GWEC je prije nekoliko mjeseci objavio svoj godi�nji pregled tr�i�ta vjetroelektrane sa fokusom na 2013. godinu o ?ijoj smo objavi pisali i za koji smo najavili detaljniji pregled u budu?nosti. U slijede?ih nekoliko mjeseci napravit ?emo pregled najzanimljivijih dijelova tog izvje�taja sa naglaskom na pojedine zanimljive dr�ave i regije.

Predvi?anja za tr�i�te od 2014. do 2018. godine

Ukupno gledano trend diverzifikacije tr�i�ta koji je zapo?et prije nekoliko godina se nastavio, te i poja?ao pro�le godine. I dalje se pojavljuju nova tr�i�ta izvan OECD zone, te bi neka trebala postati iznimno bitna idu?ih godina. Unutar OECD dr�ava energija vjetra dosti�e dvoznamenkasti udio u sve ve?em broju dr�ava, ali je tamo i borba za udio na tr�i�tu sve ve?a. Zbog toga se najve?i rast o?ekuje na tr�i�tima izvan OECD-a.

Nadmetanje sa proizvodnjom iz fosilnih goriva ?e se nastaviti dokle god se ne postavi svjetska cijena na emisiju stakleni?kih plinova �to se po svemu sude?i ne?e dogoditi tako skoro. Ipak, utjecaj pojedina?nih dr�avnih i regionalnih tr�i�ta emisija se pomalo po?inje nazirati. "Zlatno doba plina" pak sve vi�e izgleda kao napuhani balon, te to zajedni?ki sa politi?kim krizama na podru?jima bogatim fosilnim gorivima daje dodatnu konkurentnost vjetroelektranama i drugim obnovljivim izvorima energije.

Vjetroelektrane se ponajvi�e probijaju zbog svoje konkurentnosti na tr�i�tu, te su vrlo uspje�ne u pojedinim regijama kao �to su Brazil, Ju�noafri?ka Republika, Turska i Meksiko. U Ju�noafri?koj Republici su tako vjetroelektrane ?ak 30% jeftinije od novih termoelektrana na ugljen. Ipak, na razvoj vjetroelektrana jo� ponajvi�e utje?u dr�avni i regionalni poticaji pa tako u SAD jednu godinu imamo fenomenalne rezultate, a druge porazne zbog njihovog PTC poticaja, dok u EU tr�i�te stagnira jer se vodi debata oko OIE ciljeva za 2030. godinu. S druge strane u Kini se nastavlja politika poticaja, te tr�i�te raste velikom brzinom, a daljnji rast se o?ekuje i u ostatku Azije, Latinske Amerike i Afrike.

Slika 1: Tr�i�na predvi?anja instalacija vjetroelektrana od 2014. do 2018.

Pro�le godine je Kina ponovno bila na vrhu sa pet puta vi�e instaliranih vjetroelektrana od Njema?ke na drugom mjestu. SAD je pao sa prvog na �esto mjesto, peta je bila Kanada sa rekordnim rezultatima, a sedmi Brazil. Tre?e mjesto je zauzela Velika Britanija, a Indija je bila ?etvrta.

U pro�logodi�njim procjenama se krivo procijenio utjecaj PTC-a u SAD-u, te je tr�i�te palo za 3 GW vi�e nego �to se o?ekivalo. Ova godina bi pak trebala pokriti taj veliki pad pro�le godine, a ukupno gledano bi ova godina trebala biti rekordna sa godi�njim rastom od otprilike 34% na rekordnih 47 GW, pri ?emu se o?ekuje mnogo novih vjetroelektrana u Sjevernoj Americi i Aziji, Brazilu, Meksiku i JAR-u. Nakon 2014. godine bi tr�i�te trebalo rasti sporije, nekih 6-10% godi�nje sve do 2018. godine. Ukupni rast bi trebao biti 15% ove godine, te 12 do 14% od 2015. do 2018. godine. Ukupne instalacije bi trebale sko?iti sa malo vi�e od 300 GW ove godine na otprilike 600 GW do� kraja 2018. godine.

U odnosu na Svjetski pogled na energiju vjetra izdan 2012. godine, ovakav scenarij slijedi predvi?anja koja su malo ispod tada predvi?enog umjerenog scenarija. Kako bi se vratio i ponovno ostvario jaki rast iz pro�log desetlje?a, trebala bi se uvesti obavezna svjetska cijena za emisije stakleni?kih plinova ili bi se trebao desiti neo?ekivani ekonomski rast i potra�nja, a to se definitivno ne o?ekuje u idu?ih pet godina.

