Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

IEA objavila Tehnološki plan razvoja vjetra za 2013. godinu - prvi dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 01 Prosinac 2013 17:58

Međunarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. je objavila dopunu Tehnološkog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji put napravljena 2009. godine. U nizu članaka koje planiramo objavljivati jednom tjedno ćemo prenijeti sve najvažnije informacije i zaključke samog izvještaja.

Cijeli izvještaj na 63 stranice na engleskom jeziku može se pronaći ovdje. IEA vodi detaljan program energetske suradnje između zemalja članica, te promovira održivu energetsku politiku koja potiče ekonomski razvoj i zaštitu okoliša na globalnoj razini i to posebno u smislu smanjenja emisija stakleničkih plinova koji utječu na klimatske promjene. Cilj IEA je i poticati suradnju na razvoju energetskih tehnologija, jačanje transparentnosti  na međunarodnim tržištima i pronalaženje rješenja za izazove globalne energetske slike. Hrvatska nije izravni član IEA, ali s obzirom da Europska Komisija sudjeluje u njenom radu postoji indirektna povezanost.

Trenutačni trendovi u opskrbi energijom i korištenju iste su neodrživi ekonomski, okolišno i socijalno. Bez odlučne akcije emisije stkaleničkih plinova povezane sa proizvodnjom energije bi se mogle udvostručiti do 2060. godine, a povećana potražnja za naftom će otežati sigurnost opskrbe. Stoga se trenutna politika mora drastično promijeniti, te bi razvoj održivih energetskih tehnologija, kao što su vjetroelektrane trebale imati ključnu ulogu u energetskoj revoluciji.

IEA je identificirala najvažnije tehnologije koje su potrebne i dostupne da se postigne CO2 cilj do 2050. godine kojim bi se ostvarilo 50% manje emisija nego danas. Stoga je IEA razvila seriju tehnoloških planova pri čemu je zaključeno da su vjetroelektrane najrazvijenija "nova" tehnologija obnovljivih izvora energije, te se njihov razvoj na godišnjoj razini prati od 2009. godine. Razvoj je u tom periodu bio vrlo brz i troškovi tehnologije konstantno padaju. S obzirom na ovakav razvoj događaja se predviđa da bi energija vjetra mogla pokriti 15-18% svjetskih potreba za električnom energijom do 2050., u odnosu na originalni cilj od 12% u 2009. godini. Ovaj plan razvoja prepoznaje ubrzani razvoj u odnosu na zadnju verziju, te daje novu analizu barijera koje treba savladati u smislu tehnologija, legislative i regulatornih problema.

