Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Energetska neovisnost - otoci #1 E-mail
Autor Iva Zelenko   
Petak, 28 Rujan 2012 22:12

Energetska neovisnost i korištenje obnovljivih izvora energije su danas jedni od glavnih ciljeva gotovo svih zemalja EU, pa i šire. Svjetske zalihe nafte, ugljena i plina su ograničene i nejednako geografski raspodijeljene, a zbog političkih i raznih ekonomskih razloga njihovo ekspolatiranje i korištenje sve skuplje, a dobava sve nesigurnija. S druge strane obnovljivi izvori energije nude sigurnu, uvijek dostupnu dobavu energije, koja je i geografski dobro raspodijeljena, te sukladno tome mnoge zemlje ozbiljno rade na svojim planovima stvaranja energetske neovisnosti, tj. korištenja vlastitih i uvijek dostupnih održivih izvora energije za opskrbu svojih građana. Danska se tako obvezala do 2050. godine steći potpunu energetsku neovisnost korištenjem isključivo domaćih obnovljivih izvora energije, a u istom smjeru se kreću i Njemačka, te neke druge zemlje.

Web stranice Obnovljivi.com i Vjetroelektrane.com također snažno potiču i zastupaju ideju energetske neovisnost, te smo slijedom toga podržali i inicijativu EREC-a, Greenpeace-a i još nekih europskih udruženja povezanih s obnovljivim izvorima i zaštitom okoliša za 100% obnovljivu EU. Sada ćemo kroz cijelu seriju članaka prezentirati tehničke, društvene i ekonomske pretpostavke ostvarivanja tog cilja na više razina. Bit će prezentirani otoci koji su cilj energetske neovisnosti postigli ili su mu blizu, te će se objasniti primjene istoga modela i na hrvatskim otocima. Nakon toga će biti prezentirana detaljna razrada ideje energetske neovinosti za pojedine regije, države, a na kraju i za cijelu Hrvatsku. Cilj je pokazati da je to tehnički moguće, ali i ekonomski i društveno opravdano. Prilikom pisanja članaka cijelo vrijeme ćemo se snažno oslanjati na istraživanja i znanstvene radove čija je zajednička poveznica da je na njima radio dr.sc. Goran Krajačić sa FSB-a u Zagrebu, koji nam je ovom prilikom i vanjski suradnik prilikom objave članaka.

Otoke najčešće karakteriziraju male izolirane zajednice, slaba transportna i loša elektroenergetska povezanost s kopnom, što značajno povećava troškove života. Jedan od načina na koji je moguće riješiti većinu navedenih problema je poboljšanje energetske učinkovitosti, razvoj mreže obnovljivih izvora energije i razvoj energetski neovisnog otoka.

Jedan od osnovnih i najjednostavnijih koraka svakako je rješavanje problema nedostatka energetske učinkovitosti, što je vrlo lako moguće postići upotrebom učinkovitijih elektroenergetskih uređaja, uvođenjem učinkovitijeg sustava javne rasvjete ili prelaskom s električnih bojlera na sunčeve toplinske kolektore za pripremu potrošne tople vode.

Gledajući dugororčno, razvoj obnovljivih izvora energije na otocima i razvoj kvalitetne elektroenergetske mreže, odnosno razvoj energetski neovisnog otoka, idealno je rješenje za problematiku života na otocima.

Samsø

Danski otok Samsø, čija površina iznosi 114,26 km2, te ima nešto više od 4.000 stanovnika, prvi je energetski neovisan otok koji je u samo osam godina u potpunosti počeo upotrebljavati obnovljive izvore energije. Ovaj projekt preobrazbe započeo je 1998. godine, a danas se sve potrebe stanovnika zadovoljavaju pomoću 11 vjetroagregata nominalne snage 1 MW koji se nalaze na otoku i pomoću 4 termoelektrane na biomasu koje zadovoljavaju 70% potreba za toplom vodom i grijanjem, a od kojih se na jednoj nalazi i fotonaponski sustav. Sve to smanjilo je otočke emisije stakleničkih plinova za oko 140%, a uz to se višak proizvedene energije (oko 10%) predaje u elektroenergetsku mrežu i koristi na kopnu.

U osam godina prilagodbe, Europska unija, razne agrencije i fondovi uložili su oko 67,1 milijun eura, dok je Samsø uložio oko 17 milijuna eura u izgradnju pet od deset vjetroagregata na moru. Dodatna tri vjetroagregata financirana su od strane privatnih ulagača, kao što su poljoprivrednici, a dva vjetroagregata financirana su od strane otočkih dioničara. Za 11 vjetroagregata na kopnu izdvojeno je 8,9 milijuna eura, od čega je 9 vjetroagregata u vlasništvu poljoprivrednika. Na sličan način financirane su i toplinske elektrane, pa su dvije elektrane u vlasništvu danske energetske kompanije NRGi, jedna je u privatnom vlasništvu, a jedna je u vlasništvu otočkih dioničara. Iako u početnoj fazi izgradnje nije bilo zamišljeno podijeljeno vlasništvo, takva odluka pokazala se vrlo praktičnom, te je otvorila dodatne mogućnosti za ulaganja u nove projekte.

Samso

Najveći problem prilagodbe bio je sektor transporta, koji, zbog još nerazvijene tehnologije, nije u potpunosti mogao zadovoljiti prelazak na upotrebu energije iz obnovljivih izvora energije. Kako bi se nadoknadila razlika za upotrebu fosilnih goriva u transportu, otok je odlučio dodatno postaviti 10 vjetroagregata na moru, koji godišnje proizvedu, i otpreme na kopno, oko 28.000 MWh električne energije, što je više energije nego što se na otoku iskoristi u transportu, uključujući i trajekte koji otok povezuju s kopnom. Kako bi se do kraja riješio ovaj problem, u sklopu centra Samsoe Energy Academy, dodatno se radi na razvoju biogoriva, bioplina i prešanog ulja, a postoje i planovi za daljnji razvoj električnih vozila.

Samsoe Energy Academy otvoren je 2007. godine, te služi kao demonstracijski centar, kongresni centar i centar za razvoj tehnologija. Kroz organizirane izložbe i radionice centar godišnje posjeti oko 4.000 političara, novinara i studenata diljem svijeta.



Index članka
Energetska neovisnost - otoci #1
Stranica 2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?