Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Repowering daje novi život starim lokacijama vjetroelektrana E-mail
Autor Leo Jerkić   
Subota, 29 Lipanj 2013 00:10

Do 2020. godine će zamjena starih vjetroagregata sa novim jačim jedinicama povećati godišnju proizvodnju električne energije na tim lokacijama sa 1524 GWh na 8221 GWh.

Novi vjetroagregat snage 2 MW sa promjerom rotora lopatica od 80 metara može proizvesti četiri do šest puta više električne energije od 1 GWh godišnje proizvodnje 500 kW vjetroagregata sa promjerom lopatica od 40 metara koji je izgrađen 1995. godine. Ovo je osnovna misao vodilja za repowering (zamjenu starih vjetroagregata novima).

Prema podacima iz izvještaja Wind Repowering koji je napravila tvrtka GlobalData zamjena starih vjetroagregata sa manje većih i viših vjetroagregata koji su tiši, kvalitetniji i mogu proizvoditi puno više električne energije je aktivnost u velikom porastu tokom zadnjih pet godina. Izvještaj govori da će vrijednost tržišta repoweringa jako porasti u idućih pet godina. Tokom 2011. godine vjetroelektrane čija je godišnja proizvodnja oko 183 GWh su zamijenjene sa vjetroagregatima koji proizvode 774 GWh. Do 2020. bi te brojke trebale biti 1524 GWh stare proizvodnje zamijenjene sa 8221 GWh proizvodnje iz novih vjetroagregata.

Prije petnaest godina je većina zemalja tek kretala sa instalacijom vjetroagregata, ali Njemačka, Danska, SAD i Nizozemska su imale određeni broj vjetroagregata. Te zemlje su sada predvodnici u repoweringu, a pomalo im se pridružuju i Španjolska, Italija, Portugal, Indija i Velika Britanija.

Zašto raditi repowering?

Sam izraz „repowering“ dolazi iz sektora fosilnih goriva gdje opisuje kompletnu ili djelomičnu zamjenu jedinica kao što su kotlovi, turbine i generatori kako bi se poboljšala snaga i efikasnost, smanjile emisije i operativni troškovi. Repowering u sektoru vjetra se odnosi na isto, osim u pogledu emisija.

S obzirom da jamstvo proizvođača za vjetroagregate traje između osam i 20 godina, želja za izbjegavanjem potencijalno skupih popravaka je velika motivacija za zamjenu vjetroagregata koji su u principu još uvijek u dobrom stanju. Pouzdanost dramatično pada s godinama, a i troškovi održavanja rastu ukoliko postoji manjak dijelova na tržištu. Moderni vjetroagregati se rjeđe kvare, a i proizvode puno više energije, te ujedno i stvaraju veće prihode. Osim toga moderni vjetroagregati se u prosjeku puno sporije okreću, te su tiši (10-20 okretaja po minuti u odnosu na 40-60 okretaja za stare vjetroagregate) i stoga imaju manje problema sa treperenjem sjene i smrtnošću ptica. Studija od prije tri godine za projekt Diablo Winds za koji je napravljen repowering u Kaliforniji, SAD-u je pokazala da su smrtni slučajevi za ptice smanjeni za 66% sa novim vjetroagregatima u odnosu na stare koji su se još nalazili na dijelu lokacije.

Repowering također daje priliku da se vjetroagregati prebace kako bi se bolje integrirali u rezidencijalna područja. Prije su se mogli graditi praktički bilo gdje. Moderni vjetroagregati također puno bolje zadovoljavaju potrebe elektroenergetske mreže.

Financijska strana

S tehničke strane repowering ima smisla ali treba gledati i financijske pokazatelje, i to ponajviše troškove uklanjanja starih vjetroagregata te recikliranje njihovih dijelova i gubitak prihoda dok projekt ne završi. Prodaja starih vjetroagregata je jedan način da se ublaže gubici, a za to postoji vrlo živo međunarodno tržište.

Naravno postoji i problem energetske infrastrukture, jer ako developer povećava snagu vjetroelektrane sa 10 na 60 MW moguće je da će je morati nadograditi, a to je onda dodatni trošak. Postoje alternative kompletnoj zamjeni vjetroagregata za poboljšanje pouzdanosti, kao što je postavljanje modernih kontrolnih sustava. Mogućnost je i djelomični repowering, ali to ima ozbiljna ograničenja. Također je potrebno dobiti odobrenje za postavljanje višeg vjetroagregata što je jedna od glavnih stavki jer ako nema dodatne visine, nema ni dodatne proizvodnje električne energije. Sam proces dobivanja dozvola za repowering je praktički isti kao i za planiranje novog projekta uz iste rizike. Što se tiče podrške lokalnog stanovništva, ona je ipak pozitivnija za takve projekte. Često se događa da se pri repoweringu vjetroelektrana proda i to najčešće prelaze iz ruku manjih developera u ruke većih developera.

Poticaji

Kao i za svaki novi projekt poticaji su ključni u odluci za repowering. Uglavnom nije moguće dobiti staru feed-in-tarifu u slučaju promjene vjetroagregata.

