Posljednjih nekoliko godina europski sektor energetike ravnao se prema smjernicama odre?enim 2009. godine, koje su odre?ene ciljevima za 2020. godinu � 20% obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija stakleni?kih plinova za 20%, te pove?anje energetske u?inkovitosti za 20%. Energija vjetra u Europi od 2000. godine bilje�ila je prosje?an godi�nji rast od 17,6%.

Zadanim smjernicama bli�i se datum isteka, te bi uskoro trebalo odrediti nove smjernice za razdoblje nakon 2020. godine. Europska komisija uskoro bi trebala objaviti prijedlog novih smjernica o kojima ?e ?elnici dr�ava ?lanica raspravljati u o�ujku ove godine.

Kada je rije? o industriji obnovljivih izvora energije trenutni obvezuju?i ciljevi bili su djelotvorni pri razvoju i napretku sektora, te otvaranju novih radnih mjesta, pa bi se u jednakoj mjeri trebali ponoviti i za 2030. godinu. Sama Europska komisija izrazila je zadovoljstvo razvojem ovog sektora koji istovremeno pozitivno utje?e na gospodarski rast, smanjenje emisija i pove?anje energetske u?inkovitosti.

Daljnje postavljanje obvezuju?ih ciljeva osigurati ?e sektoru dodatnu stabilnost koja ulaga?ima daje sigurnost i pouzdanje. ?injenica je da dana�nji ulaga?i djeluju na svjetskoj razini, �to zna?i da, kako bi ostvarili dobit, ne moraju nu�no ulagati u europske zemlje, ve? svoje projekte mogu razvijati i u drugim zemljama poput Turske ili Brazila.

Neke europske vlade, kao �to je �panjolska vlada, mijenjaju mehanizme potpore, �to za ovaj sektor predstavlja zna?ajan rizik i nesigurnost. Upravo na ovaj na?in u �panjolskom sektoru energije vjetra uni�teno je 40% radnih mjesta.

Ciljevi za razdoblje nakon 2020. godine odrediti ?e politiku Europske unije, �to ?e poslati jasnu poruku sektoru i ulaga?ima, ali i omogu?iti smanjenje cijena i dostizanje ciljeva zadanih za 2020. godinu. Sigurnost tr�i�ta i obvezuju?i ciljevi smanjiti ?e cijene, ali i potrebu za mehanizmima potpore, odnosno poticajima.

Smanjenje emisija

Industrija obnovljivih izvora energije, zajedno sa drugima kao �to su proizvodna industrija, grupacije za�tite okoli�a i grupacije energetske u?inkovitosti, �eli vidjeti jasne ciljeve za obnovljive izvore energije. No, Eurelectric, koji predstavlja industriju elektri?ne energije, vjeruje kako je zapravo potreban samo sna�an sustav trgovanja emisijama (ETS) koji mo�e podr�ati rastu?e ciljeve. Tako?er, uspostava sna�nog ETS-a otvoriti ?e nova radna mjesta i osigurati daljnji rast obnovljivih. Na podru?jima gdje sna�an ETS ne?e biti dovoljan, kao �to je podru?je inovacija ili energetske u?inkovitosti, dodatan mehanizam potpore biti ?e javna podr�ka.

Josche Muth iz EREC-a isti?e kako je kod obnovljivih izvora energije rije? o sigurnosti isporuke i konkurentnosti, a ne samo dekarbonizaciji. Tako ?e, primjerice, dekarbonizacija zna?iti smanjenje emisija, no nikako ne?e pomo?i u sigurnosti isporuke energije, a uz to ETS ne pokriva cijeli energetski sektor, te ne dopu�ta gotovo nikakve inovacije. Za inovacije je potrebno imati podr�ku od strane sektora istra�ivanja i razvoja, ali i poticaj kroz ciljeve i sigurnost tr�i�ta, zaklju?uje Muth.

Ho?e li se to i dogoditi?

Jedna stvar oko koje se gotovo sve vlade sla�u je ?injenica da ciljevi za razdoblje nakon 2020. godine moraju biti done�eni uskoro. Ciljevi za 2030. godinu svakako su vrlo hitni s obzirom da do 2050. godine ima tek 35 godina, a ve?ina projekata koji se izgrade danas imaju vijek trajanja i do 40 godina. Ukoliko se potrebni ciljevi ne postave za vrijeme trajanja ovog mandata parlamenta zabrinjavaju?i je vremenski okvir postavljanja ciljeva, te bi se moglo desiti da se kraj 2020. godine do?eka bez jasno zadanih ciljeva. Tako?er, kako bi ispunili ciljeve za 2050. godinu, prema kojima bi emisije trebale biti smanjene za 80 do 95%, treba se posvetiti razvoju �irokog spektra tehnologija, �to je svakako jeftinije sada nego �to bi bilo da razvoj po?ne prekasno.

Stavovi pojedinih zemalja ?lanica o obnovljivim izvorima energije svakako su razli?iti i ovise o dostupnosti i stavovima prema fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji, ali i razli?itim pogledima na cijene obnovljivih izvora energije, te razvoju elektroenergetske mre�e i sustava skladi�tenja energije. Veliki utjecaj ima i lobi protiv obnovljivih izvora energije koji pojedine vlade uspijeva uvjeriti kako ?e razvoj sektora obnovljivih izvora energije ko�tati milijarda eura, a same vlade ne uo?avaju smanjenje cijena tehnologija do kojih ?e do?i samim postavljanjem ciljeva i dekarbonizacijom do 2050. godine.

Ujedinjeno Kraljevstvo vrlo jasno lobira protiv postavljanja ciljeva, a niti Francuska ne pokazuje zainteresiranost prema ciljevima, stoga je vrlo va�an dio odluke u rukama Njema?ke, najve?e zemlje ?lanice, koja se jo� uvijek nije izjasnila.

Velika ironija le�i u ?injenici da ve?ina gra?ana Europske Unije izra�ava sna�an pozitivan stav prema daljnjem razvoju obnovljivih. Istra�ivanje koje je 2013. godine proveo Eurobarometer pokazuje kako 70% gra?ana smatra da bi obnovljivi izvori energije trebali biti prioritet u sektoru energetike kroz slijede?ih 30 godina.

Iako gotovo tri ?etvrtike gra?ana �eli daljnji razvoj i jasno postavljanje ciljeva za obnovljive izvore energije, europske politi?are koji sudjeluju u dono�enju ovih odluka uop?e ne zanima njihovo mi�ljenje, te upravo zato izdaju gra?ane koji su ranije glasali za njih, zaklju?uje Stephane Bourgeois iz EWEA-e.

�

Izvor: http://www.ewea.org/