U nastavku teksta mo�ete pro?itati pregled drugog dijela europskih projekata plutaju?ih vjetroelektrana.

Projekt Ideol, Nizozemska

Ideol sura?uje sa svojim industrijskim partnerima na lansiranju prvog prototipa vjetroagregata snage 5-6 MW u 2013. godini, te na izgradnji prve predserijske vjetroelektrane snage 50 MW u 2015. godini.

Cilj tvrtke je demonstrirati da je plutaju?a platforma alternativa fiksnim na po?etnim dubinama od 35-40 metara. Cilj je posti?i tro�kove izgradnje i instalacije na ispod 1 M�/MW, uklju?uju?i postavljanje vjetroagregata u lukama, te mogu?nosti kori�tenja na dubinama od 35 metara.

Sam model je kompatibilan sa vjetroagregatima koji su dostupni na tr�i�tu, te nikakve ve?e modifikacije ne?e biti potrebne. Kako tvrde, glavne prednosti u odnosu na konkurenciju su dva do tri puta manji tro�kovi gradnje i instalalcije, manje dimenzije (samo 40 metara �irine za 5 MW vjetroagregat), jednostavan pristup za odr�avanje i inspekciju, visoki udio lokalne komponente, te odli?na statika.

Projekt WindSea, Norve�ka

Predvodnici i vlasnici ovog projekta su NLI, koja je in�enjerska tvrtka koja se fokusira na industriju plina i nafte, te Force Tehcnology koja je konzultantska tvrtka u energetskom sektoru. Ostali partneri u projektu su Riso DTU, SeMar, Scana Industrier ASA i Moog Inc.

Prva ideja za projekt je nastala 2005. godine, a 2009. su dobili financiranje od Norve�ke vlade, te patent godinu dana kasnije. Od tada su u potrazi za novim partnerima, te nisu poznati planovi za pilot elektranu.

�to se ti?e tehni?kih detalja, radi se u polu uronjenoj platformi sa tri stupa na kojima bi bili vjetroagregati snage 3,6 MW i promjerom rotora od 104 metra.

Projekt HiPR Wind

Projekt HiPR Wind je novi pristup budu?oj tehnologiji vjetra koji se pro�ima kroz vi�e sektora. Ovaj petogodi�nji projekt ima cilj otklju?ati nova morska podru?ja ve?ih dubina omogu?ivanjem istra�ivanja vrlo velikih plutaju?ih vjetrotagregata.

Slika 1: Zami�ljeni izgledi HiPR Winda

Na projektu radi 10 partnera, a predvodi ih Acciona Energia. Za projekt je izabrana polu uronjiva platforma, te su po?etne faze projektiranja zavr�ene. Trenuta?no se radi na certificiranju i dobivanju dozvola za lokaciju koja bi trebala biti pokraj Bilbaa u �panjolskoj. Pilot projekt u prirodnoj veli?ini bi trebao biti lansiran idu?e godine.

Projekt Diwet, Francuska

Projekt Diwet koristi koristi platformu sa zateznim kranom (TLP). Vo?a projekta je tvrtka Blue H iz Rennesa, Francuska, a partneri na projektu su Timolor iz Lorienta koji se bavi in�enjeringom, gradnjom i odr�avanjem u gradnji brodova, Actimar iz Bresta koja se bavi oceanografskim uslugama, Institut de la Corrosion iz Bresta koji su stru?njaci za koroziju na moru, te Astrium iz Bordeauxa koja je tvrtka-k?er EADS-a, a bavi se razvojem kompozitnih struktura.

Projekt ima istra�iva?ke centre na nekoliko lokacija u Francuskoj, a sam sustav je projektiran za kori�tenje 3,5 MW vjetroagregata sa dvije lopatice. Zasada jo� nije odre?eno kada ?e krenuti sa pilot projektom.

