Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Vjetroelektrane na otocima E-mail
Autor Edo Jerkić   
Srijeda, 23 Travanj 2014 00:00

Početkom ove godine potiho se desila izmjena jedne vrlo bitne zakonske odredbe povezane sa izgradnjom vjetroelektrana. I to one koja je definirala zaštićeni obalni pojas - odredba koja je izričito zabranila gradnju vjetroelektrana na otocima. Takva zakonska odredba stupila je na snagu još 2004. godina u Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. U tome trenutku u fazi razvoja bilo je nekoliko vjetroelektrana na otocima, jedna čak i pred lokacijskom dozvolom. Međutim svi ti projekti su tada obustavljeni, a otocima je uskraćena mogućnost razvoja ovakvih projekata, iako su upravo otoci mjesta sa najboljim potencijalom vjetra i najvećom potrebom za električnom energijom i investicijama.

Od 2007. godine zaštićeno obalno područje mora bilo je iznova definirano u tada novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. U njemu se zaštićeni obalni pojas (ZOP) definirao kao pojas kopna 1000m od obalne linije, pojas mora 300m od obalne linije, i svi otoci. S obzirom da je definirano da se unutar ZOP-a, između ostaloga, ne smiju graditi vjetroelektrane, time je ova zakonska odredba priječila gradnju vjetroelektrana na otocima. Međutim, Zakon o prostornom uređenju i gradnji je prestao važiti 31.12.2013. godine, a zamijenili su ga novi zakoni: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji.

U novom Zakonu o prostornom uređenju, članak 45, ZOP se definira kao pojas kopna 1000m od obalne linije i pojas mora 300m od obalne linije. Ali bez posebnih referenci na otoke. Iz toga proizlazi da je gradnja vjetroelektrana na otocima opet postala moguća, ali na područjima koja su udaljena 1000m od obalne linije.

U članku 48 istoga zakona i nadalje se jasno ograničava "iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju" unutar područja ZOP-a.

S obzirom na potencijale vjetra kojima otoci raspolažu, kao i potrebu za električnom energijom na istima, ovo bi trebao biti signal lokalnim zajednicama da u prostorne planove na otocima, tamo gdje to ima smisla, ugrade i područja za iskorištavanje energije vjetra, te time potaknu razvoj vjetroelektrana.

Za ovakvu promjenu zakonske regulative zalagali su se mnogi tokom zadnjih godina, a malo prije izmjene zakonske odredbe poziv na izmjenu iste upućen je i sa konferencije o energetskim zadrugama na otoku Krku. Između ostalih, ovakav razvoj događaja svojedobno je, kao tek postavljena ministrica zaštite okoliša najavila i Mirela Holy, iako nije dovoljno dugo ostala na poziciji da bi isto i provela.

Ipak, ostaje problem nespretne i nedovoljno precizne formulacije u zakonu o"iskorištavanju snage vjetra za električnu energiju", koja u obzir ne uzima rastuće i nadolazeće tržište malih vjetroagregata za primjenu u urbanim sredinama.

Možda vjetroelektrana Ravne1 na otoku Pagu ipak neće ostati i jedina hrvatska vjetroelektrana na otocima u godinama koje dolaze.

Tags:     vjetroelektrane      otoci      obalni pojas      ZOP      Pag      Ravne1      Krk
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?