Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Plava ekonomija E-mail
Autor Edo Jerki?   
Utorak, 11 Prosinac 2012 19:16

Danas je u svijetu veliki hit pri?ati o zelenom razvoju, zelenoj ekonomiji, zelenom rastu kao sinonimima tranzicije prema održivosti. I to je jedan od pravaca razvoja koji je ?esto i na ovim stranicama promoviran i naglašavan kao poželjan i nužan. Me?utim, makar je zelena ekonomija zamišljena kao rješenje svih onih problema koje je kroz stolje?e prouzrokovala i stvorila ovisnost o fosilnim gorivima, ona ponekad ne ispunjava svoju krajnju svrhu jer koristi ekonomske i poslovne modele koji promoviraju tr?anje za profitom pod svaku cijenu, te vladavinu novca nad proizvodom i osobom. Tako da danas zelena ekonomija pod svojom kapom ima i projekata koji su apsolutno samoodrživi i uklapaju se u sliku održivosti (energetske i ekonomske), ali i puno onih za koje ispada da su sami sebi svrha, posebno u energetici gdje su projekti/tehnologije na?elno održivi, ali se to ne prenosi i na ekonomsku sliku projekta. Dobar primjer toga mogu biti pojedine elektrane na biomasu, koje prirodni resurs biomase ne koriste na održivim principima, ali ponekad i veliki fotonaponski sustavi ili velike vjetroelektrane, koje ne stvaraju uvijek dovoljnu ekonomsku korist za lokalnu zajednicu.

Plavu ekonomiju prihvatila je nedavno španjolska vlada kao svoj put izlaska iz duboke krize, nakon što su bili impresionirani u?incima koje je ovaj pristup ostvario na otoku El Hierro. Indonezija je tako?er krenula u izradu strategije razvoja temeljem plave ekonomije. Tako?er, guverneri centralnih banaka Afrike su zatražili prezentaciju plave ekonomije radi redefiniranja financijskog sektora koji bi trebao služiti ljudima, a ne kapitalu.

Pa što je onda Plava ekonomija (osim naziva), i kako je zamišljena, te što pokušava napraviti druk?ije. Evo što Ina Matijevi?, koordinatorica aktivnosti Plave ekonomije u Hrvatskoj kaže u uvodu knjige Plava ekonomija:

Plava ekonomija po?ela je kao projekt pronalaženja 100 najboljih prirodom inspiriranih tehnologija koje bi mogle utjecati na ekonomiju svijeta,te pružiti ljudske osnovne potrebe na održiv na?in - pitku vodu, hranu, posao, energiju  i dom. Dr. Pauli i njegov tim  pronašli su 340 inovacija koje funkcioniraju na na?in kako ekosustav funkcionira izme?u po?etnih 2.231 potencijalnih inovacija. Izabrane inovacije dodatno su prou?ene od strane korporativnih stratega, stru?nih financijera i kreatora javnog interesa. Daljnji sastanci sa poduzetnicima, financijskim analiti?arima, poslovnim novinarima i profesorima korporativne strategije reducirali su tu brojku na 100. Inovacije su navedene u dodatku knjige Plava Ekonomija.

Mnoge inovacije inspirirane prirodom toliko su interesantne same po sebi da se može lako zaboraviti kako je cilj knjige njihova integracija u realnu svjetsku ekonomiju kao na?in da se osigura održiva dobrobit svima. Plava Ekonomija prezentirana je u 14 poglavlja, svako poglavlje posve?eno je jednom aspektu svjetske ekonomije, te nudi seriju inovacija koje mogu u?initi aspekt ekonomije održivim.

1 – Vje?ni izvori za izazove našeg vremena

Prvo poglavlje govori o tome kako priroda funkcionira pod univerzalnim zakonima fizike koji imaju prednost što u takvim sustavima nema potrebe za vanjskom, dodanom energijom. Klju?no na?elo Plave Ekonomije je ideja kaskade nutrijenata i energije na na?in kako to rade ekosistemi. Kaskada je vodopad. Vodopad nema potrebe za energijom, on te?e snagom gravitacije. On transportira nutrijente izme?u bioloških kraljevstva – apsorbirani minerali hrane mikroorganizme, mikroorganizmi hrane biljke, biljke hrane druge vrste, sa otpadom jedne vrste hrani se slijede?a vrsta. Kaskada energije i nutrijenata vodi  do održivosti reduciraju?i ili eliminaraju?i otpad i njegov trošak, ne samo kao zaga?enje ve? i kao neefikasno korištenje materijala. U ekosustavima nema otpada zato što su nus proizvodi jednog procesa ulazna sirovina drugog procesa.

