnu cijenu elektri?ne energije, koja mo�e ali i ne mora biti reflektirana na maloprodajnu cijenu ovisno o komercijalnim ili regulatornim okvirima koji su na snazi. Osim toga shva?anje vrijednosti izvora energije za dru�tvo mo�e utjecati na druge stvari koje je te�e procjeniti u financijskom pogledu (i ?ija vrijednost se ?esto osporava), a koje uklju?uju one?i�?enje, emisiju uglji?nog-dioksida i dugotrajni rizik tro�enja goriva ili energetska sigurnost zbog ovisnosti o vanjskim izvorima goriva. Ti vanjski tro�kovi se uvelike razlikuju ovisno o izvoru energije, te se njihovim razli?itim tuma?enjem mogu dati u potpunosti razli?ite preporuke za definiranje energetske politike.

Tro�kovi tokom radnog vijeka

Trokovi vjetroelektrana su jednostavnim rje?nikom ono �to je potrebno potro�iti kako bi se proizvodila elektri?na energija. Rije? "tro�ak" zapravo ukazuje na dugoro?ni prosje?an tro�ak takve proizvodnje tokom radnog vijeka vjetroagregata (specifi?no se to zove nivelirani tro�ak). Studije tokom godina mnogih priznatih institucija ukazuju da je sada�nja cijena oko 70 � po MWh ?ime su vjetroelektrane do�le na razinu ispod cijena tradicionalnih izvora energije (nuklearna energija, ugljen i plin) sa ili bez tro�kova emisija.

Slika 1: Nivelirani tro�kovi energije za naj?e�?e izvore elektri?ne energije

Male varijacije u procijenjenim tro�kovima energije vjetra

Studije investicijskih banaka i drugih analiti?ara su ukazale na sli?an opseg tro�kova. Op?enito je zanimljivo vidjeti da su procijenjeni tro�kovi vjetroelektrana uvijek pribli�no isti, te se puno manje razlikuju nego za druge izvore energije i to posebno u odnosu na termoelektrane na plin koje su zna?ajno ovisne o dugoro?nim tro�kovima goriva. Kod vjetroelektrana se ve?ina tro�kova zna unaprijed (tro�kovi proizvodnje i instalacije, te izgradnja prijenosne mre�e ukoliko je potrebna). Jednom kada se to napravi ne postoje drugi bitni tro�kovi osim odr�avanja i kupovine rezervnih dijelova. To zna?i da ?e nivelirani tro�ak vjetroelektrana najvi�e ovisiti o diskontnoj stopi, tj. financijskoj hipotezi koja odre?uje tro�ak utro�enog novca kojim se po?etni tro�kovi investicije raspore?uju kroz svaki MWh proizvodnje tokom radnog vijeka vjetroagregata. Period amortizacije po?etne investicije je tako?er relevantan. Diskontna stopa je tro�ak kapitala koji se koristi za projekt. On ovisi o tome da li ?e tvrtka na?i kredit (cijena kojeg ovisi o kreditnom rejtingu ili bankabilnosti projekta) ili ?e dati equity (koji je naj?e�?e skuplji). Sve zajedno to zna?i da ?e ve?ina prihoda vjetroelektrane tokom njenog radnog vijeka biti iskori�tena za otplatu po?etne investicije; ako diskontna stopa bude 10%, a ne 5% nivelirani tro�kovi rastu otprilike 40%, �to je duplo vi�e nego u slu?aju termoelektrane na plin.

Graf na slici 2, koji je dodu�e malo zastario pokazuje glavne komponente tro�kova najuobi?ajenijih izvora energije, pokazuje veliki kontrast izme?u elektrana na plin koje tro�e puno goriva s jedne strane naspram vjetroelektrana s druge, a nuklearne elektrane i termoelektrane na ugljen su negdje izme?u.

