�Energija vjetra je sredi�nja to?ka u neophodnom prelasku na zeleni rast ekonomije. Iz moje perspektive, dekarbonizacija je preduvjet za rast. Investicije u transformaciju energetskog sektora ?e podr�ati rast i zapo�ljavanje u �irokom broju sektora. Svaki euro potro�en na zelenu tranziciju je ulaganje u europska radna mjesta.�

...nastavak

Postoji jo� jedan dio industrije energijom vjetra koji je �Green growth� demistificirao temeljem istra�ivanja koje su proveli s Deloitteom. A to je doprinos pojedinih pod-sektora ukupnom direktnom BDP-u cijele industrije energije vjetra. Naime vrlo se ?esto mogu ?uti procjene o doprinosu projekata vjetroelektrana lokalnoj ekonomiji temeljem analize strukture ulaganja u izgradnju. ?ime se dobiva slika u kojoj se ve?ina investicije odnosi na opremu, a tek mali dio na razvoj i transport, te ne�to ve?i na tro�kove izgradnje pristupnih puteva i priklju?ka na mre�u. Temeljem takve strukture tro�kova neopravdano se zaklju?uje da se izgradnjom vjetroelektrana isklju?ivo poti?u strani proizvo?a?i vjetroagregata (70% do 80% investicije). A malo se zaklju?aka izvodi o stvorenoj dodanoj vrijednosti u BDP-u izgradnjom i pogonom takvih objekata.

Tako je u �Green growth� sektor energije vjetra podijeljen na sektore proizvo?a?a komponenti, proizvo?a?a vjetroagregata, servisne usluge i developere. Doprinos direktnom BDP-u pojedinih pod-sektora u zadnjih ?etiri godine prikazan je na grafu, a u strukturi je vidljivo da developeri doprinose sa otprilike 40% BDP-u, dok servisne usluge doprinose sa oko 20%. Proizvo?a?i vjetroagregata i komponenti za iste pridonose zajedni?ki sa ne�to manje od 50%, pri ?emu sami proizvo?a?i doprinose sa otprilike 25%. Hrvatska trenutno nema proizvo?a?a vjetroagregata, te dok Kon?ar ne isporu?i svoje prve komercijalno i tehnolo�ki konkurente vjetroagregate privatnim firmama ili na neko strano tr�i�te, tih 25% doprinosa BDP-u ?e se de�avati negdje drugdje. Dapa?e, Kon?ar mora i dokazati da se uop?e isplati biti veliki i zna?ajan proizvo?a? vjetroagregata na malom tr�i�tu kakvo je Hrvatska. No �to se ostalih sektora ti?e, proizvodnja komponenti je ne�to u �to bi se Hrvatska mogla upustiti vrlo brzo i sa prakti?ki postoje?om tehnologijom (npr. stupovi, generatori, transformatori u vjetroagregatima, SCADA sustavi, pa do �arafa, matica i drugih sitnih dijelova) � �tovi�e, prvi stupovi su ve? proizvedeni u trogirskom brodogradili�tu za projekt VE Jelinak. A primjer iz Subotice sa proizvodnjom generatora je tako?er put kojim bi se moglo krenuti. �to se servisnih usluga ti?e, one se ve? de�avaju u Hrvatskoj i mogu se ve? danas gotovo 100% de�avati u doma?oj izvedbi. Dapa?e, kroz hrvatske tvrtke ?e se mo�da pro�iriti i na regiju. Uzmemo li u obzir da se razvoj projekata de�ava kroz tvrtke registrirane u Hrvatskoj, zaposlene lokalne stru?njake, te da su u ve?ini trenutno izgra?enih vjetroelektrana suvlasnici i ljudi s prebivali�tem u Hrvatskoj koji tu rade, pokre?u projekte i pla?aju poreze, sasvim je jasno da se i veliki dio od 40% kola?a developera de�ava na dobrobit ljudi koji tu �ive kroz direktne poslove, poreze i suvlasni�tva. Uklju?enjem u proizvodnju komponenti svaka vjetroelektrana bi mogla biti 75% doma?i proizvod, a dok se to ne desi, svaka mo�e biti 60% doma?i proizvod kroz svoj doprinos lokalnom BDP-u. Bilo bi zanimljivo vidjeti istu usporedbu za termoelektrane na ugljen gdje se tako?er zazivaju strani investitori, koji donose i strane stru?njake i opremu, ali i uvozno gorivo.