Projekt Xanthus Energy Sea Breeze, Velika Britanija

O ovom projektu se ne zna prakti?ki ni�ta osim da je 2002. predan patent za plutaju?i vjetroagregat koji koristi TLP tehnologiju.

Ovakva platforma bi se koristila za dubine mora ve?e od 50 metara, te bi mogla izdr�ati valove do 20 metara. Ukupne dimenzije bi bile 44 m x 44 m x 3,5 m, a masa bi bila oko 2.000 tona. Za projekt bi se mogli koristiti vjetroagregati sa rotorom od 90 � 100 metara te visinom kabine od 72,75 metara.

Projekt Sea Twirl, �vedska

Osniva? projekta je Daniel Ehrnberg, koji je ideju dobio tokom eksperimentalnog testiranja na Sveu?ili�tu Gothenburg gdje su koristili vodu za rotiranje velikih vjetroagregata a i za spremanje energije. Za testiranje ideje je napravljeno nekoliko prototipova koji su pokazali odli?ne rezultate.

Prije dvije godine je osnovana tvrtka koja razvija projekt, a cilj je bio izraditi tre?i prototip koji je napravljen pro�le godine, te je isproban na zapadnoj obali �vedske. U kolovozu pro�le godine je tvrtka napravila i 1:50 prototip koji je uspje�no testiran na moru do brzine vjetra od 25 m/s i na valovima od 2 � 3 metra. U isto vrijeme je napravljeno i teoretsko tesitranje na 1:500 modelu. Tvrtka sada analizira uspje�na testiranja, te tra�i partnere za budu?i razvoj.

Slika 2: Prototip Sea Twirla

SeaTwirl koristi spar tehnlogiju na koju ide vjetroagregat sa vertikalnom osi vrtnje, te kuglastim prstenom za mogu?nost spremanja energije. On rotira od vrha prema dnu do samog generatora. Jedino �to se ne vrti je sustav za sidrenje. Time se masa rotiraju?eg vjetroagregata apsorbira u vodi.

Procijenjeno je da bi se mogla izgraditi jedinica sa nazivnom snagom 10 MW i godi�njom proizvodnjom od 39.000 MWh, te energijom spremanja od 25.000 kWh.

Za sada nije najavljena idu?a faza prototipa.

Projekt Gusto Trifloater, Nizozemska

GustoMSC razvija projekt Trifloater, a u ?ijoj su po?etnoj fazi sudjelovali ECN, TNO, Marin, Lagerwey i Delft tehnolo�ko sveu?ili�te. Trenuta?no se koncept razvija sa ECN-om i Marinom uz potporu Nizozemske vlade.

Razvoj je po?eo jo� 2002., te se projektira za dubine mora ve?e od 50 metara i uvjete na Sjevernom moru. Zadnji dizajn je za 5 MW vjetroagregat, a testiranja u�bazenu su ra?ena u svibnju pro�le godine.

Projekt Hexicon, �vedska

Hexicon je �vedska tvrtka koja specijalizira u velikim, plutaju?im platformama za energiju vjetra i valova.

Ovaj koncept ima potporu vlada �vedske, Malte i Cipra preko EU investicijskog programa za obnovljive izvore energije NER300. Preko tog projekta vi�e od 20 tvrtki sudjeluje kao konzultanti, partneri i izvo?a?i uklju?uju?i ABB, Arevu i druge.

Slika 3: Zami�ljeni izgled Hexicona

Njihov model A480 ima oblik heksagona ?iji je promjer 480 metara, a trebao bi imati 16 stalnih ?lanova posade. Prototip bi se trebao graditi kraj obale Malte a projekt bi imao 6 x 6,5 MW vjetroagregata s horizontalnom osi vrtnje, te 30 x 0,5 MW vjetroagregata s vertikalnom osi vrtnje. Time bi ukupna energija vjetra na platformi bila 54 MW, a usto bi koristila i energiju valova instaliranom snagom od 15 MW. Ukupna bi snaga platforme stoga bila ?ak 69 MW.