Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IEA objavila Tehnološki plan razvoja vjetra izdanje za 2013. godinu - četvrti dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Ponedjeljak, 23 Lipanj 2014 14:28

Međunarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. godine je objavila dopunu Tehnološkog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji puta napravljena 2009. godine. U nizu članaka koje planiramo objaviti će se prenijeti sve najvažnije informacije i zaključci izvještaja.

Napredak prema konkurentnosti

Na područjima gdje su potencijali, te troškovi za konvencionalne izvore energije visoki, kopnene vjetroelektrane su konkurentne sa novim elektranama koje koriste konvencionalnu energiju. Takav je slučaj u Brazilu, Australiji, Čileu, Meksiku, Novom Zelandu, Turskoj i Južnoafričkoj Republici. Ipak, to još nije postala norma te je glavni cilj industrije vjetra dodatno smanjiti LCOE (nivelirani trošak energije). Ukoliko se uvede plaćanje emisija CO2 na svjetskoj razini to bi pomoglo vjetroelektranama da brže postanu konkurentne.

Trošak investiranja u kopnene vjetroelektrane je prilično različit, te ide od 1 dolara/W u Kini do 2,6 dolara/W u Japanu. Negdje na prosjeku su SAD (1,60 dolara/W) i zapadna Europa (1,7 dolara/W). Cijena investicije je od 2008. godine pala za 33%.

Kod priobalnih vjetroelektrana su troškovi dva do tri puta veći nego za kopnene vjetroelektrane, ali zbog malog broja poduhvata teško je dati točne procjene. Troškovi za njih su od 3,6 do 5,6 dolara/W s time da je najniži trošak u Danskoj, te ne uključuje priključak na elektroenergetsku mrežu.

Troškovi pogona i održavanja (O&M) su važna komponenta za vjetroelektrane, te iznose 15-25% troškova energije vjetra. O&M troškovi uključujući održavanje, rezervne dijelove, osiguranje, administraciju, električnu energiju iz mreže, najam lokacije i druge. Zbog slabe dostupnosti podataka i različitih potreba po državama, a i različite starosti vjetroagregata teško je odrediti točan iznos O&M troškova. Prosječna cijena je od 2009. do 2013. godine pala za 44%. Trošak je prošle godine bio oko 7,9 €/MWh.

LCOE je pak jako ovisan o potencijalu vjetra na lokaciji, troškovima investicije i O&M troškovima, trošku zajma i tehnološkom napretku koji omogućuje bolju iskoristivost vjetroagregata.

Veći vjetroagregati sa dužim lopaticama omogućuju veće iskorištavanje energije, tako da LCOE sada za neke lokacije iznosi manje od 50 dolara po MWh, kao što je slučaj u Brazilu i SAD-u. Primjenom takvih vjetroagregata LCOE značajno pada na sve većem broju tržišta.

Kod priobalnih vjetroelektrana LCOE unatoč 50% većoj proizvodnji električne energije iznosi od 136 do 218 dolara/MWh. Taj iznos je toliki ponajviše zbog toga što se projekti razvijaju u dubljim vodama, što povećava troškove spajanja na mrežu i temelja.

Uočene barijere, nadvladane barijere

Glavne barijere u razvoju projekata u mnogim zemljama su odgode u ishođenju dozvola i visoki troškovi administracije i spajanja na elektroenergetsku mrežu. Druge barijere su dugoročni postupak studije utjecaja na okoliš, prostorni planovi, nedostatak planiranja u vezi razvoja elektroenergetske mreže, vlasnišvo nad zemljom i slično. U Njemačkoj su recimo odgođeni projekti priobalnih vjetroelektrana zbog financijskih i tehničkih problema, dok u Kini postoje veliki problemi sa spajanjem na elektroenergetsku mrežu.

Cijeli proces ishođenja dozvola za jednu vjetroelektranu je najčešće dug, kompliciran i skup te se mora naći načina da se isti pojednostavi. Ipak, broj lokacija gdje se mogu graditi vjetroelektrane se povećava zbog sve većeg znanja o utjecaju na okoliš, te se tako isključivanjem vjetroelektrana tokom migracije ptica mogu smanjiti negativni utjecaji na okoliš i dobiti dozvole za izgradnju na lokacijama na kojima to prije nije bilo moguće.

Financiranje je još uvijek veliki problem, te predstavlja novi teritorij i za tvrtke i za financijske institucije. Regulatorna i politička stabilnost su nužni kako bi se smanjili troškovi tokom ekonomske krize zbog čega je skuplje pozajmljivati novac od banke. Drugi izvori financiranja još uvijek nisu nadomjestili uobičajeno financiranje banaka. Problem je što se retroaktivno mijenjaju poticaji za vjetroelektrane u pojedinim državama (recimo Španjolskoj) što stvara dodatnu nesigurnost i nepovjerenje cijelog sektora.

Projektno financiranje je posebno izazovno u priobalnom sektoru vjetroelektrana gdje postoji veliki rizik tokom izgradnje i u korištenju sve kompleksnije moderne inovativne tehnologije. Za projekte postoji sve manje kapitala, te je financijska pomoć za razvoj tehnologija ključna. Specifične mjere će biti potrebne kako bi se izbjegao zastoj u razvoju projekata i to prije svega pojednostavljenje ishođenja dozvola uz mogućnost javnog financiranja, te ranog planiranja spajanja na elektroenergetsku mrežu.

Srednjeročni pogled na razvoj tržišta

Unatoč nesigurnostima i komplikacijama povezanim sa financijskom i ekonomskom krizom, razvoj kopnenog i priobalnog sektora vjetroelektrana bi u idućih pet godina trebao ostati u plusu.

Iz svjetske perspektive bi vjetroelektrane na kopnu trebale nadmašiti 500 GW do 2018. godine, unatoč usporavanju tržišta prošle godine. Kina bi trebala imati čak 185 GW vjetroelektrana, SAD 92 GW, Njemačka 44 GW a Indija 34,4 GW. Svjetska proizvodnja iz vjetroelektrana bi trebala dostići 1.144 TWh u 2019. godini, pri čemu bi države koje nisu članice OECD-a trebale imati udio od preko 44%.

Sa snažnim poticajima u pojedinim državama, priobalne vjetroelektrane bi trebale ostvariti dobar napredak do 2018. godine, ali njihova isplativost će ponajviše ovisiti o financijskim i tehničkim izazovima. Do 2018. godine bi ih trebalo biti 28 GW, što je veliki rast u odnosu na samo 5,4 GW u 2012. godini. Europa, predvođena Velikom Britanijom, Njemačkom i Danskom će predvoditi rast te će imati skoro dvije trećine instalirane snage do 2018. godine. Ostatak tržišta će držati Kina (28%), SAD, Japan i Koreja. Godišnja proizvodnja bi trebala iznositi 76 TWh, pri čemu će trećinu proizvoditi Velika Britanija.

Idući članak donosi pregled ciljeva za vjetroelektrane, potencijal za smanjivanje troškova i predviđanje svjetskih investicija do 2050. godine.

Ostali članci u seriji:

- Prvi

- Drugi

- Treći

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?