Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Zeleni rast - utjecaj energije vjetra na zaposlenost i ekonomiju #1 E-mail
Autor Edo Jerki?   
Srijeda, 03 Listopad 2012 13:54

„Energija vjetra je središnja to?ka u neophodnom prelasku na zeleni rast ekonomije. Iz moje perspektive, dekarbonizacija je preduvjet za rast. Investicije u transformaciju energetskog sektora ?e podržati rast i zapošljavanje u širokom broju sektora. Svaki euro potrošen na zelenu tranziciju je ulaganje u europska radna mjesta.“

To je izjavio Martin Lidegaard, danski ministar energetike i klime ove godine na EWEA2012 kao dio uvodne rije?i za panel koji je održao i vodio. Na panelu je skupio najbitnije ljude iz industrije, te ih zatražio njihovo mišljenje o tome kako što bolje iskoristiti energiju vjetra za održivi razvoj i zeleni rast ekonomije.

Na istom doga?aju EWEA je predstavila jednu od svojih zna?ajnijih publikacija u zadnje vrijeme pod naslovom „Green growth“, a koja je nastala u suradnji s Deloitteom. Naime, jedan mit o energiji vjetra koji je još uvijek ?vrsto ukorijenjen u raspravama je onaj o visokoj cijeni, koristi samo za države proizvo?a?e opreme, te malom ili nepostoje?em utjecaju na ekonomiju. Tako se u vrijeme ove duboke krize u Španjolskoj pokušavaju retroaktivno oporezovati projekti vjetroelektrana, te se stavlja moratorij na otkupne cijene i cijelo tržište pod izlikom štednje i time se na neki na?in loptica krize dijelom prebacuje na vjetroelektrane. Istovjetna argumentacija se vrlo ?esto koristi(la) i u Hrvatskoj, nakon što su neki drugi mitovi razbijeni.

A ?injenica je da se u mnogim zemljama pokazalo da je upravo industrija energijom vjetra odli?an protuotrov za krizu, te da se ulaganja u taj sektor mogu promatrati kao na?in oporavka ekonomije. Od samog po?etka krize stabilni zakonski okviri koji poti?u razvoj, izgradnju i pogon vjetroelektrana u kona?nici rezultiraju ekonomskim rastom, ?ak i usred krize.

Industrija energijom vjetra je zadnjih godina pokazala da ne služi samo u borbi protiv klimatskih promjena ili kao na?in pove?anja energetske sigurnosti upotrebom doma?ih izvora energije, nego i kao sredstvo ekonomskog rasta, ?ak i u vrijeme duboke krize, te bi je sve vlade trebale prihvatiti kao takvu.

Energija vjetra je u 2010. pridonijela BDP-u na razini EU, kojoj ?emo se i sami uskoro pridružiti sa 32,34 milijardi eura, 0,26% ukupnog BDP-a EU te godine. Za usporedbu sektor namještaja je pridonio sa 0,99%, a automobilska industrija sa 6,5%. Pri tome je rast udjela energije vjetra u ukupnom BDP-u od 4,1% bio dvostruko ve?i od rasta samog BDP-a. Od 2007. do 2010. rast udjela u BDP-u je iznosio 33%. Industrija enegijom vjetra doživljava rast koji je puno brži od rasta cjelokupne ekonomije EU, te ?e tako ostati i u sljede?a dva desetlje?a. Predvi?a se da ?e za 20 godina ukupan doprinos BDP-u iznositi 174 milijardi eura (pove?anje od ?ak pet puta!), te da ?e tada iznositi 1% ukupnog BDP-a EU.

Tako?er na razini EU industrija je izvezla 8,8 milijardi eura proizvoda i usluga, sa pove?anjem od 33% u odnosu na 2007. i 4,2% u odnosu na godinu prije. Istovremeno je uvezeno 3,2 milijardi eura, što daje 5,7 milijardi eura neto izvoza proizvoda i usluga. Zgodno je primijetiti da Hrvatska trenutno nije neto izvoznik u ovoj industriji, a posebno kada govorimo o proizvodima, iako se isto tako teško može re?i da se sve uvozi. Dobar dio usluga i dio proizvoda je ipak (ili bi mogao lako biti) doma?eg podrijetla. No za usporedbu nije loše spomenuti da je susjedna nam Srbija, sa još uvijek nijednom izgra?enom vjetroelektranom, neto izvoznik proizvoda – naime tvornica u Subotici je u svome radu do ove godine proizvela preko  12.500 generatora za Siemensove vjetroagregate, te zapošljava gotovo 800 djelatnika.

