Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Pregled EU planova za priobalnu energiju vjetra po državama - #2 E-mail
Autor Leo Jerkić   
Subota, 06 Travanj 2013 09:28

Francuska

Iako se čuda ponekad događaju, postaje sve sigurnije da Francuska neće postići svoj NREAP cilj od 6 GW do 2020. godine. Francuska ima cilj od 22% udjela potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije do 2020., ali do sada još nije instalirala nijedan priobalni vjetroagregat. Jedan od razloga je u čestim promjenama politike za priobalne vjetroelektrane, a koje su se mijenjale tri puta.

Prvi pokušaj je završio tenderom 2004., kojim je pokrenut razvoj jednog projekta, a koji je poslije zapeo pri ishođenju dozvola, te završio na sudu. Nakon toga je 2006. Vlada odobrila otkupnu cijenu za priobalne vjetroelektrane od samo 0,13 €/kWh u prvih deset godina, te varirajuću otkupnu cijenu u idućih pet godina ovisno o proizvodnji. Iako bi to bilo u redu za velike projekte na dobrim lokacijama, nigdje drugdje nije bila zadovoljavajuća. Prije nego što je taj model zaživio, Francuska se vratila tenderima s obrazloženjem da su oni transparentniji, te da tako javnost lakše daje podršku jer se stvara industrijska osnova. Željelo se pojednostaviti stvari identificiranjem zona za vjetroelektrane koje su bile izabrana prema kriteriju potencijala vjetra. U 2011. je izašao tender kojim se nudilo 3 GW, a na kraju je dogovoreno 1,9 GW u pet zona, dok je novih 1,3 GW trebalo doći na red krajem prošle godine.

Tvrtke koje su pobijedile na tenderu imaju pravo na 20 godina ugovora o otkupu sa elektroprivredom EDF, ali također moraju proći kroz proces ishođenja dozvola od kojih neke još nisu pripremljene. Postoje i pitanja oko spoja na elektroenergetsku mrežu i kada će Vlada dati konačnu dozvolu za koncesiju (developeri se nadaju do kraja 2014.). Time bi se odluka o investiciji mogla dogoditi u 2015., a gradnja bi mogla krenuti 2016. Što se tiče spoja na mrežu, dok se očekuje izgradnja prvih vjetroagregata u 2018., očekuje se da operator mreže RTE neće imati spremne spojeve na mrežu do 2019. – a možda i duže ako dozvole za spoj na mrežu završe na sudu. Sami projekti su već sada pod napadom lobija protiv vjetroelektrana koji planira tužbu zbog uvjeta samog tendera.

Sve u svemu očekuje se da će broj zaposlenih u sektoru početi ubrzano rasti od 2015., kada bi trebala krenuti gradnja u Francuskim tvrtkama Alstomu i Arevi i kada krenu pripreme za prva četiri projekta.

 

Italija

Italija trenutačno nema nijedan MW priobalnih vjetroelektrana, a nema ni projekata u kasnijoj fazi razvoja, tako da njihov NREAP cilj od 680 MW do 2020. trenutačno izgleda ambiciozno. Problemi sa autorizacijom su jedan od glavnih problema developera, uz tehničke izazove zbog dubokog mora oko obale Italije.

Sam proces autorizacije je jako spor unatoč tome što je država preuzela odgovornost za odobravanje priobalnih projekata od regija prije par godina. Ipak, dio developera još uvijek razvija projekte  što pokazuje da su potencijali vjetra dobri i da je otkupna cijena dobra.

Novi tržišni okvir je postavio osnovnu aukcijsku cijenu za priobalne vjetroelektrane od 165 €/MWh, te je ujedno i postavio limit od 650 MW za feed-in-tarife do 2015. Ipak zbog manjka projekata, očekuje se da neće biti problema u dobivanju visoke aukcijske cijene. Osim osnovne cijene država nudi i dodatnih 40 €/MWh za projekte koji će sami izgraditi priključak na elektroenergetsku mrežu. Otkupna cijena se potpisuje na 25 godina.