2 –Oponašanje ekosustava kao put prema Plavoj ekonomiji

Drugo poglavlje govori o tome kako doista posti?i istinsku ekonomsku održivost. Riješenja leže u povezivanju procesa u zaokruženu cjelinu. Priroda neprestano pokazuje istinsku ekonomiju – i istinsku održivost. Kad bismo svoju ekonomiju razvijali po uzoru na prirodu, energiju i sirovine koristili bismo u?inkovito i bez otpada te stvarali stotine milijuna radnih mjesta. Modeli ekosustava nude klju?eve obilja i sredstva koja je potrebno dijeliti sa svima. Ekonomski sustav nadahnut ekosustavima funkcionirao bi s onime što je lokalno dostupno, kao što su prirodno ponavljaju?i izvori energije koji prije svega o?ituju zakone fizike.

3 - Nature's Resource Efficiency

Tre?e poglavlje opisuje kako riješiti složeni problem s kojim se suo?avamo, bilo u našem ku?anstvu,  državi ili Zemlji op?enito. Budu?e Uspješne industrije ?e se vratiti temeljima znanosti i tražiti inspiraciju za inovativna riješenja koja uklju?uju prvo fiziku a zatim kemiju. Ako shvatimo temeljne sile i uvjete sistema koji daju predvidljive rezultate bazirane na fizici, tada ?emo shvatiti zašto se kemija u prirodi toliko razlikuje od kemije koja danas dominira našim životima.

4 – Predvo?enje primjerom za tržišne vo?e

U Poglavlju ?etiri uvidjet ?emo kako standardne MBA analize ?ine nemogu?im za velike kompanije  inovirati zbog ''razmišljanja unutar kutije'' koju zahtijevaju korporativni sistemi i ponekad razli?iti stavovi dioni?ara i poslovodstva. U biti, korporacije su isklju?ene iz održivog napretka logikom njihovog na?ina donošenja odluka. Bogatstvo inovacija pred nama nedvojbeno pruža poticaj na tu neodgodivo potrebnu ekonomsku promjenu. Zamislite ekonomiju bez sindroma neimaštine. Zamislite ekonomiju koja obuhva?a dostatnost, u kojoj nas trenuci pritiska usmjeravaju prema obilju, u kojoj je neprestano prisutan poticaj na ostvarenje još kreativnijih na?ina stimulacije inoviranja. Zamislite ekonomiju koja nove naraštaje poti?e na uspjehe ve?e od onih koje su postigli njihovi roditelji – ve?e no što su njihovi roditelji mogli i zamisliti.

5 – Priroda i njezin magisterij brilijantnih prilagodbi

Poglavlje 5 proširuje primjenu Plave konomije na planetarnu održivost. Cilj prikazivanja inovacija je bolje odgovoriti osnovnim ljudskim potrebama. Zamjenjuju?i toksi?ne procese sa manje toksi?nim alternativnim moglo bi se nazvati ''rade?i manje loše'' od rade?i dobro''. To je upravo pristup u industriji manje toksi?nih baterija koja traju puno duže u koje je uloženo milijarde dolara. Ipak, ?ak i manje toksi?ne baterije oslanjaju se na rudarenje, toksi?nu kemiju. Radit ?e manje otrova ali opet ne dovoljno dobro. Velika koli?ina baterija odbacuje se u okoliš, truju?i naš ekosistem izazivaju?i dugoro?ne posljedice na naše zdravlje. Da li je dovoljno raditi ''manje loše''? Pod starim poslovnim modelom kompanije zaga?uju manje, smanjuju toksi?ni otpad u okoliš i dobivaju za to nagrade! Inovacije Plave Ekonomije pokazuju kako možemo jednostavno loše zamijeniti dobrim.