Na razini EU energija vjetra pridonosi i sa 3,59 milijardi eura pla?enih poreza, o ?emu se tako?er vodi malo ra?una i kada se govori o velikim investicijama u vjetroelektrane u Hrvatskoj. Osim toga industrija energijom vjetra pokre?e i mnoge druge industrijske sektore – metalurgiju, elektri?nu i elektronsku opremu, IT, gra?evinsku operativu, transportnu indutriju i financijski sektor. Preslikano na Hrvatsku, mnogi od ovih sektora imaju velike koristi od svake izgra?ene vjetroelektrane.

Na razini EU bitna stavka vjetroelektrana je i izbjegavanje troška goriva za pogon drugih elektrana. Samo 2010. godine je tako upotrebom energije vjetra izbjegnuto pla?anje 5,71 milijardi eura za razna goriva. A paralelno je u industriji bilo zaposleno gotovo 250.000 ljudi, što je 30% više nego u 2007., dok je u istom razdoblju nezaposlenost u EU porasla za 9,6%. Preslikamo li broj zaposlenih na Hrvatsku u usporedbi s brojem stanovnika Hrvatska bi mogla imati 2.500 zaposlenih u sektoru energije vjetra. Ili usporedbom prema odnosu BDP-a Hrvatske naspram EU, oko 1.000 zaposlenih. Trenutno smo daleko od oba broja, unato? ?injenici da postoji veliki potencijal za izgradnju vjetroelektrana, te razvoj industrije proizvodnje komponenti za iste.

Još jedan ekonomski pokazatelj koji obilježava industriju energije vjetra je ulaganje u istraživanje i razvoj, koje je na razini od preko 5% godišnjeg prometa. Ta brojka je zna?ajno iznad prosjeka cjelokupne industrije. Pri tome proizvo?a?i vjetroagregata ulažu ?ak 10% ukupnog prometa u istraživanje i razvoj, što samo upu?uje na to koliko ?e vjetroagregati tek postati u?inkovitiji, a proizvodnja elektri?ne energije iz vjetra kvalitetnija i jeftinija. Otvaranjem tržišta i ve?om izgradnjom vjetroelektrana sli?an efekat u?enja i bržeg napretka bi se omogu?io i u Hrvatskoj.

I da, ne treba zaboraviti da energija vjetra trenutno zadovoljava 6,3% potreba za elektri?nom energijom u EU (u Hrvatskoj ?e ove godine podmiriti oko 1,5%), te da su se prvotni ciljevi EU od 40GW vjetroelektrana do 2010. pokazali prili?no niskima, jer danas imamo gotovo 100GW vjetroelektrana u EU (u kontrastu, Hrvatska svoj cilj za 2010. nije dostigla ni danas, a ima ga šanse dosti?i tek po?etkom 2014. godine). Predvi?a se da ?e do 2050. energija vjetra proizvoditi gotovo 50% potreba EU za elektri?nom energijom.

Svi ovi podaci ukazuju na još jedan dio gospodarstva u kojima Hrvatska nikako da uspije, prirodnim resursima i predispozicijama unato? – me?utim ukazuju na još jedan bitan detalj, silni potencijal koji samo ?eka da bude realiziran. Ono što navedene brojke ne pokazuju, a to je da su poslovi u industriji energijom vjetra dodatno visoko motiviraju?i, nadprosje?no dobro pla?eni, te op?enito vrlo atraktivni.

nastavlja se...

Tags:     zeleni rast      zelena ekonomija      energija vjetra      vjetroelektrane      ekonomija      BDP      zaposlenost      zapošljavanje
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?