Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Nadolazeća Europska tržišta vjetroelektrana E-mail
Autor Leo Jerkić   
Srijeda, 20 Veljača 2013 21:58

Europska energija vjetra se polako pomiče prema istoku. Dok većina starih tržišta u zapadnoj Europi usporava po pitanju novo instalirane snage vjetroelektrana, „nova“ tržišta na istoku se brzo otvaraju.

EWEA je uz pomoć PWC-a napravila istraživanje tih novih tržišta koja uključuju nove EU države (Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Madžarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) te ne-EU tržišta koja čine Hrvatska, Srbija, Rusija, Ukrajina i Turska. EU-12 države su u zadnjih šest godina za 20 puta povećale instaliranu snagu vjetroelektrana. 2005. su imale 208 MW, a sada ih imaju 4.200 MW. Njihov udio u godišnjim instalacijama je skočio sa samo 2% na oko 12,5% danas. Iako su sva tržišta prilično različita, jedna od uobičajenih značajki im je da ima više zakonskih nesigurnosti nego kod zapadnih zemalja. U Rumunjskoj se recimo ne zna koliko će biti odobrenih zelenih certifikata iduće godine, u Mađarskoj stiže novi zakon ove godine koji nije još definiran, a isto će se uskoro dogoditi i u Poljskoj. Zbog toga EWEA preporuča važnost dugotrajno stabilnog legislativnog okvira kojim bi se dala sigurnost investitorima u obnovljive izvore energije. Još jedna uobičajena značajka za sva tržišta je prekomplicirana administracija, te česta mogućnost kašnjenja prilikom razvoja i izvođenja projekata. Što se tiče financiranja, komercijalne banke su prisutne na tržištima, uz međunarodne financijske institucije kao što su EIB, EBRD i IFC. Što se tiče developera na tržištu, uglavnom se radi o međunarodnim developerima osim u slučaju Turske gdje prevladavaju lokalni igrači. Unatoč mnogim problemima ova tržišta imaju ogroman potencijal. PWC nudi savjet tvrtkama izvan regije da nađu lokalnog partnera koji najčešće započinju razvoj projekata, te ga dalje prodaju. U nastavku ćemo predstaviti četiri najveća nadolazeća tržišta energije vjetra, i to Rumunjsku, Poljsku, Madžarsku i Tursku.

Rumunjska

U Rumunjskoj je nedavno u pogon ušla najveća Europska vjetroelektrana Fantanele /Cogealac snage 600 MW koja se nalazi u regiji Dobrogea. Ova vjetroelektrana se može smatrati dokazom uspjeha Rumunjske u energiji vjetra, čije je tržište raslo 100% između 2010. i 2012. Priča o uspjehu ne staje tu pošto se ove godine očekuje čak 1.352 MW vjetroelektrana, čime bi ukupna snaga u Rumunjskoj stigla na 3.473 MW, što je više od 1 GW iznad Rumunjskog NREAP plana (cilj je bio 2.450 MW). Rumunjske vjetroelektrane bi prema NREAP-u do 2020. trebale proizvoditi 8,4 TWh električne energije što bi pokrilo 11,4% potreba za električnom energijom te države.

Razlog za ovaj ubrzani razvoj Rumunjske je u vrlo atraktivnom mehanizmu potpore za energiju vjetra. Sam sustav je predložen 2008., a u potpunosti je zaživio 2011. kada ga je odobrila Europska komisija, a radi se o sustavu zelenih certifikata. Prema njemu se za svaki proizvedeni MWh dobivaju dva zelena certifikata, te proizvođači dobivaju između 56 i 114,8 eura po MWh, a od 2018. će to pasti na jedan zeleni certifikat po MWh. Zbog toga je Rumunjsko tržište jako interesantno stranim ulagačima, a vjetroelektrane čine skoro trećinu svih stranih investicija u toj državi. Češka grupa CEZ je razvila vjetroelektranu Fantanele/Cogealac, Talijanski ENEL je isto razvio par velikih vjetroelektrana kao i Portugalski EDP Renovaveis. Strani investitori čine više od 80% svih vjetroelektrana u toj državi. Još jedan pozitivan faktor za Rumunjsku je sudjelovanje EIB-a (Europske investicijske banke) koja inače ima vrlo zahtjevne standarade za prihvaćanje projekata. Kvalitetni razvoj tržišta se očekuje i u budućnosti zbog velikog nivoa stranih investicija koji stvaraju povjerenje. S druge strane lokalne tvrke bi trebale dominirati tržištem malih vjetroelektrana.

Rumunjska ima i odlične uvjete vjetra, i to od 8 m/s na kopnu i 10 m/s na moru na visinama od 100 metara i više. Regija Dobrogea se smatra najboljom u državi te tamo ima mjesta za još više vjetroelektrana, zbog toga što nema puno naseljenih mjesta, te su ista međusobno prilično udaljena.