Developeri osim direktnog doprinosa BDP-u kroz prodaju elektri?ne energije tako?er indirektno doprinose i kroz naru?ivanje opreme i usluga od drugih pod-sektora. I iako su tro�kovi povezani sa zaposlenicima kod developera ni�i nego u drugim pod-sektorima (posebno proizvodnje vjetroagregata i komponenti, kao i od sektora izgradnje), ipak s instalacijom vjetroelektrana raste i broj zaposlenih u pogonu i odr�avanju koji su tro�ak developera (no developeri su naravno i ti koji indirektno zapo�ljavaju i sve u proizvodnji i izgradnji vjetroelektrana).

Prilikom istra�ivanja poslovanja developera i njihovih prihoda, �Green growth� je tako?er zamijetio velike oscilacije u cijeni energije iz fosilnih goriva, dok je uo?eno da je cijena energije iz vjetroelektrana bila stabilna od 2007. do 2010. Danas je taj efekat jo� i vi�e izra�en.

Naravno, �Green growth� posebno nagla�ava i zapo�ljavanje, koje je direktno u sektoru energije vjetra iznosilo 135.000 u 2010. godini, te se nagla�ava i da ?e se razvojem offshore industrije taj broj zna?ajno pove?avati, s obzirom da su takvi projekti 2,5 do 3 puta radno intenzivniji nego projekti vjetroelektrana na kopnu. Makar se mnogi ?esto hvataju za taj argument vjetroelektrana kao radno niskointenzivnih projekata, na kojima se ostvaruje relativno malo zaposlenih u odnosu na proizvedenu dobit (monetarnu i energetsku), treba imati na umu da su to istovremeno mahom izuzetno kvalitetni i dobro pla?eni poslovi koji onda mogu prehranjivati cijele obitelji, a ne samo pojedince. Tako?er, informatizacijom se cijeli svijet kre?e u smjeru manje koli?ine rada za ukupno ve?u novo stvorenu vrijednost kori�tenjem modernih tehnologija � u takvu sliku svijeta energija vjetra se sasvim dobro uklapa.

Izgradnjom vjetroelektrana se, osim svega navedenog poma�e i razvoj lokalne, ali i �ire zajednice pla?anjem poreza i doprinosa. Konkretno, osim uobi?ajenih poreza na dobit, davanja na pla?e radnika, i ostalih komunalnih i drugih davanja, vjetroelektrane u Hrvatskoj lokalnoj zajednici prema zakonu moraju ispla?ivati 1l/kWh proizvedene elektri?ne energije. U slu?aju nekih zajednica taj iznos prema�uje njihove godi�nje bud�ete, a sve se vi�e javljaju u slu?ajevi partnerstva sa zajednicama kojima se onda investitori za njihovu suradnju obvezuju izdvajati i vi�e od propisanih iznosa. Naravno, kontra argument bi mogao biti da istu ili ?ak i ve?u naknadu pla?aju termoelektrane, me?utim treba imati na umu da vjetroelektrane pri tome ne zaga?uju okoli� i ne utje?u negativno na cijene nekretnina i zemlji�ta, a ukoliko su isprojektirane i planirane sukladno pravilima struke, ne utje?u ni na koji na?in na kvalitetu �ivota lokalne zajednice. Dapa?e, brendiraju tu zajednicu kao zelenu i obnovljivu, �to je u dana�nje vrijeme izuzetno pozitivno.