Regionalna distribucija

Iako ?e svjetskim tr�i�tem i dalje dominirati Azija, Europa i Sjeverna Amerika nova tr�i�ta ?e u idu?ih pet godina postati izuzetno bitna. Brazil bi tako trebao u?i u top 5 po godi�njim instalacijama vjetroelektrana tokom idu?ih par godina, te bi tako?er trebao u?i u top 10 ukupnih instalacija idu?e godine. Ju�noafri?ka Republika kona?no po?inje sa rastom, a zajedno s njom se o?ekuje bu?enje tr�i�ta na jugu i istoku Afrike. Nepoznato je jo� u kojem ?e smjeru krenuti razvoj u Saudijskoj Arabiji koja ima cilj od 50 GW solara i vjetra do 2030. godine, te u Rusiji koja pokazuje prve znakove �ivota u smislu planiranja obnovljivih izvora.

Azija

Pro�le godine je vladala skepsa oko cilja Kineske vlade od 18 GW novih instalacija. Postignuti rezultat je bio ipak ni�i od cilja, ali jo� uvijek impresivan sa malo iznad 16 GW ?ime je ostvaren dobar rezultat nakon "slabe" 2012. kada je instalirano 12,9 GW. U me?uvremenu su kinezi uveli cilj od 200 GW do 2020. godine, �to zna?i da ?e morati instalirati barem 15,5 GW godi�nje do 2020., a po svemu sude?i to bi mogli i nadma�iti. Ove godine se o?ekuje i kona?ni razvoj Kineskog priobalnog tr�i�ta vjetroelektrana.

U Indiji ?e mnogo ovisiti o ishodu dr�avnih izbora koji su se odr�ali u svibnju ove godine. Time bi se trebala zavr�iti paraliza tr�i�ta koja je u tijeku, te bi se kona?no trebala uspostaviti jasna, stabilna tr�i�na politka poticaja za razvoj infrastrukture, uklju?uju?i poja?anje prijenosnih kapaciteta elektri?ne energije.

�to se ti?e Japana jo� uvijek se ?eka na energetsku relovuciju barem u smislu vjetroelektrana, po�to nikako da se usvoji nova reforma energetskog tr�i�ta. Do tada se o?ekuje 2.000 do 3.000 MW godi�njih instalacija. U Japanu je fokus na priobalnom tr�i�tu, a ono ne bi trebalo ostvariti velike brojke prije kraja desetelja?a. Ju�na Koreja ?e i dalje razvijati priobalni sektor dok se kopnena industrija bori zasvoje mjesto. Novi projekti se o?ekuju i u Mongoliji, Filipnima, Pakistanu i Tajlandu.

Tokom idu?ih pet godina bi se u Aziji trebalo instalirati vi�e od 120 GW vjetroelektrana, te bi do kraja ove godine ona trebala obi?i Europu u ukupnoj instaliranoj snazi.

Slika 2: Godi�nje instalacije po svjetskim regijama od 2014. do 2018.

Europa

Europsko tr�i�te je palo skoro 6% pro�le godine, �to je manji pad nego je bilo o?ekivano, ali je problem �to se cijelo tr�i�te svelo prakti?ki na Njema?ku i Veliku Britaniju. �panjolska je u potpunosti stala, a Italija, Bugarska i Francuska nisu nimalo ispunile svoj potencijal.

Priobalno tr�i�te je s druge strane nastavilo rasti sa 50% pro�le godine na preko 1.500 MW, ali s obzirom na debatu u mnogim tr�i�tima oko tog sektora ne vidi se na koji na?in bi Europa mogla posti?i 40 GW u morima do 2020. godine. Ipak, Njema?ki priobalni sektor bi kona?no trebao �ivnuti uz stabilan kopneni sektor, a isto se o?ekuje u Poljskoj, �vedskoj, Danskoj i Portugalu. Na�alost, ni�ta ne?e biti sigurno dok se ne rije�e i ne postave ciljevi za 2030. godinu. Zbog postoje?ih 20/20/20 ciljeva do 2020. godine se o?ekuje instalacija od otprilike 68 GW vjetroelektrana od 2014. do 2018. godine.

Sjeverna Amerika

Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave su pro�lu katastrofalnu godinu zavr�ile sa vi�e od 12.000 MW vjetroelektrana u izgradnji �to je odli?no za ovu i idu?u godinu, ali se ponovno ne zna �to ?e biti u budu?nosti. Da li ?e se njihovi PTC poticaji ponovno produ�iti, ili ?e do?i do reforme poreza za energiju, �to je upitno s obzirom na situaciju u kongresu.

Kanada je pak ostvarila rekordan rezultat pro�le godine, a o?ekuju se jo� bolji rezultat ove godine, te solidan rezultat idu?e. Iza toga je situacija neizvjesna, te ?e ovisiti o ciljevima pojedinih provincija.

