Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

GWEC-ov svjetski pregled tržišta vjetroelektrana 2013. - treći dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Ponedjeljak, 11 Kolovoz 2014 17:38

GWEC je prije nekoliko mjeseci objavio svoj godišnji pregled tržišta vjetroelektrana sa fokusom na 2013. godinu o čijoj smo objavi pisali i za koji smo najavili detaljniji pregled u budućnosti. U slijedećih nekoliko mjeseci napravit ćemo pregled najzanimljivijih dijelova tog izvještaja sa naglaskom na pojedine zanimljive države i regije.

Pregled po državama

Australija

Australsko tržište vjetroelektrana je postiglo dobar rast prošle godine, pogotovo nakon što je dovršena najveća vjetroelektrana na južnoj hemisferi Macarthur snage 420 MW u regiji Victoria. Tokom prošle godine je dovršeno šest vjetroelektrana ukupne snage 655 MW, a u gradnji je još 14 projekata ukupne snage 1.820 MW. Nove investicije u energiju vjetra su prošle godine iznosile 962,6 milijuna eura.

Ukupno gledano Australija ima 3.239 MW vjetroelektrana koje godišnje proizvode 9.200 GWh električne energije. Po regijama najveću instaliranu snagu ima Južna Australija sa 1.205 MW, a slijede Victoria, Zapadna Australija i Tasmanija.


Slika 1: Instalirana snaga po regijama u Australiji

Što se tiče proizvođača vjetroagregata na tržištu još uvijek dominiraju Senvion i Vestas, ali na tržištu se pojavljuju novi igrači kao što su Siemens, GE i Goldwind.

Budućnost samog tržišta je iznimno neizvjesna zato što je nova vlada najavila promjene u svom cilju za obnovljive izvore energije (RET). RET je do prošle godine imao cilj od 20% električne energije iz obnovljvih izvora energije do 2020. godine ili više od 45.000 GWh električne energije. Za to su se očekivale investicije od 12,25 milijardi eura do 2030. godine.

Belgija

Belgijski sektor vjetroelektrana je konstantno rastao tokom zadnjeg desetljeća, s tim da je isti bio veći na južnom dijelu zemlju u Walloniji.  Od 2012. godine je ipak Wallonia usporila razvoj vjetra zbog legislativnih i financijskih nesigurnosti, te je sada razvoj stabilniji u Flandriji.

Što se tiče priobalnog sektora vjetra tu je Belgija jedan od pionira, te sada ima 572 MW instalirane snage unatoč tome što Belgija ima manje od 100 kilometara obale. Trenutačno vjetroelektrane proizvode 5% električne energije u Belgiji, ali s obzirom da je Belgija najavila ukidanje korištenje nuklearnih elektrana do 2025. (a njihov udio je 50% u proizvodnji električne energije) taj udio bi se trebao ubrzano povećavati.

U Belgiji je zadnjih godina instalirano od 190 do 350 MW, a tako je bilo i prošle godine sa 276 MW novih vjetroelektrana. U razvoju je pak 2.300 MW projekata, ali se u isto vrijeme priprema novi tenderski sustav poticaja koji bi trebao krenuti u primjenu ove ili iduće godine.

Glavni operateri u Flandriji su Aspiravi, Electrabel i Electrawinds, a u Walloniji Eneco Wind Belgiu, Windvision i EDF. Glavni dobavljači vjetroagregata su Enercon (53% udjela), Vestas (18%) i Senvion (15%). Ukupno Belgija ima 1.651 MW vjetroelektrana.


Slika 2: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Belgiji od 2001. do 2013.

Što se tiče poticaja za vjetroelektrane oni su različiti u svakoj regiji, a vlada upravlja poticajima u priobalnom sektoru. Belgija ima cilj od 13% električne energije iz OIE do 2020. godine, s tim da Wallonija ima vlastiti cilj od 20% do 2020. godine.

Belgija bi ove godine trebala instalirati  oko 300 MW novih vjetroelektrana, od čega bi 87 MW trebalo biti priobalno. Priobalni sektor bi srednjeročno trebao usporiti jer je potrebno unaprijediti elektroenergetsku mrežu kako bi se moglo instalirati više od 800 MW priobalnih vjetroelektrana. Ove godine se očekuju i novi zakoni u Walloniji koji bi trebali poboljšati planiranje vjetroelektrana te predstaviti sustav tendera.

Brazil

Brazil je na kraju prošle godine imao 3,5 GW vjetroelektrana, što je bilo dovoljno a pokriti 3% potreba za električnom energijom. Tokom prošle godine je u pogon ušlo 34 novih vjetroelektrana čija je ukupna snaga bila 953 MW. Brazil ima cilj od 17 GW vjetroelektrana do 2022. godine.