Ključni nalazi i akcije dokumenta

  • Od 2008. godine razvoj energije vjetra je udvostučen, te je sada ukupna instalirana snaga skoro 300 GW, pri čemu su predvodnici Kina (75 GW), Sjedinjene Američke Države (60 GW) i Njemačka (31 GW). Energija vjetra trenutno isporučuje 2,5% svjetske potražnje za električnom energijom – i do 30% u Danskoj, 20% u Portugalu i 18% u Španjolskoj. Podrška u smislu poticaja je bila ključna u poticanju ovog velikog rasta.
  • Razvoj u zadnjih pet godina je povećao iskoristivost energije (posebno na lokacijama s niskim brzinama vjetra), te je smanjio trošlove rada i održavanja (O&M). Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana na kopnu sada iznosi između 60 i 130 američkih dolara po proizvedenom MWh. Ona je stoga konkurentna na lokacijama gdje su uvjeti vjetra i financijski uvjeti za izgradnju projekata pogodni, ali još uvijek treba malu potporu u većini zemalja gdje to nije slučaj. Priobalna tehnologija vjetroelektrana se stabilizirala nakon rasta tokom zadnjih 10 godina, ali su proizvodne cijene električne energije još uvijek više nego na kopnu.
  • Ovaj plan razvoja cilja 15 do 18 posto svjetske električne energije iz vjetroelektrana do 2050., što je puno veći plan u odnosu na 12% na koji se ciljalo 2009. godine. Novi cilj od 2.300 do 2.800 GW instalirane snage vjetroelektrana će izbjeći emisije do 4,8 gigatona ugljičnog-dioksida godišnje.
  • Postizanje tih ciljeva zahtjeva povećanu godišnju instaliranu snagu vjetroelektrana (uključujući obnovu starih lokacija) sa 45 GW u 2012. do 65 GW u 2020., 90 GW u 2030. i 104 GW do 2050. godini. Godišnje investicije trebaju iznositi između 146 i 170 milijardi dolara.
  • Geografski model implementacije projekata se ubrzano mijenja. Dok su zemlje iz OECD sektora predvodile u ranom razvoju vjetroelektrana do 2010. godine, od tada su zemlje koje nisu OECD članice instalirale više vjetroagregata. Nakon 2030. godine bi zemlje koje nisu članice OECD trebale imati više od 50% ukupne instalirane snage.
  • Iako nema fundamentalnih barijera postizanju i nadmašivanju ovih ciljeva, postoji nekoliko prepreka koje bi mogle usporiti razvoj, a koje uključuju troškove, probleme s integracijom u elektroenergetsku mrežu i probleme s dozvolama.
  • Ovaj plan razvoja pretpostavlja pad troškova energije iz vjetroelektrana do 25% za kopnene vjetroelektrane i 45% za priobalne do 2050. godine, i to ponajviše zbog jakog ulaganja u istraživanje i razvoj tehnologije kojim se poboljšava dizajn, materijali, proizvodna tehnologija i pouzdanost, optimizacija performansi i smanjivanje nesigurnosti pri proizvodnji elektrane. Energija vjetra dobiva samo 2% ukupnog javnog financiranja za istraživanje i razvoj u energetici; potreban je veći iznos investicija kako bi se postigao puni potencijal vjetroelektrana.
  • Dokle god tržišta ne reflektiraju klimatske promjene i druge vanjske utjecaje na okoliš, te pripadajuće troškove klasičnih načina proizvodnje energije, za konkurentnost troškova vjetroelektrana će biti potrebni pomoćni mehanizmi.
  • Kako bi se postigla visoka penetracija varijabilne energije vjetra u mreži bez da padne pouzdanost sustava, potrebna su poboljšanja u infrastrukturi mreže i fleksibilnost elektroenergetskog sustava, kao i novi dizajn elektroenergetskih mreža.
  • Kako bi angažirali javnu potporu za vjetar potrebne su napredne tehnike kako bi se procijenili, minimizirali i smanjili socijalni i okolišni utjecaji i rizici. Isto tako potrebna je snažnija komunikacija o vrijednosti energije vjetra i utjecaju korištenja istoga u postizanju klimatskih ciljeva i u očuvanju kvalitete voda, zraka i tla.

 

Ključne akcije za idućih 10 godina

  • Postaviti dugoročne ciljeve koje podržavaju predvidivi mehanizmi za poticanje investicija i primjena odgovarajućih cijena emisija ugljičnog-dioksida.
  • Pozabaviti se s ne ekonomskim barijerama, pokrenuti napredno planiranje novi elektrana uključivanjem vjetroelektrana u dugoročne prostorne planove na kopnu i moru, razviti brže procedure za ishođenje dozvola i rješavanje ograničenja korištenja tla i mora za implementaciju projekata vjetroelektrana (pri tome se misli na ograničenja uvjetovana okolišnim, prometnim, navigacijskim i vojnim aspektima).
  • Pojačati istraživačke, razvojne i demonstracijske napore i financiranja. Povećati trenutačna javna financiranja za dva do pet puta kako bi se smanjili troškovi proizvodnje vjetroagregata i ostalih struktura i kako bi se poboljšale performanse i pouzdanost (posebno kod priobalnih vjetroelektrana), te kako bi se pojačala snaga priobalnih vjetroagregata.
  • Adaptirati dizajn vjetroelektrana za specifične lokalne uvjete (hladne klime i lokacije s niskim brzinama vjetra), troškove integracije u elektroenergetsku mrežu, troškove spajanja na elektroenergetsku mrežu i utjecaj varijabilnosti na cijeli sustav.
  • Poboljšati procese za planiranje i ishođenje dozvola za prijenos kroz velike regije; modernizacija upravljanja elektroenergetskim mrežama; povećanje fleksibilnosti elektroenergetskih sustava korištenjem pomoćnih usluga iz svih vrsti elektrana, uključujući vjetroelektrane; i povećati i poboljšati elektroenergetska tržišta, te adaptirati njihov rad za varijabilnu proizvodnju.
  • Povećati javnu prihvaćenost vjetroelektrana povećanjem svijesti o istima (uključujući smanjenje emisija, sigurnost opskrbe i ekonomski rast), te potrebi za dodatnim prijenosnim sustavima.
  • Pojačati međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju i standardizaciji, poboljšati integraciju vjetroelektrana. Razmjena najboljih primjera kako bi se nadvaladale barijere razvoja.

 

Idući tjedan ćemo pisati o logičkoj ulozi vjetroelektrana u ukupnom kontekstu energije i strukturi, sadržajima i procesu planiranja razvoja energije vjetra.

Tags:     energija vjetra      međunarodna energetska agencija      vjetroelektrane      iea      tehnološki plan razvoja
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?