Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IEA objavila Tehnološki plan razvoja vjetra za 2013. godinu - treći dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 15 Prosinac 2013 17:19

Napredak energije vjetra od 2008.

Energija vjetra se razvija prema mjestu jedne od glavnih uobičajenih, konkurentnih i pouzdanih tehnologija za proizvodnju električne energije. Globalno gledano napredak je velik, sa sve više aktivnih država i tvrtci, te sve većom godišnjom instaliranom snagom i investicijama. Tehnološki napredak konstantno smanjuje troškove proizvodnje električne energije, posebno na kopnenim vjetroagregatima. Industrija je nadvladala probleme s isporukom u pojedinim segmentima, te je proširila opskrbni lanac.

Aktualni napredak na tržištu vjetra

Od 2000. godine, kumulativna instalirana snaga vjetroelektrana je rasla 24% godišnje kao što se vidi na slici iznad. Tokom prošle godine je instalirano 45 GW vjetroelektrana u više od 50 zemalja čime je ukupna instalirana snaga u svijetu dostigla 282 GW. Investicije su prošle godine iznosile 76,56 milijadi dolara. Među najvećim investicijama u čistu energiju su tokom prošle godine bile i četiri priobalne vjetroelektrane sa snagama od 216 do 400 MW u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Belgiji sa investicijama u iznosu od 0,8 do 1,6 milijardi eura. Napredak od 2008. godine pokazuje pozitivan trend – prošle godine su vjetroelektrane proizvele otprilike 2,6% svjetske električne energije što se vidi u tablici koja se nalazi ispod.

Razvoj priobalnih vjetroelektrana je započeo sporije nego što su se svi u industriji nadali, i to uglavnom u Europi. Do kraja prošle godine ih je bilo 5,4 GW (1,5 GW 2008.) i to uglavnom u Velikoj Britaniji (3 GW) i Danskoj (1 GW), sa dodatnim velikim priobalnim vjetroelektranama u Belgiji, Kini, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. Pojedini priobalni vjetroagregati se nalaze u Norveškoj, Japanu, Portugalu i Koreji, dok se novi projekti planiraju u Francuskoj i SAD-u. U Velikoj Britaniji je u različitim fazama razvoja 10 GW projekata, dok ih je registrirano čak 46 GW.

Sve više vjetroagregata se instalira u hladnim klimama gdje na njih utječu led i/ili niske temperature izvan standarda uobičajenih lokacija. Krajem prošle godine je skoro 69 GW instalirane snage bilo u područjima sa hladnom klimom u Skandinaviji, Sjevernoj Americi, Europi i Aziji. Dodatnih 45-50 GW će biti instalirano u hladnim klimama do kraja 2017. godine.

Repowering, odnosno zamjena starih vjetroagregata novima također raste. Vjetroagregat snage 2 MW sa promjerom rotora od 80 metara proizvodi četiri do šest puta više električne energije od 500 kW vjetroagregata sa promjerom rotora koji je napravljen 1995. Repowering je započet ponajprije u Danskoj i Njemačkoj, a sada se događa i na drugim tržištima kao što su SAD, Indija, Italija, Portugal, Španjolska i Velika Britanija. U Njemačkoj je prošle godine zamijenjeno 325 vjetroagregata ukupne snage 196 MW sa 210 vjetroagregata ukupne snage 541 MW. Na lokaciji Altamont Pass u Kaliforniji NextEra zamjenjuje 780 starih vjetroagregata sa 34 vjetroagregata pojedinačne snage 2,3 MW. Samo tržište bi trebalo imati dramatičan rast tokom idućih pet godina, te bi godišnja proizvodnja na takvim lokacijama trebala narasti sa 1,5 TWh na 8,2 TWh 2020. godine.

Većina proizvođača vjetroagreggata se nalazi u šest država, i to u SAD-u, Danskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Indiji i Kini dok se komponente isporučuju iz raznih drugih zemalja. Udio na tržištima se promjenio tokom zadnjih pet godina. Kineski proizvođači (njih šest među 15 najvećih) su počeli izvoziti svoje vjetroagregate, te su tokom zadnjih par godina imali udio veći od 20% na tržištu. Danska, koja je oduvijek bila predvodnik te je 2005. godine držala pola svjetskog tržišta je prošle godine držala ukupno 20% svjetskih vjetroagregata u pogonu što je još uvijek ogroman broj s obzirom da sama Danska ima malo više od 1% svjetske instalirane snage vjetroelektrana. Uz Dansku, Španjolska i Njemačka imaju jake proizvođače koji puno izvoze. Prošle godine je izvezeno 5,7 milijardi eura. SAD i Indija su isto među najvećim proizvođačima pri čemu SAD ima čak 599 proizvodnih postrojenja, te je domaći udio kompoenti 67% (bio je manji od 25% prije 2005.) dok je uvoz pao na 33% sa 75%. Francuska i Koreja imaju nadolazeće proizvođače, dok Brazil ima sve više proizvodnih postrojenja.