Slika 3: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Brazilu od 2001. do 2013.

Skoro polovica novoinstalirane snage prošle godine je bila u tri kompleksa vjetroelektrana i to Asa Branca snage 160 MW, Calango snage 150 MW i Renascenca snage 120 MW.

Tokom prošle godine su održane tri aukcije za vjetroelektrane kojima se ugovorilo čak 4.711 MW vjetroelektrana što je fenomenalan rezultat i zbog čega bi se trebalo otvoriti 70.000 poslova i uložiti 6,3 milijardi eura.

Problemi u sektoru postoje, a glavni su kod prijenosnih mreža, logističkih problema posebno na prometnicama, te uvođenje lokalne domaće komponente ukoliko projekt želi dobiti financiranje. Unatoč tome očekuje se da će se tokom ove godine instalirati čak 4 GW novih vjetroelektrana čime bi Brazil stigao do 7,5 GW, te bi time postao deseto najveće tržište na svijetu.

Kanada

Prošla godina je bila rekordna za razvoj vjetra u Kanadi pošto je instalirano čak 1.600 MW vjetroagregata te je Kanada na kraju godine imala čak 7.803 MW vjetroelektrana što je dovoljno za 3% potreba za električnom energijom te države.


Slika 4: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Kanadi od 2001 do 2013.

Regije Ontario i Quebec sada imaju više od 2.500 MW vjetroelektrana, a najveći projekt izgrađen prošle godine je bio vjetroelektrana Lac Alfred snage 300 MW. Glavni dobavljači vjetroagregata prošle godine su bili Senvion, Enercon i Vestas sa udjelima većim od 25%. Prošle godine je u Kanadi u pogon ušao i demonstarcijski projekt sa baterijskim spremanjem, 500 kW radnički projekt i 10 MW neprofitni projekt sa spremanjem energije.

Očekuje se da će ova godina u Kanadi završiti sa novim rekordnim instalacijama koje bi trebale biti veće od 2.000 MW. Uloga vjetroelektrana bi trebala biti velika i u budućnosti pošto je su iste tamo prihvaćena od strane građana, te su usto i cjenovno konkurentne.

Središnja i Južna Amerika i Karibi

Na području Središnje i Južne Amerike, te Karibima je tokom prošle godine instalirano više od 1,2 GW vjetroelektrana čime se dostignula ukupna instalirana snaga od skoro 5 GW. Brazil je predvodnik u regiji sa udjelom od 72% u ukupno instaliranoj snazi, odnosno sa 74% novih instalacija prošle godine.

Čile je prošle godine izgradio dvije vjetroelektrane snage 130 MW što je rast od 63% koji je najveći u regiji. U Čileu je u razvoju čak 6.455 MW vjetroelektrana, a ove godine se očekuje izgradnja rekordnih 450 MW, te još 1.400 MW do 2018. godine. Čile ima cilj od 20% OIE do 2024. godini. U Središnjoj Americi tržište predvodi Nikaragva koja je dodala 84 MW (ukupno 146 MW), a to mjesto dijeli sa Costa Ricom. Nikaragva ima cilj od 74% električne energije iz OIE do 2017. godine, a sa ovih 146 MW već sada na mahove 50% električne energije dobiva iz vjetroelektrana.Tamo se očekuje rast tržišta zbog nedavne izgradnje regionalne prijenosne infrastrukture.

U Andama se polaku budi tržište, pa je prošle godine dodano 3 MW u Boliviji, 16,5 MW u Ekvadoru i 30,3 MW u Venecueli. Argentina je pak prošle godine instalirala 76 MW, uključujući 51 MW u vjetroelektrani Loma Blanca IV koja se nalazi u provinciji Chubut, a koja se sastoji od 17 3 MW vjetroagregata Španjolske tvrtke Isolux. Argentina sada ima 218 MW vjetroelektrana. U razvoju Argentina ima 2.000 MW ali postoje problemi sa financiranjem i poticajima u toj državi. Urugvaj ima 59,3 MW, a prošle godine je u pogon ušlo 4 MW. Tamo postoji dobri politika poticaja, ali postoje logistički problemi, no unatoč tome se očekuje izgradnja 150 MW vjetroelektrana koje su već trebale ući u pogon, te izgradnja dodatnih 200 MW koji su nedavno dodijeljeni na aukciji.

U Dominikankoj Republici je prošle godine instalirano 52 MW i to sve u vjetroelektrani Los Cocos. Ukupno tamo ima 85 MW vjetroelektrana, što je 2,5% ukupne instalirane snage u toj državi. Glavni problem je slaba infastruktura, te nesigurnost u pravima na zemlju u regiji. U regiji vjetroelektrane ima još Jamajka koja ih ima duplo manje, te Aruba.