Meksiko je proveo reformu energetskog tr�i�ta sa ciljem od 35% OIE do 2024. godine, te se od ove godine do tada o?ekuje prosje?na godi�nja instalacija od 2.000 MW vjetroelektrana.

Ukupno gledaju?i Sjeverna Amerika je najvolatilnije i najkompliciranije tr�i�te, ali se ipak i tu o?ekuje instalacija oko 61 GW novih vjetroelektrana od 2014. do 2018.

Slika 2: Ukupne instalacije po svjetskim regijama od 2014. do 2018.

Latinska Amerika

U Brazilu je vlada aukcijama ve? ugovorila vi�e od 10 GW vjetroelektrana do 2018. godine, a o?ekuju se dodatne ove i idu?e godine. Postoje potencijalni problemi sa prijenosnom elektroenergetskom mre�om, ali i za njih su od nedavno uvedene aukcije �to bi moglo smanjiti potencijalne probleme.

?ile je kona?no krenuo u instalaciju vjetreoelektrana, ali se ne o?ekuje velika instalacija u dogledno vrijeme, a isto se mo�e re?i i za Urugvaj koji ipak ima ambiciozne planove. Sredi�nja Amerika i Karibi ?e tako?er instalirati ve?i broj vjetroelektrana, ali ukupna brojka ne?e biti zna?ajna. Argentina je zbog nepostoje?e politike za vjetroelektrane jo� uvijek neaktivna, te se za sada ne o?ekuju neke promjene. Postoje naznake bu?enja Kolumbije i Venecuele ali jo� ni�a nije sigurno.

Ukupno gledano konzervativci o?ekuju da ?e do 2018. godine biti instalirano malo vi�e od 14 GW vjetroelektrana, ali bi samo Brazil to mogao posti?i ukoliko tamo sve bude po planu. Ipak i ondje ekonomija pomalo usporava, tako da ni�ta nije sigurno.

Afrika i Bliski Istok

Unato? tome �to se u Africi i na Bliskom Istoku skoro ni�ta nije izgradilo tokom pro�le godine, ove godine se ve? o?ekuje instalacija 500 do 1.000 MW vjetroelektrana samo u Ju�noafri?koj Republici. S obzirom na vrlo dobru situaciju o?ekuje se daljnji rast tog tr�i�ta u budu?nosti, a o?ekuje se da bi JAR mogao povu?i i susjedne zemlje s obzirom da se u regiji nalazi 6 od 10 najbr�e rastu?ih ekonomija na svijetu.

Etiopija je pro�le godine instalirala 90 MW, �to je u skladu sa ambicioznim ciljem vlade od 7 GW do 2030. godine. U Maroku je zapo?eo novi proces tendera, a u Jordanu je financiranje za prvu veliku vjetroelektranu osigurano. Projekti se razvijaju i u Keniji, Tanzaniji, Senegalu i drugim zemljama. S obzirom na bu?enje mnogih tr�i�ta o?ekuje se ozbiljan razvoj potencijala vjetra u idu?ih pet godina. Egipatsko tr�i�te bi se moglo probuditi prije ili kasnije, a Saudijska Arabija kona?no kre?e u razvoj obnovljivih izvora energije.

Ukupno se o?ekuje instalacija od otprilike 13 GW vjetroelektrana u regiji do 2018. godine.

Pacifik

Na Pacifiku je ve? du�e vrijeme glavno tr�i�te Australija gdje je pro�le godine instalirano 623 MW. Na�alost u toj dr�avi isto dolazi do politi?kih promjena koje ugro�avaju cijelu industriju po�to postoje naznake da bi mogli u potpunosti zaustaviti razvoj vjetroelektrana.

Novi Zeland razvija ve?i broj projekata, ali njima u principu ne treba vi�e puno vjetroelektrana za pokrivanje vlastitih potreba. Drugi otoci razvijaju neke projekte ali njihova snaga je iznimno mala. O?ekuje se da bi se u regiji moglo instalirati do 5 GW do 2018. godine, ali to ponajvi�e ovisi o rezultatima politike u Australiji.

Zaklju?no gledano tr�i�te bi trebalo rasti, ali sporo te ?e ga predvoditi Azija, Latinska Amerika (ponajvi�e Brazil) i Afrika (ponajvi�e Ju�noafri?a Republika). Europa ?e nastaviti uobi?ajenim ritmom dok ?e Sjeverna Amerika biti volatilna, a Pacifikom ?e dominirati Australska politika.

U idu?em nastavku predstavit ?e se pregled za pojedina tr�i�ta od 2014. do 2018. godine.

Prvi dio mo�e se pro?itati ovdje.