Rumunjski sektor energije vjetra raste sasvim solidno, ali Rumunjski energetski sektor vjetra ima neke druge probleme koje mora riješiti prije nego se rast nastavi. Glavni problem je PPA (ugovor o otkupu električne energije). Oni su od srpnja prošle godine zabranjeni zbog određenih problema sa nekim Ugovorima. Time je došlo i do nesigurnosti kod banaka, ali se očekuje da će EU i Svjetska banka uskoro ponovno dati zeleno svjetlo za potpisivanje ugovora o otkupu električne energije u Rumunjskoj.

Još jedna siva zona je u spoju na elektroenergetsku mrežu, jer se očekuje da mreža može primiti 2.500-3.000 MW vjetroelektrana bez problema, ali je dozvolu za spoj na mrežu dobilo već 8.831 MW vjetroelektrana. Sami developeri će morati uskoro početi investirati u mrežu.

Još jedan problem je u zakonodavnom okviru gdje neke stvari nisu skroz razjašnjenje, uključujući porez na zemljište, koncesiju zemlje od države itd. Isto tako se mora skupiti čak 85 dozvola za izgradnju vjetroelektrane što može potrajati dvije do tri godine.

Rumunjska je već sada jako blizu svog cilja od 4.000 MW do 2020., pogotovo ako se dovrše svi planirani projekti za ovu godinu. S njima bi Rumunjskoj falilo samo 527 MW do 4.000 MW, što bi se trebalo ispuniti bez problema. Procjenjuje se da bi Rumunjska mogla nadmašiti svoj cilj za nekih 1.000 MW. U daljnoj budućnosti se očekuje usporavanje tržišta zbog toga što bi vlada mogla smanjiti poticaje kada se dostignu NREAP ciljevi, a i zbog iskorištavanja najboljih lokacija za vjetroelektrane.

Poljska

Od svih novi EU članica Poljska ima najveće tržište vjetroelektrana. Tokom 2010. i 2011. je godišnje instalirano oko 400 MW vjetroelektrana, a prošle godine je instalirano oko 800 MW. Glavni poticaj rasta u toj državi je bio sustav zelenih certifikata koji je predstavljen prije osam godina obnovljivim zakonom, ali je to ujedno i glavni problem, jer se već dvije godine radi na novom zakonu za obnovljive izvore energije oko kojega vlada velika nesigurnost. Već su predstavljene četiri verzije zakona, a još se ne zna što će ući u završnu verziju.

Banke i investitori su nevoljni ulagati novce dok se ne razjasni situacija oko poticaja, i dok se ne bude znalo koliko će zeleni certifikata projekt dobivati po proizvedenom MWh. Druge barijere u Poljskoj su oko nedovoljnog znanja pučanstva o obnovljivim izvorima energije (iako se to kreće u pozitivnom smjeru u zadnje vrijeme), duge administrativne procedure (pet do šest godina za izgradnju vjetroelektrane), te predugo vrijeme potrebno za dobivanje dozvole za spoj na elektroenergetsku mrežu. Sama mreža je prilično zastarjela, a nitko je ne obnavlja, dok s druge strane neke vjetroelektrane koje imaju dozvolu uopće neće biti sagrađene pa blokiraju nove projekte.

Ukupno gledano, stručnjaci ipak smatraju da je situacija dobra, pošto Poljska ima najrazvijenije tržište od novih zemalja članica, ima novih igrača na tržištu, a i ukupna količina instaliranih vjetroelektrana raste. Poljska većinu električne energije dobiva iz termoelektrana na ugljen (skoro 90%), te i zbog toga mora preći na obnovljive izvore energije, tako da su svi sigurni da će se tržište u toj državi nastaviti razvijati i da je već sada jedno od najatraktivnijih tržišta u Europi.

Mađarska

Dok se u Rumunjskoj i Poljskoj očekuje jaki rast i idućih nekoliko godina u Mađarskoj situacija nije toliko jasna.

U Mađarskoj trenutačno ima skoro 330 MW vjetroelektrana, što nije ni loš ni dobar rezultat, pošto im je cilj do 2020. imati 750 MW. Glavni problem u Madžarskoj je što njen energetski regulator nije izdao nijednu dozvolu za spoj na mrežu nakon što su izdane dozvole za ovih 330 MW vjetroelektrana. U međuvremenu su svi radili na novim projektima kojih sada ima oko 1.800 – 2.400 MW, te koji imaju sve druge dozvole osim pristupa mreži, a to je zadnja dozvola koju čekaju za početak gradnje.