I naravno, ?injenica koja je jasna svima, a o kojoj se puno pri?a kada se spominju rizici gradnje i eksploatacije velikih energetskih projekata � vjetroelektrane nemaju tro�kove goriva, te su svi tro�kovi i cijene proizvodnje elektri?ne energije poznati unaprijed kroz cijeli �ivotni vijek projekta. Na taj na?in se izbjegava uvoz primarnog goriva. Tako je u EU u 2010. temeljem proizvodnje vjetroelektrana ostvarena u�teda uvoza ?ak 5,71 milijardi eura. 2008. ta je cifra iznosila rekordnih 5,86 milijardi eura, a najvi�e se uvoze plin i ugljen. Hrvatska sve potrebe za ugljenom zadovoljava iz uvoza, a i ve?inu potreba za prirodnim plinom.

�Green growth� je tako?er ustanovio da je indirektni utjecaj na BDP energije vjetra izuzetno zna?ajan. Za svaki euro koji se direktno generira aktivnostima u energiji vjetra, generira se dodatnih 90 euro centi u drugim sektorima gospodarstva. Tako?er indirektno je 2010. sektor zapo�ljavao 103.000 ljudi, naspram 135.000 direktno zaposlenih. Gledaju?i prema broju stanovnika u Hrvatskoj bi to iznosilo 2.500 direktno i 1.900 indirektno zaposlenih. Ili usporedbom BDP-a 1.000 direktno i 760 indirektno zaposlenih.

Predvi?a se da ?e sektor 2020. ukupnom BDP-u EU-a doprinositi sa 0,6%, a 2030. gotovo punih 1%. A ukupni doprinos BDP-u iznosit ?e 173,27 milijarde eura, 5 puta vi�e nego �to je iznosio 2010. godine sa 32,43 milijarde eura.

Predvi?a se da ?e 2030. sektor zapo�ljavati gotovo 800.000 ljudi, �to bi prema omjeru broja stanovnika zna?ilo gotovo 15.000 zaposlenih u Hrvatskoj samo u sektoru energije vjetra! To je potencijal koji bi Hrvatska mogla ostvariti u sljede?a dva desetlje?a razvojem ovog sektora.

Naravno, cijelo ovo razmatranje temelji se na ozbiljnim istra�ivanjima koja je EWEA provela za tr�i�te EU, a usporedbe sa Hrvatskom su samo pojednostavljeni prikazi u kojem smjeru bi mogli i?i, te �to se propu�ta ukoliko tr�i�ta nastavi s ovako sporim razvojem, sasvim u nesuglasju sa postavljenim ciljevima. Trenutno se na tr�i�tu u Hrvatskoj opet stvara vakuum uslijed nedore?enosti novih pravilnika, a koje bi trebao rije�iti CEI. Me?utim, umjesto da su se nedore?enosti pravilnika unaprijed razmotrile i time osposobio CEI za brzo djelovanje, isto se nije desilo, te ?e neminovno prote?i jo� barem nekoliko mjeseci dragocjenog vremena nakon kojega bi se mogla ukazati nada za br�i razvoj tr�i�ta, pa i zna?ajan utjecaj na gospodarstvo u cijelini. Izvje�taj jasno pokazuje kako se izgradnjom i kori�tenjem vjetroelektrana stvara zna?ajna lokalna gospodarska aktivnost i ostvaruje dodatna stvorena vrijednost temeljem lokalnog besplatnog izvora energije i upotrebom lokalne radne snage - neovisno o tome da li se vjetroagregati uvoze ili proizvode lokalno. Da li bi bilo bolje da se oni i proizvode lokalno? Pa da se lokalno mogu prona?i i proizvesti svi elementi za proizvodnju jednog vjetroagregata? Naravno da bi, me?utim to niti je fizi?ki mogu?e, niti bi imalo ekonomskog smisla. Za po?etak treba stvoriti tr�i�te i onda dodatne izvore novo stvorenih vrijednosti tra�iti u specijaliziranoj proizvodnji pojedinih komponenata, a do tada naravno tu vrijednost stvarati kori�tenjem vjetra za proizvodnju elektri?ne energije.