Gestano Gaudiosi, predsjednik priobalnog udruženja za vjetar Owemes je izjavio da je priobalni potencijal za Italiju velik, ali uglavnom u dubljim vodama gdje tehnologija još nije toliko napredovala. Nekoliko projekata, uključujući jedan u dubljim vodama su prošli studiju utjecaja na okoliš, te bi mogli sudjelovati na prvoj aukciji priobalnih feed-in-tarifa (FIT).  Ipak, zbog malo projekata spremnih za gradnju ne očekuje se da će biti puno zanimanja za aukciju. Effeventijeva 162 MW vjetroelektrana pokraj obale Molisea je blokirana već godinama na sudu zbog protivljenja regije, ali kada se to potencijalno riješi na sudu ove godine bi mogla postati prvi projekt u Italiji sa svim potrebnim dozvolama.

Ukoliko priobalni sektor ne krene, ili ako vlada ne odluči politički promovirati sektor, Talijanski priobalni projekti će imati samo limitirani doprinos ekonomiji i zaposlenju u dogledno vrijeme.

 

Španjolska

Prvi komercijalni priobalni projekti vjetroelektrana u Španjolskoj su se pojavili još 1998., a sada je u razvoju 7-8 GW projekata. Ipak, trenutačni je priobalni cilj samo 750 MW, što je veliki pad u odnosu na planiranih 3 GW prema NREAP-u 2010. godine.

Realizacija i ovog manjeg cilja je u međuvremenu isto postala upitna, zbog teške situacije u Španjolskoj gdje stoji razvoj i kopnenih vjetroelektrana. Jake Španjolske tvrtke u sektoru energetike i vjetra kao što su Iberdrola i Repsol razvijaju projekte u VB, Francuskoj i Njemačkoj. U Španjolskoj se očekuje samo razvoj prototipova i demonstracijskih projekata, pogotovo u sektoru plutajućih vjetroagregata – barem dok se Španjolska ekonomija ne stabilizira. Plutajući sektor se razvija zbog velikih dubina mora u blizini Španjolske obale i zbog želje da se razvije Španjolska tehnologija kada taj sektor dobije zamah.

Vlada je nedavno odobrila studiju za okoliš za prvu fazu testnog projekta Zefir snage 20 MW koji se nalazi na sjeveru Španjolske, a ima fiksne temelje te se nalazi u plitkom moru. Zefir razvija regionalni institut za istraživanje IREC, koji planira i drugu fazu od 50 MW u dubokim vodama sa plutajućim temeljima.  Ipak i ovaj projekt kasni jer je Španjolska stavila moratorij na poticaje za obnovljive, te je stoga i odgođeno financiranje od 30 milijuna eura preko EU-ov NER300 program. IREC se nada da će priobalni istraživački projekti dobiti specijalni status.

S druge strane developer Acciona planira ove godine instalirati 1,5 MW plutajući vjetroagregat u Španjolski zaljev Biscay, kao dio HiPRWind projekta vrijednosti 19,8 milijuna eura kojeg podržava čak 18 drugih Europskih tvrtki, te koji ima odobreno EU financiranje od 11 milijuna eura. Acciona surađuje i s Alstomom na projektu Azimut do 2015., a koji predvodi Gamesa i čiji je cilj napraviti osnovni dizajn za priobalne vjetroagregate čija bi snaga išla do 15 MW. Iberdrola pak razvija platformu za priobalni vjetroagregat sa Accionom i Alstomom kao dio programa Emerge.

Tender za komercijalne priobalne projekte vjetroelektrana se ne očekuje do 2014., nakon čega bi trebao uslijediti dvogodišnji proces odabira. Ali čak i s tim, s obzirom na drastično smanjenje otkupnih cijena za obnovljive, nema znakova da će se pojavit sustav za plaćanje otkupnih cijena za projekte. Usto se mora dignuti i trenutno važeći moratorij na sve projekte. Developeri kao u slučaju Zefira smatraju da im je jedina nada da vlada udovolji zahtjevima, te omogući brzi razvoj istraživačkih projekata.

Izvor: www.windpowermonthly.com

Tags:     priobalane vjetroelektrane      energija vjetra      baltičke zemlje      velika britanija      njemačka      danska      francuska      italija


Index članka
Pregled EU planova za priobalnu energiju vjetra po državama
#2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?