Osim toga postoje i nejasnoće u zakonu za obnovljive izvore energije. Postoji feed-in-tarifa, ali je vlada prije četiri godine stvorila sustav tendera prema kojem bi se dozvole izdavale na osnovu aukcije, tj oni koji hoće dozvole moraju ponuditi najmanji iznos feed-in-tarife koju prihvaćaju. Nažalost, sustav je imao neke mane, te iako je 2010. održan tender, rezultati nikada nisu objavljeni. Nakon toga je vlada krajem 2010. rekla da će se cijeli sustav reformirati, ali dosada se ništa nije dogodilo i nema konzultacija o tome. Nova vlada je nakon svega toga u potpunosti prestala pričati o vjetru i obnovljivim izvorima energije općenito, te nitko ne zna koji je stav, a istovremeno je u fokusu vladajućih u potpunosti nuklearna energija.

Unatoč tome smatra se da vjetroelektrane imaju budućnost u Mađarskoj, jer jednom kada se uvidi da se ne stižu ciljevi za obnovljive izvore energije, a to bi se trebalo dogoditi oko 2016., će nove vjetroelektrane biti odobrene. Nedavno je i Madžarski operator prijenosne mreže objavio da se na mrežu može spojiti još dosta vjetroelektrana, iako konkretne brojke nisu prezentirane, a to je dokaz da fali samo političke volje, makar nitko u vladi o tome trenutačno ne priča. Čim vlada i energetski ured izdaju dozvole projektima vjetroelektrana, investitori će krenuti u gradnju.

Turska

Sa jednim od najbrže rastućih energetskih sektora u svijetu, i sa skoro najviše planiranih vjetroelektrana u Europi (oko 11.000 MW) Turska voli ciljati veliko. Turska ima cilj od 20.000 MW vjetroelektrana do 2023., a ukupni potencijal joj je oko 48.000 MW, što je skoro pola ukupno instalirane snage vjetroelektrana u cijeloj Europskoj Uniji.

Prije dvije godine je prvi puta u Turskoj predstavljena feed-in-tarifa. To je bila vrlo važna prekretnica, iako je sama feed-in-tarifa iznosila samo 7 dolarskih centi po kWh kroz deset godina, i očekuje se da će tržišna cijena narasti i biti veća od cijena feed-in-tarife. Većina projekata prodaje električnu energiju na tržištu, jer tako dobiju bolju otkupnu cijenu nego što je dostupna kroz sustav feed-in-tarifa.

Tursko tržište vjetroelektrana je došlo pod utjecaj financijske krize 2008. Prije krize je tržište funkcioniralo vrlo dobro sa lokalnim bankama koje su bile aktivne, i sa relativno kraćim periodom izgradnje projekata. To se nažalost pogoršalo sa krizom jer su Turske banke dobivale financiranje iz međunarodnih tržišta, a i zbog domaćih ekonomskih uvjeta. Cijene su na tržištu skočile, a i uvjeti financiranja su postali kompliciraniji.

Time je otvoren put drugim institucijama kao što su IFC i EIB, koje su se uključile u tržište sa ciljem da se odobri pristup dugoročnom financiranju, pošto su lokalne banke nevoljne dati financiranje. Dodatni financijski pritisak se pojavljuje kod nekih projekata zbog tendera kojeg organizira operator prijenosnog sustava, kojima se pristup mreži daje investitorima koji su voljni dati najveću cijenu, neovisno o tržišnoj cijeni. Još jedan problem je komplicirana administracija. Građevinska dozvola se izdaje više od godinu dana, a Studija utjecaja na okoliš traje barem godinu dana jer se moraju prikupiti podaci kroz sva četiri godišnja doba.

Unatoč tome na Turskom tržištu sudjeluje veliki broj međunarodnih tvrtki, uključujući devet proizvođača lopatica. Ipak, glavnu riječ još uvijek vode lokalne tvrtke. Turska ima i propis da projekti moraju imati lokalnu komponentu, iako se to vjerojatno neće još dugo održati jer je WTO odlučio protiv lokalne komponente u Ontariu, Kanadi. Ipak, ta lokalna komponenta, neovisno koliko se održi, nije do sada utjecala na pojavu međunarodnih igrača na tržištu.

Energija vjetra je u Turskoj izuzetno popularna, te je jako potiče vlada – djelomično i zbog toga što Turska uvozi jako puno skupog plina iz Rusije. Od 2008. je u Turskoj svake godine instalirano oko 300 - 400 MW vjetroelektrana, a očekuje se i daljni rast jer se očekuje veća likvidnost na tržištu i veća dostupnost licenci. Dodatno, Truska vlada podupire obnovljive izvore energije i ima neke porezne olakšice povezane sa ovim sektorom.

Izvor: www.ewea.org

Tags:     nadolazeća tržišta      vjetroelektrane      europa      rumunjska      poljska      madžarska      turska
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?