6 – Kaskadni modeli, višestruki nov?ani tokovi

Poglavlje 6 pokazuje kako u doba krize pozitivni umovi traže riješenja gdje god to mogu. Me?udjelovanje prirodnih sustava može osigurati kaskadu bjelan?evina iz mnogih izvora pa je stoga slobodno od oslanjanja na jedan jedini izvor. To pruža uvid u na?in na koji možemo u ?itavom svijetu ostvarivati sigurnost hrane pomo?u onoga što je lokalno dostupno. Gljive pretvaraju biljni otpad u jestiva plodišta. Dio gljive koji ostaje u supstratu nakon berbe je micelij, koji je iznimno hranjiv za životinje. Životinje daju gnoj koji bakterije razgra?uju, oboga?uju?i tlo kako bi biljke i mikroorganizmi napredovali. Kaskada hranjivih tvari od jedne vrste iz jednog kraljevstva do druge vrste iz drugog kraljevstva ?udo je ekosustava. Zato u ekosustavu nema ni gladovanja ni nezaposlenosti. Svatko radi na davanju svojega najve?eg doprinosa, hrane?i se ne?ime što je drugoj vrsti otpad i zadovoljavaju?i osnovne potrebe sviju.

7 – Ispredanje svilene pri?e

Poglavlje 7 raspravlja o zamjeni titanijuma sa svilom. Titanijum je deveti po redu element u Zemljinoj kori po svojoj koli?ini. Proizvodnja titanijuma koristi velike koli?ine magnezija, klora i plina argona kao i veliku koli?inu energije. Industrija brijanja sada ima mogu?nost izbora. Umjesto volumenskog rasta na tržištu može djelatnost proizvodnje britvica pretvoriti u nešto što ?e pridonositi rješavanju ekološke krize i  krize nezaposlenosti te istodobno ponuditi nešto bolje i jeftinije. Britvica na?injena od svile prerezat ?e keratin (dlaku), ali ne?e zarezati kožu jer po njezinoj površini valja stotine finih niti, sli?no minijaturnoj ina?ici ru?ne kosilice. Tehnologija je na raspolaganju. Njezino prilago?avanje i proizvodnja samo su pitanje vremena i novca. ?injenica da je svilom mogu?e zamijeniti rudarenje, što bi znatno smanjilo emisiju i ?ak sekvestraciju ugljika, otkriva idealnu strukturu troška i zarade. Uz cijenu od 100 dolara za pola kilograma prera?ene svile svaka britvica stajala bi manje od dolara, ali bi u?inkom i osje?ajem na koži bila jednaka najnovijim industrijskim ina?icama.

8 – Od golemog do si?ušnog

Poglavlje 8 Naš industrijski sustav usredoto?en je na golemu veli?inu i mo?. Stoga ne iznena?uje da se slabi elektri?ni naboji, koje stvaraju prirodni sustavi, odbacuju kao bezna?ajni. Satovi koji se sami navijaju i bljeskava svjetla u potplatima dje?jih cipela u užem su izboru poznatih komercijalnih primjena. No, naše srce i mozak funkcioniraju uz takve mikrostruje. Nitko nije umrežen i ne nosi bateriju, osim onih kojima je kirurški implantiram elektrostimulator srca ili slušni ure?aj. Jednostavna, prirodna struja dovoljno je jaka da neprestano, svakodnevno regulira protok krvi kroz srce. Energija koju tijelo u životu proizvede od osnovnih elemenata iz hrane bila bi dovoljna za podizanje brodskog kontejnera visokog 12 metara iz luke u Mumbaiju (Indija) na vrh Mt. Everesta!

9 – Duga mogu?nosti

Novi pristup bojenju i kozmetici

Poglavlje 9 Pigmenti su kemijske tvari koje proizvode živi organizmi i koji se doimaju kao boje jer selektivno apsorbiraju i reflektiraju odre?ene valne duljine svjetlosti. Pigmenti ne mogu dodati, nego samo oduzeti valne duljine iz izvora svjetlosti. Žaba nije zelena zato jer ima zeleni pigment, nego zato jer odražava plavu svjetlost iz žutog pigmenta. Bijelo krzno polarnog medvjeda ili zimsko krzno arkti?ke lisice zapravo su prozirni. U njima nema pigmenata koji bi apsorbirali ni struktura koje bi reflektirale odre?ene valne duljine. Stoga reflektiraju cijeli spektar pa se životinja doima bijelom.

10 – Zamišljanje novih energetskih mogu?nosti

Poglavlje 10 Zaokupljeni dobivanjem elektri?ne energije iz elektri?ne mreže, nismo svjesni da je našem srcu potrebno samo 0,2 volta, postignuto kombinacijom sedamdeset milivoltnih naboja, za reguliranje dnevnog protoka od otprilike 7.570 litara krvi kroz sve ?etiri sr?ane komore. Njegov izvor energije sastoji se samo od kalija, natrija i kalcija. Nema baterija i ništa nije povezano žicama. Metali nisu potrebni. Štoviše, zahvaljuju?i selektivnoj prehrani koja se razvijala tisu?lje?ima, konzumiramo mješavinu molekula koja, izme?u ostalih funkcija, osigurava redovitu opskrbu biokemikalijama kako bi naše srce, mozak i živ?ani sustav radili bez održavanja – pravilno, nadajmo se, desetlje?ima ili ?ak dulje. Ni jedna ?ovjekova elektrana ne daje energiju toliko pouzdano kao jednostavne biokemijske reakcije u tijelu.

