Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IEA objavila Tehnološki plan razvoja vjetra izdanje za 2013. godinu - peti dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 08 Srpanj 2014 12:02

Međunarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. godine je objavila dopunu Tehnološkog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji puta napravljena 2009. godine. U nizu članaka koje planiramo objaviti će se prenijeti sve najvažnije informacije i zaključci izvještaja.

Vizija za implementaciju vjetroelektrana i smanjenje emisija CO2

Teoretski gledano vjetroelektrane mogu pokriti energetske potrebe svijeta nekoliko puta uz praktički nikakvu emisiju stakleničkih plinova. Ipak, količina vjetroelektrana koje se mogu iskoristiti na troškovno efikasan način sa današnjom tehnologijom je manja. U odnosu na investicije najbolje lokacije su najisplativije, te ih se treba prvo razviti, s time da postoji ekonomski potencijal i za druge lokacije razvojem tehnologija čime će se povećati iskoristivosti istih.

Vjetroelektrane instalirane do kraja 2012. godine su imale godišnju proizvodnju od 580 TWh, te su time izbjegle emisiju stakleničkih plinova od 455 MtCO2/godišnje. Prema dva scenarija za 2050. godinu koje je IEA napravila (2DS - povećanje temperature za 2 stupnjeva celzijusa i hiRen - veći udio OIE) bi vjetroelektrane pokrile 14%, odnosno 17% smanjivanje emisija CO2 u 2050. godini. U oba scenarija je svjetska proizvodnja električne energije većinski iz OIE do te godine (57-70%), pri čemu je sa većim udjelom obnovljivih izvora energije manji udio fosilnih goriva, te time i manja emisija stakleničkih plinova.

Povećani ciljevi vjetroelektrana u odnosu na plan iz 2009. godine

Kako bi se postigli ciljevi iz 2DS i hiRen scenarija potrebno je uvelike povećati količinu instaliranih vjetroelektrana u odnosu na planove iz 2009. godine. Prema tome se u 2DS scenariju mora instalirati 1.400 GW u 2030. godini (naspram 1.000 GW starog cilja) i 2.300 GW u 2050. godini (naspram 2.000 GW starog cilja). Što se tiče proizvodnje električne energije ona bi trebala biti 6.150 TWh električne energije u 2050. godini (20% porast), pri čemu bi vjetroelektrane imale udio od 15% u svjetskoj proizvodnji električne energije.

Prema hiREn scenariju bi pak trebalo biti 1.600 GW vjetroelektrana u 2030. godini, odnosno 2.700 GW u 2050. godini uz proizvodnju 7.250 TWh, što je skoro 20% više u odnosu na 2DS scnearij. Udio vjetroelektrana u svjetskoj proizvodnji električne energije je u ovom slučaju 18% 2050. godine.

S obzirom da su priobalne vjetroelektrane još uvijek prilično skuplje od kopnenih očekuje se da će se većina sustava instalirati na kopnu. Njihov udio će ipak skočiti na trećinu proizvodnje vjetroelektrana do 2050. godine. Kina će preuzeti vodeću poziciju u proizvodnji do 2020. godine prema 2DS scenariju, odnosno 2025. godine prema hiREN-u. Druga će biti EU, a treći SAD. Indija i druge zemlje u razvoju u Aziji će postati važna tržišta do 2020. godine. U 2050. Kina će proizvoditi 1.600 do 2.300 TWh električne energije iz vjetroelektrana, Europska Unija 1.300 do 1.400 TWh, a SAD 1.000 do 1.200 TWh.


Slika 1: Proizvodnja električne energije u TWh po regijama (lijevo 2DS scenarij, desno hiREn scenarij)

S povećanim udjelom vjetroelektrana do 2050. godine će prema 2DS scenariju biti izbjegnuta dodatna emisija od 3 Gt emisija stakleničkih plinova godišnje. Najviše će biti izbjegnuta emisija u Kini, SAD-u pa onda drugim zemljama. Prema hiREn scenariju će pak biti izbjegnuto 4 do 4,8 Gt/CO2 godišnje.