U budućnosti se osim već spomenutog Brazila očekuje daljnji ubrzani rast Čilea, te razvoj Argentine, a i oporavak Središnje Amerike gdje bi se u Panami i Costa Rici moglo instalirati više od 200 MW ove godine.

Kina

Od 2011. godine je kinesko tržište vjetroelektrana u fazi konsolidacije nakon gotovo desetljeća eksplozivnog rasta. Ipak tržište se ubrzano oporavlja tako da je prošle godine zabilježen rast od 24,1%, te ukupna instalacija 16,1 GW vjetroelektrana čime je dostignuta ukupna snaga od 91,4 GW. Time je Kina i dalje svjetski predvodnik u sektoru i to i u godišnjoj i ukupnoj instaliranoj snazi.

Ukupno su vjetroelektrane proizvele 2,6% električne energije u Kini što je rast od 0,5%, a narasla je i cijena vjetroagregata koji se još uvijek prodaju uz minimalnu maržu. Vodeći proizvođači na tržištu vjetroagregata su još uvijek domaći Goldwind, United Power, MingYang, Envision i XEMC.


Slika 5: Vodeći isporučitelji vjetroagregata u Kini tokom 2013. godine

Što se tiče regija prva je Xin Jiang gdje je instalriano 3.146 MW, a slijede je Inner Mongolia sa 1.647 MW i Shan Xi sa 1.309 MW. Prednost za vjetroelektrane je što ne onečišćuju zrak, a što je veliki problem na sjeveru države, te se u nekim regijama već sada zabranjuje gradnja novih termoelektrana na ugljen. Kina ima kompleksan sustav feed-in-tarifa koji bi ove godine trebao biti izmijenjen pošto polako postaje veliki financijski uteg za centralnu vlast koja ga isplaćuje.

Najveći problem je pak elektroenergetska mreža odnosno prijenosni sustav, te ograničavanje proizvodnje iz vjetroelektrana tokom vršnih perioda zbog nemogućnosti operatera da upravljaju mrežom na efikasan način. Ipak, napredak je viđen s obzirom da je ograničenje bilo 6% manje nego prošle godine, a iznosilo je 11% na razini države. U rješavanju tog problema pomažu nove prijenosne mreže koje su izgrađene te uvođenje RPS-a (Renewable Energy Portfolio Standard) koji će natjerati elektroprivrede da daju prioritetan pristup elektroenergetskoj mreži obnovljivim izvorima energije.

Unatoč izazovima očekuje se daljnji rast kineskog tržišta koje bi trebalo rasti konstantno tokom idućih nekoilko godina, a usto se očekuje i buđenje priobalnog tržišta. Kina je postavila cilj od 200 GW do 2020. godine koji bi trebao biti dostignut i prebačen.

Danska

U prosincu prošle godine su vjetroelektrane u Danskoj proizvele više od 50% električne energije, a ukupno su imale udio od 33,2%. Tokom prošle godine je u Danskoj u pogon ušlo rekordnih 657 MW vjetroelektrana pri čemu je 349 MW bilo priobalnih. Time je Danska drugo najveće priobalno tržište u Europi.


Slika 6: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Danskoj od 2001. do 2013.

Danska ima cilj od 50% električne energije iz vjetra do 2020. godine, te se očekuje da će taj cilj i ispuniti. Danska ukupno ima 4.772 MW vjetroelektrana, 1.271 MW priobalnih i 3.501 MW na kopnu. Vodeći isporučioci vjetroagregata na tržištu su Vestas i Siemens dok manji udio ima Nordex.

U ožujku 2012. godine je Danski parlament prihvatio novi energetski dogovor za period do 2020. prema kojem je postavljen cilj od 1.800 MW novih vjetroelektrana na kopnu i 1.500 MW na moru čime bi se postigao cilj od 50% električne energije iz vjetra na godišnjoj razini. Definirane su i priobalne vjetroelektrane koje će biti izgrađene u tom periodu.

Dugoročno gledano kada se dostigne cilj od 50% Danska će morati napraviti dodatne revizije tehničkog i regulatornog okvira za integraciju vjetroelektrana u energetski sutav, te povećati udio vjetra u sustavima područnog grijanja kao mjeru pohrane viška energije.

Iduće godine se očekuje izgradnja 200 do 300 MW kopnenih vjetroelektrana, dok novih priobalnih neće biti do 2017. godine.

Prvi dio može se pročitati ovdje, a drugi ovdje.

Tags:     gwec      tržište vjetroelektrana      svjetski pregled      kina      danska      brazil      južna amerika      kanada      brazil      australijas
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?