Ukupno tržište

Na elektroenergetsku mrežu je sada spojeno 1.662 vjetroagregata u 55 priobalnih vjetroelektrana u 10 država Europe. Ukupna instalirana snaga na kraju prošle godine je 4.995 MW, a godišnja proizvodnja im je 18 TWh, što je 0,5% potrošnje električne energije Europske Unije.

Velika Britanija ima uvjerljivo najviše priobalnih vjetroelektrana, i to 2.947,9 MW, Danska je druga sa 921 MW, Belgija je treća sa 280 MW, Njemačka četvrta sa 280 MW, Nizozemska 246,8 MW, Švedska 163,7 MW, Finska 26,3 MW, Irska 25,2 MW, Norveška 2,3 MW i Portugal 2 MW.

Slika 2: Instalirana snaga vjetroelektrana po državama

Po broju vjetroagregata u Europi vodeća je ponovno Velika Britanija sa 870 (52,3%), a prati je Danska sa 416 i Nizozemska sa 124 vjetroagregata. Većina instalirane snage vjetroelektrana je u Sjevernom moru (3.236 MW; 64,7%), 966 MW je u Atlanstkom oceanu a 793 MW je u Baltičkom moru.

Na cijelom svijetu ima 5.538 MW priobalnih vjetroelektrana, od čega ih je 90% u Europi. U Kini ima 509,5 MW priobalnih vjetroelketrana, a u Japanu 33,8 MW. Nigdje drugdje nema priobalnih vjetroelektrana.

Ipak, članice EU kasne u svojim Državnim akcijskim planovima za obnovljive izvore energije. Ukupno se kasni 14,3%, a u plusu su jedino Švedska, Danska i Velika Britanija dok najviše kasne Francuska (koja uopće nema priobalne vjetroelektrane), te Njemačka.

Siemens ostaje vodeći proizvođač priobalnih vjetroagregata u Europi sa udjelom od 58%, Vestas je drugi sa 28%, Repower ima udio 8%, BARD 3%, WindWind i GE sa po 1%, a AREVA Wind ima spojeno 30 MW.
Najveći vlasnik priobalnih vjetroelektrana je DONG sa udjelom od 22%, Vattenfall ima 15%, E.On 11%, RWE 10%, a SSE 7%.

Pogled na tržište 2013. i 2014.

Prošle godine su dovršene četiri vjetroelektrane, a 14 drugih je u gradnji ili djelomično spojeno na elektroenergetsku mrežu. Kada budu dovršene, sve te vjetroelektrane će spojiti dodatnih 3.326 MW, te će ukupna snaga onda biti 8.321 MW. Tokom prošle godine su pripremni radovi počeli za 1.174 MW vjetroelektrana, koje će još povećati ukupno instaliranu snagu. Tokom ove godine se očekuje dovršetak oko 1.400 MW vjetroelektrana, a  iduće godine se očekuje još 1.900 MW. Priobalnih vjetroelektrana sa dozvolom pak ima 18,4 GW, a planovi postoje za još 140 GW.

Financijske aktivnosti u priobalnom sektoru rastu brže nego sam sektor i to i u zajmovim i u equityu. Četiri projekta su financijski zatvorena prošle godine i to Gunfleet Sands, Lincs, Northwind i Walney, a u njima je sudjelovalo skoro 20 komercijalnih banaka kao i pet različitih financijskih institucija.

Prošle godine je investirano između 3,4 i 4,6 milijarde eura u 17 vjetroelektrana. Ova procjena je dana s obzirom na razliku u troškovima projekta ovisno o veličini i lokaciji vjetroelektrana.

Do kraja prošle godine je 31 tvrtka najavila planove za 38 novih priobalnih vjetroagregata. 52% najavljenih priobalnih vjetroagregata je iz Europskih tvrtci. Kina je druga sa 26%, SAD i Koreja imaju udio od 8% a Japan i Izrael 3%. 76% najavljenih vjetroagregata je imalo snagu veću od 5 MW. Europa je i tu predvodnik sa 39% najavljenih velikih priobalnih vjetroelektrana.

Izvor: www.ewea.org