Industrija vjetra predviđa da bi proizvodnja iz vjetroelektrana mogla biti i puno veća, pri čemu bi one mogle proizvoditi 6.678 TWh iz 2.500 GW do 2030. godine, ili čak 12.651 TWh iz 4.814 GW do 2050. godine. Time bi se godišnje moralo instalirati čak 250 GW, što je pet puta više nego što se instalira danas.

Potencijal za smanjivanje troškova

Za razvoj tehnologije je potrebno smanjiti troškove proizvedene električne energije za lokacije koje imaju konstantnu kvalitetu potencijala vjetra. Time se u obzir uzima napredak u iskorištavanju energije kao i efikasniji način proizvodnje opreme sa efikasnijim korištenjem materijala.

Europska inicijativa za vjetar (EWI) cilja konkurentne  vjetroelektrane do 2030. godine na gotovo svim lokacijama, te niži prosječni trošak energije vjetra za 20% do 2020. godine u odnosu na 2009. godinu. Ta konkurentnost će naravno ovisiti o troškovima drugih tehnologija i može biti dosegnuta i ranije.

Usporedbom trendova iz različitih publikacija se očekuju LCOE (nivelizirani troškovi energije) 20% do 30% manji do 2030. godine. LCOE će ponajviše pasti zbog boljeg iskorištavanje energije, manjih troškova komponenti, te nižih troškova održavanja uz dulji radni vijek vjetroagregata. Automatizacija proizvodnje sa boljom isporukom komponenti bi također mogla dodatno smanjiti troškove.

Priobalne vjetroelektrane bi brže mogle smanjiti troškove, i to ponajviše napretkom temelja i rješenja spajanja na elektroenergetsku mrežu. Smanjeni troškovi održavanja i servisa, te veća dostupnost vjetroagregata su posebno važni za razvoj priobalnog sektora.

2DS scenarij predviđa ukupne troškove manje za 25% do 2050. godine za kopnene vjetroelektrane, te 37% do 2030. godine, odnosno 45% do 2050. godine za priobalne vjetroelektrane. Analiza podrazumijeva 20% manje troškove rada i održavanja do 2030. godine, odnosno 23% do 2050. godine.

 


Slika 2: Prosječni investicijski troškovi prema 2DS scenariju za priobalne i kopnene vjetroelektrane (plava boja - kopnene, ljubicasta - priobalne)

Troškovi proizvodnje električne energije bi trebali pasti za 26% na kopnu i 52% za priobalne vjetroelektrane do 2050. godine, pri čemu se faktor njihovog iskorištenja povećava sa 26% na 31% na kopnu, a sa 36% na 42% na moru. Sve brojke predviđaju poboljšanu tehnologiju vjetroagregata koja bi nadvladala mogućnost zasićenja dobrih lokacija.

Svjetske investicije do 2050. godine

Kako bi se postigli 2DS ciljevi od 15% do 18% svjetske proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana do 2050. godine će biti potrebno uložiti 5,5 do 6,4 bilijuna dolara. To bi činilo 15% svih investicija u sektoru energetike. Otprilike 70% će biti potrošeno u Kini, Europskoj Uniji i Sjevernoj Americi. U ukupnim brojkama bi Kina ulagala malo više od Europske Unije, te za nekih 20% više od Sjeverne Amerike.

Trenutačne investicije u vjetroelektrane su već sada prilično velike,  te su prije dvije godine iznosile otprilike 76 do 77 milijardi dolara. Prema 2DS scenariju sektor bi trebao narasti sa 282 GW instalirane sange na kraju 2012. godine na između 2.346 i 2.777 GW do 2050. godine. To bi značilo da bi se godišnje tokom idućih 38 godina trebalo instalirati od 56 do 65 GW vjetroelektrana, što je rast u odnosu na 45 GW danas. Godišnje investicije bi se za to trebale udvostručiti na otprilike 150 do 170 milijardi dolara.

Ostali članci u seriji:

- Prvi

- Drugi

- Treći

- Četvrti

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?