11 – Istinsko zlato: rudnici kao platforme iscjeljivanja

Poglavlje 11 Pretvaranje rudnika u konkurentnu djelatnost koja obnavlja obradivu zemlju i biološku raznolikost, proizvodi biogoriva, otvara radna mjesta za zajednicu, u?inkovito iskorištava energiju koriste?i raspoložive resurse i inovativne tehnologije te proizvodi vodu za prodaju, ali i za potrebe lokalnih zajednica, posao je koji bi ušao u konkurenciju za tržišno vrijedan brand. Posrijedi nije skupa inicijativa odnosa s javnoš?u s ciljem postizanja naklonosti i povjerenja zajednice. Štoviše, posrijedi je pristup koji je neizostavan dio svakodnevne menadžerske odgovornosti pove?avanja nov?anog toka srezivanjem troškova i poboljšavanjem prihoda. Sa stajališta menadžera, društveni kapital stvoren uslijed smanjivanja troškova i stvaranja prihoda samo je glazura na torti. Zašto ne? Ako takav pristup postane sastavni dio rukovoditeljske kulture, pitanja na koja su rukovoditelji u pravilu gubili vrijeme više nisu ?imbenici stresa, nego sastavnica u?inkovitog iskorištavanja resursa i stvaranja prihoda.

12 – Zgrade projektirane u skladu s tokovima

Poglavlje 12 Ocean, s pH vrijednoš?u od 8,2, kolijevka je života na Zemlji. Ekosustavi i njihove mo?i podržavanja života napreduju u lužnatom okruženju. Pa ipak, veliki dio našega okruženja – unutarnjeg i vanjskog – dosegnuo je visoku razinu kiselosti. Prekomjerno trošenje fosilnih goriva i golema koli?ina uglji?nog dioksida koja se svakodnevno ispušta u atmosferu, zrak ?ine vrlo kiselim. Tome nije mogu?e pobje?i nigdje u industrijaliziranom svijetu ni u bilo kojem gradu na kugli zemaljskoj. Oni koji žive u ruralnim podru?jima ili nedaleko od obale, možda su donekle pošte?eni. Ako živite nedaleko od megalopolisa kao što su New York, Los Angeles, London, Paris, Sao Paolo, New Delhi ili Johannesburg, atmosferska pH vrijednost je tek nešto iznad 4. Sjetite se da se pH mjeri na logaritamskoj ljestvici, što zna?i da je pH vrijednost 5 deset puta ve?a od 4, a pH vrijednost 6 je stotinu puta ve?a nego 4.

13 – Kaskada plave ekonomije

Poglavlje 13 Iako se predvidljivost smatra preduvjetom ekonomskog uspjeha, stvara privid koji nas ?ini slijepima za posljedice naših postupaka. Ustrajanje u osnovnoj djelatnosti i oslanjanje na linearne kalkulacije te znanstvene apstrakcije ostvaruje monopolisti?ki ekonomski model koji vodi sve ve?em transportu i potrošnji energije kako bi se stiglo do potroša?a na kraju lanca opskrbe. Uže upravljanje opskrbnim lancem i sastavljanje "u pravo vrijeme" stvaraju globalnu i me?uovisnu ekonomiju koja potroša?ima isporu?uje sve više proizvoda i sve jeftinije proizvode. Globalna slobodna trgovina smatra se pogonom rasta, oru?em koje ve?u u?inkovitost ?ini dostupnom svima na svijetu.

Svi igra?i u ekosustavu daju svoj skroman doprinos ovisno o dostupnosti hranjivih tvari, energije i poticaja na zadovoljavanje osnovnih potreba. Sve se razvija, a kad se dogodi kriza, svatko se prilago?ava. U prirodnim sustavima nikome nije dopušteno predugo ostati izvan uskla?enosti s okruženjem. U prirodnim okruženjima nema velikih igra?a koji dominiraju. Mnogo je više mjesta za male davatelje doprinosa.

Tags:     Plava ekonomija      Gunter Pauli      El Hierro
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?