Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Vjetroelektrane u Hrvatskoj 2014. E-mail
Autor Edo Jerkić   
Srijeda, 11 Lipanj 2014 00:00

Cilj koji je Hrvatska postavila o izgradnji i puštanju u pogon 360MW vjetroelektrana do kraja 2010. godine, a koji je postavljen 2007. godine, uz svoju potvrdu kroz energetsku strategiju 2009. godine - još nije ostvaren. Dapače, energetska strategija je postavila cilj izgradnje 1200MW vjetroelektrana do 2020. godine, da bi taj cilj trenutno bio srezan na 400 MW - nelegalno, tj. suprotno još uvijek važećoj energetskoj strategiji i uz značajne posljedice.

Tako danas u Hrvatskoj u punom pogonu ima 14 vjetroelektrana ukupne instalirane snage 254,25 MW. U probnom pogonu su još dvije vjetroelektrane ukupne snage 85 MW (koje će biti u punom pogonu kroz par tjedana ili mjeseci), a još dva projekta su pred izgradnjom ukupne snage 79 MW (plus dodatni vjetroagregat na VE Pometeno brdo snage 2,5 MW). Sveukupno 420,95 MW.

Osim toga još sedam vjetroelektrana ima potpisan ugovor o otkupu električne energije, kao i ishođene sve dozvole za izgradnju, ali su na listi čekanja u kvoti HEP-a.

Bit će vrlo interesantno vidjeti kako će se razvoj sektora odvijati u budućnosti. Naime vjetroelektrane su se na političkoj osnovi našle u raskoraku između još uvijek važeće Energetske strategije i Nacionalnog akcijskog plana koji je u osnovni nelegalan. S druge strane HOPS ni nakon 7 godina nije poduzeo konkretne korake i mjere da omogući daljnju integraciju vjetroelektrana u sustav, iako im je to trebala biti strateška odrednica i iako mnogi stručnjaci tvrde da tehničkih ograničenja nikada zapravo nije ni bilo. Trenutno se ipak radi na studiji koja bi trebala pokazati mogućnost veće integracije vjetroelektrana u sustav, no konkretnih pomaka ili naznaka rezultata te studije još nema.

Novom direktivom EU se pak ograničava daljnje poticanje vjetroelektrana feed-in-tarifom, te se propisuje približavanje svih obnovljivih izvora energije tržišno konkurentnim modelima poslovanja. Postavlja se pitanje znači li to, ako će vjetroelektrane biti najjeftiniji novi izvor električne energije na tržištu, da ćemo vidjeti njihov procvat na hrvatskom tržištu u sljedećim godinama? Ili će vlada, kada ustanovi da ukidanje poticaja nije dovoljno za kočenje razvoja istih pronaći druge načine kočenja dok se istovremeno vrlo netransparentno gura izgradnja Plomina i drugih velikih termoelektrana?

Više nego ikada, sada bi bilo pravo vrijeme da se konačno uvede red u tržište električnom energijom u Hrvatskoj i prepusti istome tome tržištu da odluči koji su to izvori stvarno ostvarivi i najpovoljniji sa ekonomskog, okolišnog i socijalnog aspekta. Kojim to izvorima energije i tehnologijama Hrvatska stvarno raspolaže na kojima može temeljiti svoju neovisnost u energetskom smislu u budućnosti, a istovremeno pokrenuti gospodarstvo i inovacije u sektoru?

Trenutno stanje tehnologije kao i trendovi u energetici upućuju na to da je sada prilika da se energetika konačno opet vrati u službu građana na način da se zadaju jasna tržišna pravila i odrede jasno mjerljive veličine, te uspostavi transparentan sustav koji će omogućiti razvoj energetike u održivom smjeru. Možemo li konačno očekivati više transparentnosti u sektoru koji nam je od toliko velikog značaja i kojega svi mi i trebamo i plaćamo?

Tags:     vjetroelektrane      Hrvatska      Danilo      Pometeno Brdo      kvota      HOPS      Jelinak      Voštane      Bruška      CEMP      Krš-Pađene      Rudine      Ponikve      Katuni      Lukovac
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?