Industrija vjetra je pomogla socio-ekonomskom razvoju nekoliko regija i to se recimo vidjelo u Španjolskoj početkom stoljeća gdje je u sektor ušlo nekoliko stranih industrijskih tvrtci zajedno sa jakom lokalnom industrijom. Velika Britanija trenutačno privlači mnogo investicija zbog jakog priobalnog tržišta, a od 2007. do 2010. je broj poslova skočio skoro 30%. Procjenjuje se da u Kini i Europskoj Uniji u industriji radi po 265.000 ljudo (od toga 118.000 u Njemačkoj), 81.000 u SAD-u, 48.000 u Indiji i 29.000 u Brazilu. Zaposlenje po tehnologijama je teško za procijeniti, ali vjetroelektrane općenito otvaraju više poslova po investiciji od termoelektrana iz ugljena i prirodnog plina.

Tehnološki napredak

Generalni trend u dizajnu vjetroagregata su sve viši stupovi, duže lopatice i većine faktori snage. U prosjeku su vjetroagregati brže rasli u visinu i promjeru rotora nego u snazi. Time se povećava faktor iskoristive snage za iste brzine vjetra. Sav ovaj razvoj se ponajviše događa zbog želje da se smanje troškovi proizvodnje električne energije. Stoga su se počeli pojavljivati rotori za niže brzine vjetra sa visokim stupovima i dugačkim lopaticama u odnosu na veličinu generatora. Time se omogućilo instaliranje vjetroagregata na lokacijama gdje pušu sporiji vjetrovi, ali koje su često bliže mjestima potrošnje električne energije. Takve lokacije su najčešće i manje osjetljive što se tiče utjecaja na okoliš, te se tako smanjuju potencijalni problemi s utjecajem na isti.

Poboljšanja u dizajnu lopatica korištenjem boljih materijala i naprednih strategija kontrole su povećali proizvodnju iz vjetroagregata u odnosu na instaliranu snagu. U zadnjih pet godina je udio vjetroagregata bez mijenjačke kutije ili sa direktnim-pogonom narastao sa 12 na 20%. Razvijaju se i druge varijacije koje uključuju rotore niz vjetar od stupa i rotore sa dvije lopatice. Priobalni vjeroagregati se razvijaju sve brže, te su sve veći, a istražuju se različiti tipovi podstruktura odnosno temelja za iste u sve dubljim morima. Što se tiče procjene proizvodnje vjetroelektrana, ta je tehnologija prilično napredovala tokom zadnjih pet godina. U Španjolskoj su recimo pogreške u procjeni proizvodnje dan unaprijed smanjenje za trećinu. Isto tako je sve većom penetracijom vjetroelektrana na pojedina tržišta utvrđeno da nisu potrebne fizičke promjene elektroenergetskih sustava dok vjetroelektrane nemaju udio veći od 20% u ukupnoj potrošnji električne energije.

Danas je većina vjetroagregata spojenih na mrežu sa tri lopatice i horizontalnim rotorom, kojemu se može mijenjati nagib lopatica kako bi se kontrolirala izlazna snaga. Prosječna snaga vjetroagregata i dalje raste, te je prosječna snaga prošle godine bila 1,8 MW u odnosu na 1,6 MW 2008. godine. Kod priobalnih vjetroagregata je pak prosječna instalirana snaga skočila sa 3 MW na 4 MW u istom razdoblju. Prošle godine je najveći dostupni komercijalni vjetraogregat imao snagu od 7,5 MW sa promjerom rotora od 127 metara. Postoje i modeli sa promjerom rotora od 164 metra. Na tržištu se uglavnom još uvijek koriste modeli sa snagom od 1,5-2,5 MW. Vjetroagregati proizvode električnu energiju pri brzinama vjetra od 3-4 m/s do 25 m/s. Dostupnost vjetroagregata za kopnene modele je veća od 95%. Ta dostupnost je zapravo udio vremena kada je vjetroagregat tehnički spreman za rad, te je stoga to korisna indikacija za potrebe održavanja i pouzdanosti tehnologije.

O drugom dijelu razvoja industrije od 2008. ćemo pisati idući tjedan.

Tags:     energija vjetra      međunarodna energetska agencija      vjetroelektrane      iea      tehnološki plan razvoja
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?