Slika 2: Glavne komponente tro�kova novih elektrana

Kao posljedica toga su marginalni tro�kovi za vjetroelektrane prakti?ki nula, to jest u svakom trenutku ne ko�ta skoro ni�ta proizvesti dodatni MWh elektri?ne energije (u principu samo treba vi�e vjetra). S druge strane kod termoelektrane na plin su marginalni tro�ovi dosta veliki jer za svaki novi MWh treba platiti jo� plina, te je tako marginalni tro�ak vrlo povezan sa koli?inom plina kojeg treba ulo�iti da se proizvede dodatni MWh. S obzirom na totalnu razliku u strukturi tro�kova treba naglasiti da pu�tanje tr�i�ta da odlu?i o boljoj tehnologiji nije tehnolo�ki neutralan na?in odabira investicije za proizvodnju elektri?ne energije. Javno financiranje je jeftinije od komercijalnog; s obzirom da razli?ite tehnologije imaju razli?ite osjetljivosti na diskontnu stopu, na tr�i�tu ?e se uvijek odabirati tehnologije koje podr�avaju kori�tenje goriva dok ?e javne investicije vi�e i?i u smjeru vjetroelektrana i nuklearnih elektrana.

Tro�kovi vjetra su predvidivi

To zna?i da jednom kada se odradi investicija tro�kovi energija vjetra su prakti?ki fiksni, dok su recimo kod plinskih elektrana uvijek varijabilni i ovise o tro�kovima goriva, te mogu postati skroz volatilni kroz du�i period kao �to smo vidjeli zadnjih nekoliko godina. Pozitivna strana vjetroelektrana je da su tro�kovi skroz predvidivi; manje pozitivno je da isti nisu ba� fleksibilni i ne mogu se podesiti varijacijama cijene elektri?ne energije. Specifi?no, proizvo?a?i elektri?ne energije iz vjetroelektrana unose rizik da bi cijena njihove proizvodnje mogla biti ve?a od cijene elektri?ne energije na tr�i�tu u bilo kojem trenutku. Ako to uzmemo obzir kao proizvo?a? bez marginalnih tro�kova, marginalni tok novca je uvijek bolji kada se proizvodi nego kada se ne proizvodi, �to zna?i da odluka o proizvodnji nikad ne?e ovisiti o cijeni. Mogu?nost otplate duga koji je nastao financiranjem po?etne investicije ovisi o cijenama, te ako su te cijene elektri?ne energije preniske kroz predugi period sama vjetroelektrana bi mogla bankrotirati. S druge strane proizvo?a?i iz plinskih elektrana su u riziku ovisno o relativnoj poziciji cijena plina i elektri?ne energije. To je kratkoro?ni rizik po�to oni uvijek mogu odlu?iti ne proizvoditi elektri?nu energiju. Oni tako mogu izbje?i gubitke u toku novca, te sama ?injenica da se mogu ugasiti utje?e na cijenu plina (manja potra�nja) i na cijenu elektri?ne energije (manja isporuka). U stvari cijena elektri?ne energije naj?e�?e ovisi o cijenama plina, te zapravo termoelektrane na plin sa svojim kratkoro?nim tro�kovima utje?u na cijenu elektri?ne energije.

Tr�i�ni mehanizmi

Ovo ukazuje da odabir tr�i�nih mehanizama i njihov utjecaj na cijenu elektri?ne energije (umjesto dr�avne regulacije) nije tehnolo�ki neutralno; sa svojim mehanizmima ovisnim o cijenama, deregulirana tr�i�ta strukturno podr�avaju proizvodnju iz fosilnih goriva za razliku od javno reguliranih tr�i�ta. U Europskoj Uniji je tako tokom zadnjih 13 godina osim vjetroelektrana i solarnih elektrana (koji su imali specifi?ne poticaje) izgra?ena samo velika koli?ina termoelektrana na plin.

Zaklju?ak kod tro�kova vjetroelektrana, ukoliko ignoriramo vanjske utjecaje i probleme sa elektroenergetskom mre�om je da je njihov tro�ak u istom rangu sa tro�kom tradicionalnih izvora energije, ali da tro�kovi tih razli?itih tehnologija imaju potpuno druga?iju vezu sa cijenama elektri?ne energije.

Izvor: www.renewablesinternational.net