Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Bolje mapiranje priobalnih resursa vjetra sa jednim klikom E-mail
Autor Leo Jerkić   
Ponedjeljak, 23 Prosinac 2013 21:12

Projekt financiran od strane Europske Unije razvija softver koji bi trebao proračunavati scenarije proizvodnje priobalnih vjetroelektrana.

Europska priobalna industrija vjetra brzo raste, te je u prvih šest mjeseci ove godine instalirala duplo više snage nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak još uvijek postoje mnoge nesigurnosti u samom sektoru pri čemu je jedna od većih razumijevanje kako isplanirati priobalne vjetroelektrane tako da mogu proizvesti najviše moguće električne energije. Nedavno pokrenut projekt kojeg financira Europska Unija radi na potpuno novom softveru s kojim bi se dobili dodatni podaci u toj debati.

Tokom prvih šest mjeseci ove godine je instalirano 277 priobalnih vjetroagregata ukupne snage 1.045 MW koji su usto i spojeni na mrežu. Dodatno je izgrađeno 268 temelja, te je u prvih sedam mjeseci postavljeno 254 vjetroagregata. Stoga se može reći da sektor dobro napreduje, ali ipak ostaju pitanja. Jedno od njih je slaba mogućnost predviđanja efekta zavjetrine vjetroelektrana, odnosno zavjetrine koju rade pojedinačni vjetroagregati na tako velikom području.

EERA (Europsko udruženje za istraživanje energije) je odlučilo djelovati na tom polju zajedno sa partnerima iz industrije i akademske zajednice. Rezultat toga je projekt EERA-DTOC (dizajnerski alat za klaster priobalnih vjetroelektrana) koji je krenuo s radom u siječnju prošle godine, te će trajati do lipnja 2015. godine. Cilj je dizajnirati softverski model koji će poboljšati modeliranje strujanja vjetra na priobalnim vjetroelektranama. Vrlo je pohvalno da se u projekt uključilo osam velikih tvrtci koje upravljaju vjetroagregatima, i to Norveški Statoil i Statkraft, Španjolska Iberdrola, Renewable Energy System (RES) i Carbon Trust iz Velike Britanije, E-On i Hexicon iz Švedske i Bard Engineering iz Njemačke. Ukupno u projektu sudjeluje 22 partnera od čega su većina njih sveučilišta i istraživački instituti, uz iznimku Sveučilišta Indiana iz SAD-a. Projekt ima budžet oko 3 milijuna eura od čega 2,9 milijuna eura dolazi iz EU FP7 programa, a ostatak iz industrije.  Glavni cilj je napraviti robusni model kojem će se moći vjerovati i koji će moći prepoznati kada krajnji korisnici naprave pogrešku. Isto tako bi taj softver trebao davati pouzdane podatke, odnosno najvjerojatnije scenarije, te biti jednostavan za korištenje.

Jedna od prvih stvari koja se mora riješiti je optimalno odstojanje između vjetroagregata u istoj elektrani. Ako su dovoljno udaljeni, vjetroagregati imaju više vjetra i nema zavjetrine, ali zato treba više kabela, te se treba procijeniti najisplativije rješenje. To pitanje će postati još bitnije kada u pogon uđu plutajuće vjetroelektrane. Kao drugo bi softver trebao moći simulirati kako postojeće vjetroelektrane utječu na efikasnost novih elektrana za što dosada nije postojalo potpuno rješenje.

Europska komisija je 2008. predvidjela povećanje instalirane snage priobalnih vjetroelektrana za 30-40 puta do 2020. u odnosu na tada, i za 100 puta do 2030. Da bi se to postiglo morati će se idućih godina izgraditi veliki klasteri vjetroelektrana na najboljim lokacijama. Dodatno će EERA-DTOC projekt pomoći u razvoju priobalnih vjetroelektrana prema EU Strateškom energetskom tehnološkom planom kojim se želi ubrzati razvoj i isplativost tehnologija koje ne koriste CO2. Jedan od ciljeva tog plana je razvoj točnijeg mapiranja resusra vjetra te procjena kapaciteta u Europi uključujući kompleksna i teška područja.

Sve ove izazove rješava šest radnih grupa, te će njihovi reultati biti predstavljeni tokom serije seminara i radionica koje organizira EWEA. Prva radionica je održana u lipnju u Londonu, a druga u Frankfurtu u studenom. Trenutačno tim radi na integraciji različitih dijelova softvera koje treba ujediniti. Za razvoj će im trebati još neke dvije godine s time da dodatno žele u softver staviti podatke o realnoj proizvodnji vjetroagregata. S obzirom da su ti podaci uglavnom tajni, koristiti će se mjerenja napravljena od strane Fraunhofer Instituta odnosno njihovog broda koji je opremljen sa Lidarom za mjerenje zavjetrine.

Nakon što se skupe svi podaci plan je da softver prođe kroz 10 do 20 vjerojatnih scenarije te ih usporedi. Developer će onda moći uzeti ove podatke i procijeniti koliko se električne energije može proizvesti kojim scenarijem i po kojoj cijeni. Već sada postoji 10 modela zavjetrine koji su uspoređeni sa dvije postojeće priobalne vjetroelektrane, te se sada može objasniti koliko dobro simuliraju te specifične uvjete.

Zadnja stvar na koju će projekt morati odgovoriti je tko će i kako moći koristiti alat. Sam alat neće biti besplatan, pošto postoje troškovi korištenja drugih softvera. Čak i to ne bi trebalo utjecati na korištenje softvera od strane industrije, pošto bi trebao imati neke posebne prednosti, kao i jedinstvenu uslugu koju nitko drugi trenutno ne može ponuditi.

Izvor: www.ewea.org

Tags:     mapiranje resursa vjetra      zavjetrine      priobalni vjetroagregati      priobalna vjetroelektrana      projekt      europska unija
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?