Trenutačno su Njemačka i Danska predvodnici u repoweringu pri čemu je 2011. godine Danska imala udio na tržištu od 51,6%, a Njemačka 43,1%. Obje zemlje imaju specifične poticaje za repowering. Danska je prvi repowering program imala još od 2001. do 2003. U tom programu su vlasnici vjetroagregata manjih od 100 kW mogli instalirati tri puta jače, te su imali dodatni bonus na uobičajenu feed-in-tarifu (FIT). Za snagu od 100-150 kW su mogli pak instalirati duplo jače vjetroagregate. Po tom programu je zamijenjeno 1480 vjetroagregata snage 122 MW sa 272 nova vjetroagregata snage 332 MW. Drugi repowering se odvijao od 2008. do 2011., te je nudio premiju na FIT i to za zamjenu do 175 MW vjetroagregata sa bar duplo jačim vjetroagregatima. Ipak u tom sustavu Danska nije mislila na geografsku lokaciju, tako da su vlasnici koji su ugasili staru vjetroelektranu mogli novu graditi i na drugoj lokaciji, te su stoga često prodavali repowering certifikate drugim developerima. Zbog toga je došlo do poremećaja na tržištu čiji je rezultat bio da je trošak kompenzacije bio umjetno prevelik. Stoga danas nema specifičnih poticaja za repowering u Danskoj.

Iako je Njemačka preuzela ukupno vodstvo u repoweringu, ni u Danskoj nije nestalo tržište repoweringa. Nedavno je za jedan Vattenfallov projekt u Nørrekær Enge 77 starih vjetroagregata zamijenjeno sa 13 novih 2,3 MW Siemensovih vjetroagregata koji ukupno proizvode duplo više električne energije.

Repowering u svijetu

Vattenfall priprema najveći repowering u Danskoj do sada. Tamo se planira zamijeniti 395 Vestasovih 17 godina starih vjetroagregata snage 600 kW sa 22 vjetroagregata snage 3 MW. Global Data predviđa da će se do 2020. 200 MW starih vjetroagregata zamijenjivati sa 1 GW novih svake godine. U Danskoj sada ima otprilike 4.500 kopnenih vjetroagregata, a ta brojka bi do 2020. trebala pasti na 3.000 ponajviše zbog repoweringa.

U Njemačkoj se ponajviše zbog manjka vjetra zamjenjuju vjetroagregati, a prošle godine je zamijenjeno 540 MW. Godinu prije je zamijenjeno samo 238 MW. Potencijal je veliki jer u Njemačkoj ima 3.750 vjetroagregata čija je ukupna snaga 12 GW, te se očekuje da će to tržište uskoro narasti na 1 GW godišnje. Njemačka za sada ima dodatni bonus na FIT za repowering, ali će isti vjerojatno biti ukinut uskoro.

Treće najveće tržište je SAD gdje je zamijenjeno 135 MW vjetroagregata tokom zadnje dvije godine. Sve veće zanimanje je za zamjenu vjetroagregata u Kaliforniji gdje je do sada već zamijenjeno 1.500 starih vjetroagregata.

Na lokaciji vjetroelektrane Shiloh IV koja je u vlasništvu EDF-a, samo 50 modernih vjetroagregata je zamijenilo 235 100 kW vjetroagregata pri čemu je snaga učetverostručena. NextEra Energy je pak na lokaciji vjetroelektrane Altamont Pass zamijenio 780 starih vjetroagregata sa 34 Siemensova 2,3 MW vjetroagregata te je ujedno uklonila i 9,5 kilometara dalekovoda i 13 kilometara ceste. NextEra planira zamijeniti još bar 2.000 vjetroagregata u idućih nekoliko godina. GlobalData predviđa 9,5 GW zamijene do 2020., stoga ima još puno posla, ali glavni problem je u malim vlasnicima koji drže čak 40% tržišta vjetroagregata starijih od 20 godina. Kalifornija smatra da je potrebno uvesti nekakav oblik federalnih poticaja kao što imaju stare elektrane na fosilna goriva kada uvedu sustav na biomasu. Ipak, zasada nema specifičnih poticaja.

U Indiji je repowering tek krenuo, ali pošto su uvjeti vjetra uglavnom slabi, vjetroagregati se zamjenjuju samo nakon što prođe vijek trajanja starih. Godišnje tržište bi trebalo biti oko 100 MW 2020. godine.

U Velikoj Britaniji nema direktne feed-in-tarife za repowering, te je do sada to napravljen samo u nekoliko manjih vjetroelektrana kao što su Goonhilly Downs (5,6 zamijenjen sa 12 MW), Carland Cross (6 MW u 20 MW) i Delabole (4 MW sa 9,2 MW). Ipak to tržište postaje sve zanimljivije u Velikoj Britaniji tako da se očekuje sve više posla u budućnosti.

GlobalData predviđa da će do 2020. biti 54,7 GW potencijalnih kandidata za repowering od čega će oko 20 GW biti zamijenjeno što znači da će potencijal biti ogroman.

Gdje idu stari vjetroagregati?

Prodaja starih vjetroagregata je dobar način za smanjivanje drugih troškova projekta. Dobro održavani vjetroagregati mogu raditi još mnogo godina, a tržište je međunarodno – Vijetnam, Južna Amerika, Rumunjska, Bugarska, Turska, Poljska. Takvi vjetroagregati se ili prodaju direktno ili preko specijalnih tvrtki. Projekti sa specijalnim limitima u smislu mreže ili visine istih na tržištima kao što je Velika Britanija su isto zainteresirani za takve stare vjetroagregate.

Ipak samo tržište je jako volatilno, te cijene dosta padaju zato što se u zadnje vrijeme pojavio veliki broj korištenih vjetroagregata (cijena za 1,5 MW vjetroagregat je pala u zadnjih par godina sa više od 500.000 eura na 200 do 250 tisuća eura). S druge strane polako se pojavljuje i veći broj vjetroagregata mlađih od 12 godina koji se prerano zamjenjuju s većima, a koji su jako zanimljivi za nova tržišta gdje nemaju problema sa prostorom na lokacijama.

Izvor: www.renewableenergyworld.com

Tags:     repowering      zamjena      danska      njemačka      vjetroagregati      stari
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?